Bosna i Hercegovina je 21. marta u Moskvi potpisala Sporazum o regulisanju obaveza bivšeg SSSR-a u vezi sa prijeratnim robnim prometom. Prema ovom sporazumu predviđa se da će cjelokupni krilinški dug od skoro 126 miliona američkih dolara biti vraćen u novcu po čemu je BiH izuzetak od ostalih zemalja u regionu.
Javnosti nije rečeno gdje će sredstva biti utrošena, ali se zna da su se političari vrlo lako dogovorili oko njihove raspodjele, kaže za RSE ekonomista iz Banjaluke Damir Miljević.
RSE: BiH je jedina zemlja bivše SFRJ koja će klirinški dug naplatiti u novcu, a ne robama kako su to radili u drugim državama regiona. Da li se ovdje radi o političkom ili ekomskom dogovoru?
Miljević: Na prvi pogled izgleda da je u pitanju čisto politički dogovor jer je očito da Rusija čini ustupak Bosni i Hercegovini u odnosu na ostale zemlje u regionu. S druge strane postavlja se pitanje kojim to robama bi Rusija mogla Bosni i Hercegovini da plati? To su plin i nafta. S obzirom na situaciju kakvu imamo kad je u pitanju plin ili nafta, mislim da je ovo bila jedina varijanta. Kako se ne radi o nekom velikom iznosu novca onda su Rusi vjerovatno odlučili da učine taj dobri gest računajući i na političke poene, jer bitka Istoka i Zapada za Balkan još nije završena.
Rusi vjerovatno odlučili da učine taj dobri gest računajući i na političke poene, smatra Miljević
RSE: Vlasti u Bosni i Hercegovini dogovorile su da će sredstva od klirinškog duga biti raspoređena tako što će Federacija BiH dobiti oko 73 miliona američkih dolara, Republika Srpska nešto više od 36 miliona, institucijama BiH će pripasti oko 12,5 miliona a Brčko Distriktu 3,754 miliona američkih dolara. Da li se zna gdje će se ova sredstva utrošiti?
Miljević: Javnost još uvijek ne zna gdje će ta sredstva biti utrošena. Jedino je činjenica da su se političari vrlo lako dogovorili oko raspodjele sredstava. Po meni i po najavama pojedinih političara, ova sredstva će biti utrošena u javnu potrošnju, odnosno u krpljenje budžetskih rupa na svim nivoima. Mislim da to nije korektno jer se radi o novcu koji je sticao neko drugi. Ovaj novac bi trebao biti utrošen u javne svrhe, od čega bi koristi imali svi građani, a ne u javnu potrošnju.
RSE: Centralna banka BiH u Moskvi je u utorak potpisala i međubankarski sporazum s predstavnicima Državne banke Rusije. Prema uslovima navedenim u sporazumu, u roku od 45 dana nakon ratifikacije Sporazuma između Ruske Federacije i Savjeta ministara BiH, ruska državna banka će isplatiti cjelokupan iznos na račun Ministarstva finansija i trezora BiH kod Centralne banke BiH. Kada se ova sredstva mogu očekivati?
Miljević: S obzirom na planiranu dinamiku taj novac bi trebao doći polovinom ove godine, juni ili juli. I on će odmah biti potrošen za tekuće potrebe i izmirenja dugova iz prethodnog perioda.
RSE: Koliko će ova sredstva pomoći da se umiri sve veći socijalni bunt u Bosni i Hercegovini?
Miljević: Nešto više od 125 miliona američkih dolara je samo kap u moru obaveza koje vlasti u Bosni i Hercegovini imaju. Mislim da će ova sredstva dobro doći da se kupi socijalni mir za mjesece ili dva. Dugoročno ova sredstva ne mogu značajnije pomoći. I dalje ćemo imati situaciju da će vlasti biti dužne. Da li će to rezultirati nekim socijalnim butnom to je teško prognozirati. Činjenica je da su nam fondovi, penzioni i zdravstveni, u velikim gubicima, da se dobavljačima duguje stotine miliona, da budžetski priliv nije onakav kakav se očekuje, mislim na dogovor sa MMF-om koji je ponovo na čekanju. Sve obaveze i velika obećanja koja su data sa ovim sredstvima sigurno se ne mogu ispuniti.
RSE: Da li se uopšte zna koliko u ovom trenutku Bosni i Hercegovini nedostaje novca da bi normalno mogla funkcionisati?
Miljević: Da bi normalno mogli funkcionisati samo entiteti, po nekoj mojoj procjeni, nedostaje oko 1,5 milijarda maraka. To je veliki novac da bi se do njega moglo doći sa politikom koja se vodi. Ovdje se stvari pogrešno postavljaju. Ovdje se ne govori o smanjenju javne potrošnje već o načinu kako doći do sredstava za održavanje postojeće. Ovakav sistem je nemoguće održati uz ovakav stepen nepotizma, partijskog zapošljavanja, javašluka u javnim finansijama, kriminala i korupcije. Ne postoji tako bogata zemlja na svijetu koja bi, uz sve ovo, mogla obezbijediti tolike prihode koji postoje na rashodovnoj strani u Bosni i Hercegovini.