Dugogodišnji načelnik Opštine Trnovo kod Sarajeva Ibro Berilo uhapšen je, osumnjičen za korupciju i pranje novca vezano za gradnju na Bjelašnici – ali mu to neće predstavljati prepreku za kandidovanje na oktobarskim lokalnim izborima.
Prema važećim zakonima, jedino pravosnažna presuda može da zaustavi nečiju kandidaturu.
Berilo je uhapšen 5. avgusta, a kantonalno Tužilaštvo je navelo da se "radi o predmetu sistemske korupcije u sektoru gradnje i pranja novca", te zatražilo pritvor za njega i još troje osumnjičenih.
Pročitajte i ovo: Vlasti se spore dok privatnici krče šumu i zidaju na BjelašniciIbro Berilo je na poziciji načelnika Trnova, malog mjesta u Federaciji BiH (u drugom entitetu, Republici Srpskoj, postoji istoimena opština), od 2008. godine – ali je daleko od najdugovječnijeg šefa lokalne zajednice u zemlji.
Prema istraživanju RSE, u BiH je trenutno na vlasti najmanje deset načelnika i gradonačelnika koji su na lokalnim izborima 2004. ili ranije dobili mandate, te su od tada u kontinuitetu na istoj poziciji.
Izborni zakon BiH ne ograničava broj mandata za koje se mogu kandidovati načelnici i gradonačelnici.
Korupcija među načelnicima
Berilo je posljednji slučaj načelnika u BiH koji je zbog korupcije završio u pritvoru.
Prošle godine u maju, Ibrahim Hadžibajrić, tadašnji načelnik sarajevske Opštine Stari Grad, uhapšen je zbog organizovanog kriminala, a kasnije je i smijenjen s te pozicije.
Sredinom juna ove godine, počelo mu je suđenje, a Tužilaštvo Kantona Sarajevo ga tereti za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i pranje novca.
Pročitajte i ovo: Počelo suđenje bivšem sarajevskom načelniku Ibrahimu HadžibajrićuIzmeđu ostalog, optužen je i da je nezakonito izdavao parking prostor u Opštini u zakup, te za primanje mita od oko 75.000 evra.
Hadžibajrić je od 2008. bio načelnik Starog Grada.
Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva od 2016. do 2020, od januara je na suđenju pred Opštinskim sudom u Sarajevu, jer je između ostalog optužen za zloupotrebu položaja i nesavjestan rad u službi.
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u martu je nametnuo izmjene Izbornog zakona, koje navode da se osobe presuđene za ratne zločine ne mogu kandidovati na izborima, niti mogu biti imenovane na javne funkcije.
Prije toga, značajan broj funkcionera je bio biran uprkos optužnicama i presudama.
Osuđenici i optuženi na javnim funkcijama
Najpoznatiji osuđenik za ratne zločine među javnim dužnosnicima je aktualni načelnik Velike Kladuše Fikret Abdić, koji je proveo desetak godina u zatvoru nakon što je u Hrvatskoj osuđen zbog ratnih zločina nad Bošnjacima. Abdić je pušten iz zatvora 2012. godine, a od 2016. je na poziciji načelnika.
Bivši zamjenik načelnika općine Bosanski Šamac Simo Zarić, koji je preminuo 2015. godine, osuđen je pred Haškim tribunalom na šest godina zatvora zbog ratnog zločina u tom gradu 1992. Zarić je iz zatvora pušten 2004. godine, a šest godina poslije imenovan je za zamjenika načelnika.
Zbog progona nesrpskih civila u Bosanskom Šamcu 1992. i 1993. godine, Blagoje Simić je 2006. godine pred Haškim tribunalom osuđen na 15 godina zatvora. Nakon odslužene kazne, 2017. godine imenovan je za direktora Doma zdravlja. Odluku o imenovanju godinu kasnije je poništila Skupština opštine Šamac.
Branko Grujić bio je kandidat Srpske demokratske stranke na lokalnim izborima u BiH 2012. godine. Grujića je sud u Beogradu osudio na šest godina zatvora za zločine u Zvorniku.
Ljubomir Borovčanin obnaša dužnost predsjednika Upravnog odbora Streljačkog saveza Republike Srpske. Haški tribunal ga je 2010. proglasio krivim i osudio na 17 godina zatvora zbog ratnih zločina u Srebrenici u julu 1995, dok je oslobođen optužbi za genocid.
Nisvet Gasal, nekadašnji upravitelj ratnog logora na stadionu "Iskra" u Bugojnu, u kojem je bilo zatočeno oko 300 Hrvata, presudom Suda BiH osuđen je na četiri godine zatvora. Gasal je 2017. imenovan za koordinatora za sport u Kulturno-sportskom centru Bugojno.
Enes Handžić obnašao je poziciju direktora Javnoga komunalnog poduzeća "Gradina" u Donjem Vakufu. Ovog bivšeg pripadnika Armije RBiH Sud BiH je 2011. godine osudio na osam godina zatvora zbog ratnih zločina u Bugojnu.
Miroslav Kraljević optužen je za ratne zločine u Vlasenici 1992. i 1993. godine. Optužnicu je Tužilaštvo BiH podignulo 2017. godine, a suđenje pred Sudom BiH je u toku. Kraljević je trenutno na poziciji načelnika općine Vlasenica.
Šta kaže zakon?
Hapšenja, optužnice, pa čak i prvostepene presude, u slučajevima koji se ne tiču ratnih zločina, nisu prepreka za kandidaturu.
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za RSE kaže da "činjenica da je neko uhapšen ne sprečava tog kandidata ili kandidatkinju da i dalje ostaje na kandidatskim listama".
"Ako bi se desilo da osoba koja je kandidat bude pravosnažno presuđena na kaznu koja je duža od šest mjeseci, u tom slučaju, CIK ima mogućnost da tom kandidatu ukoliko bude izabran oduzme mandat, ili ako mu mandat bude ponuđen, imamo pravo da mu ga ne dodijelimo", pojašnjava Hadžiabdić.
Ističe da CIK ima ovlašćenja da radi u skladu sa zakonom.
"Ne možete se vi rukovoditi ni onim šta bi bilo moralno ili nemoralno, obaveza CIK-a je da isključivo poštuje zakonske odredbe i u skladu s tim se ponaša", naglasila je predsjednica CIK-a.
Pročitajte i ovo: Jovanović iz Koalicije 'Pod lupom': Imamo preduslove za najpoštenije izbore u BiHOna dodaje da nakon momenta kada se kandidatske liste ovjere, one ostaju iste čak i ako kandidati odustanu od učešća na izborima.
"Jedino ako se desi smrt kandidata prije štampanja glasačkih listića, onda vršimo uklanjanje imena tog kandidata", kaže Hadžiabdić.
Nije htjela da se izjasni o tome treba li ograničavati mandate načelnika lokalnih zajednica, rekavši da "nije primjereno da daje izjave u tom smislu".
Šta kažu dugovječni načelnici?
Ubjedljivo najdugovječniji lider lokalne zajednice u BiH je Tajib Muminović, koji je već 30 godina načelnik Teočaka, gradića na sjeveroistoku zemlje.
Muminović, koji će na oktobarskim lokalnim izborima izvjesno ponovo biti izabran, obzirom da je jedini kandidat, kaže za RSE da "nisu samo načelnici dugo u mandatima".
"Niko ne spominje poslanike, ministre, premijere, ljude koji bukvalno žive od politike", ističe Muminović.
Prema njemu, niko nije više "podložan" korupciji ako je duže na funkciji.
Ocjenjuje da ne bi bilo loše uvođenje drugog kruga izbora, ako nema natpolovične većine u prvom krugu.
"To bi sigurno poboljšalo malo, jer ako je svuda natpolovična većina neka bude i ovdje. A ne ovako kada teoretski možete biti načelnik sa 5 posto glasova. 20 kandidata sa po 5 posto i to je 100 posto", rekao je Muminović.
Pročitajte i ovo: Šta je suština tehničkih izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo Schmidt?U susjednom Ugljeviku, od 2002. vlada Vasilije Perić, najdugovječniji načelnik u entitetu Republika Srpska.
On za RSE ističe da su na višim nivoima vlasti mogućnosti korupcije mnogo veće, "pogotovo u sistemima gdje se pravosuđe bira od strane skupštine".
"Na lokalnom nivou mislim da ne treba ograničavati mogućnost da se ljudi kandiduju, ako neko dobro radi duži vremenski period, tu su građani da procijene da li je to tako", kazao je Perić.
Pogotovo to važi, dodaje on, "za male sredine gdje se ljudi u potpunosti međusobno poznaju i bukvalno, da ne kažem, znaju gdje ko spava, šta ko večera".
Ipak, ističe da ne treba generalizovati, a za slučaj Berila kaže da je "čudna" činjenica da je on uhapšen dva mjeseca pred izbore.
Ima li rješenja za korupciju na lokalu?
Iz organizacije Transparency International (TI) BiH, kažu za RSE da se "neće ništa postići" ako se rješenje za visok nivo korupcije bude tražio u ograničavanju mandata.
"Rješenje treba tražiti prije svega u nadzoru nad radom opštinskih, gradskih administracija, načinom donošenja odluka, načinom raspolaganja javnim resursima, javnom imovinom i slično. I prije svega nadzorom nad integritetom i imovinom nosilaca javnih funkcija", ocjenjuje Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.
Prema njoj, ograničavanje mandata može samo da ograniči vrijeme "u kojem neko može da ima monopol nad raspodjelom javnih resursa i vrijeme u kojem može da razvije vrlo bliske veze sa različitim privatnim i drugim interesnim strukturama".
Dodaje da se mora braniti i pravo građana da budu birani, koje se ograničava samo u specifičnim slučajevima.
"Ne može se tražiti rješenje sistemskih problema jednom ovakvom mjerom. Isto kao što je svojevremeno bilo priča, haj'mo ukinuti finansiranje iz budžeta za političke stranke, pa su neke opštine to radile i slično, a nije u tome poenta, nego u nadzoru nad utroškom tih sredstava", kaže Korajlić.
Pročitajte i ovo: Transparency upozorava: Vlade širom svijeta ne uspijevaju zaustaviti korupcijuOna ističe da se situacije slične ovoj zbog koje je Berilo uhapšen, kada se zadovoljavaju interesi investitora, dešavaju "u svakoj lokalnoj zajednici".
"Hajdemo napraviti javni nadzor nad tim, a ne da idemo na populističku mjeru ograničavanja mandata. To je vrlo često samo predizborna populistička priča, koja se nakon toga zaboravi", naglašava Korajlić.
Politički analitičar Adnan Huskić ocjenjuje za RSE da se radi o dobroj ideji, ali da ona neće ništa "radikalno promijeniti".
"Ja sam apsolutno za, ne samo limitiranje mandata na lokalnom nivou, mislim da to treba uraditi i za Predsjedništvo, mislim da je to dobro i za demokratiju uopšte. Nema potrebe da jedna osoba bude na najvišoj izvršnoj poziciji više od osam godina", smatra Huskić.
Prema njemu, takvo ograničenje bi smanjilo "ustaljena djelovanja" u funkcionisanju vlasti, koja ne dovode obavezno do korupcije, ali dovode do određenih "iskakanja iz zakonskih okvira".