Šestogodišnje nastojanje zemalja regije da se stećci uvrste na listu svjetske baštine UNESCO-a, već početkom naredne godine moglo bi biti uspješno okončano. Grupa međunarodnih stručnjaka upravo je obišla nominirane nekropole, i sudeći prema njihovim utiscima, fascinantni svijet nadgrobnih spomenika iz srednjeg vijeka, naći će se među najznačajnijim svjetskim spomenicima kulture.
Stručnjaci Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline ICOMOS , završili su dvosedmičnu posjetu, tokom koje su obišli svih 30 nominiranih nekropola sa stećcima, od čega su 22 u BiH, po tri u Srbiji i Crnoj Gori i dvije u Hrvatskoj. Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lorenović kaže: “Službeni izvještaj stručnjaka ICOMOS-a, koji su u četiri zemlje regije boravili u petnaestodnevnoj misiji, očekuje se u februaru naredne godine. Ali, po njihovim komentarima i utiscima,kao i na osnovu sastanaka koje smo s njima održali, možemo se nadati samo najboljem kad je u pitanju uvrštavanje stećaka na listu svjetske baštine. Ono što su oni primjetili na terenu – nije riječ o velikim susgestijama ili primjedbama. Generalno, u svim zemljama radi se o tome da zaštitne zone oko nekih nekropola treba smanjiti ili povećati. To je tehničko pitanje i mislim da će naši stručnjaci u sve četiri zemlje to lako otkloniti. Ako bi u međuvremenu bilo još nekih primjedbi, mislim da ćemo i to riješiti tako da ja očekujem i s pravom se nadam, da ćemo u februaru 2016. imati pozitivan Izvještaj ICOMOSA i da će tako biti završen put stećaka do liste svjetske baštine.“
O ljepoti stećaka govori i dokumentarno – animirani film scenariste i reditelja iz Banjaluke, Gorana Dujakovića, pod nazivom “Davno sam ti leg'o", kao dio natpisa sa jednog od nadgrobnih spomenika.
RSE: Šta je osnovna karakteristika ovog filma?
Dujaković: Film se bavi simboličkim svijetom stećaka. Neće biti nikakvih faktografskih podataka tipa ova lokacija ovdje, ona ondje. Dakle, ništa od toga nema. Film je samo kombinacija žive slike, odnosno snimljenih stećaka sa simbolima i animacije, jer ćemo tek kroz animaciju da objašnjavamo pojedine segmente o stvarnom životu srednjevjekovnog stanovništva Bosne, i s druge strane epitafi. Jedino što će postojati u filmu je ustvari samo to.
RSE: Šta je bio Vaš glavni motiv za snimanje filma?
Dujaković: Ja se već duže vrijeme bavim fenomenom stećaka i mene najviše interesuje taj simbolički svijet, tako da sam ustvari imao neki svoj motiv da uđem u cijelu tu priču – upravo ta likovnost, ta umjetnost koja je dosta rudimentna, a s druge strane vrlo poetična. Bilo mi je vrlo privlačan upravo ovaj poetski pristup i mogućnost da radim jedan takav film, a projekat me nije autorski ograničavao, dao je tu slobodu da se uđe u takvo nešto, što je rijetkost u ovim uslovima. Tako da mi je dao mogućnost da realizujem nešto što sam odavno želio.
Goran Dujaković
RSE: Koliko se taj simbolički svijet stećaka, odnosno poruke na njima zapisane, protežu do današnjeg vremena?
Dujaković: Ta veza prošlosti i sadašnjosti će postojati u završnici filma, ne bih želio da sada sve otkrivam. Upravo i sam naziv filma, 'Davno sam ti leg'o', je dokaz tog direktnog obraćanja. Oni se stalno direktno obraćaju nama, tako da uspostavljamo tu vezu ili spoj sa jednim davnim svijetom i ovim svijetom danas. Vidjećemo da je smrt nekako konstanta ovih područja i stalno se krećemo u tom nekom krugu, zatvorenom krugu smrti.
RSE: Šta je za Vas najupečatljiviji utisak sa snimanja filma?
Dujaković: Što se mene tiče, nisam bio u prilici da obiđem puno lokacija ranije. Bio sam na Radimlji i tako nekim mjestima, međutim, sada sam bio u mogućnosti da obiđem većinu tih najpoznatijih lokacija. U cijeloj toj priči najviše me fascinirao jedan raspjevan, pozitivan odnos prema smrti. Kad uđete u ta njihova groblja, te nekropole, osjetite kako su vodili računa o tome da te nekropole, ta groblja ustvari žive tokom cijelog dana. Imate oslikane, recimo, četiri strane jednog stećka – u svako doba dana otvara se jedna strana, jedna se ne vidi zato što pod tim uglom svjetlost pada, pa se onda počnu ukazivati druge dimenzije stećka, sa svih njegovih strana. Kao da su srednjevjekovni ljudi vodili računa o tome da nadgromni kamen i poruka na njemu, živi cijelog dana, na tom mjestu na kojem se nalazi. To me zaista fasciniralo. To danas ne postoji. Kad uđete u savremena groblja, vidite previše grub odnos prema smrti. Oni nisu razmišljali o tome, kola su razigrana, raspjevana na tim stećcima. Imam osjećaj da su puno drugačije gledali na tu dimenziju čovjekovog završetka života.
RSE: Asocijacija za vizuelne umjetnosti FenixArt realizuje fazu produkcije u sklopu projekta "Dijalog za budućnost” koji se finansira sredstvima UN-a . Da li je i to svojevrsna simbolika – veza spomenika iz srednjeg vijeka sa modernim dobom?
Dujaković: Jeste, to je film iz projekta „Dijalog za budućnost“, koji zajedno provode UNESCO, UNICEF, UNDP, u partnerstvu sa Predsjedništvom BiH. Sama činjenica da je tu UNESCO uključen pokazuje koliko se pridaje značaja stećcima, a čini mi se da sa naše strane ta umjetnost još uvijek nije dovoljno valorizovana niti dovoljno istražena i poznata.
Ekipu filma, pored ostalih sačinjavaju Nebojša Đumić, animacija, Draško Gajić, kamera, Predrag Solomun, montaža, Vladimir Turjačanin, muzika. Premijera se očekuje na završetku Međunarodnog Festivala animiranog filma u Banjaluci koji će biti održan od 23. do 28. oktobra 2015.