Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u subotu da će Hrvatska pomoći Ukrajini u razminiravanju i pitanju odgovornosti za ratne zločine, što su područja u kojima Hrvatska ima "nesretno iskustvo" iz Domovinskog rata.
Plenković je na 16. Dubrovnik Forumu istakao da Hrvatska planira "završiti proces razminiravanja do 2026".
"Dakle, govorimo o 35 godina za razminiravanje jednog teritorija koji je bitno manji od teritorija Ukrajine", kazao je Plenković na uvodnom panelu Dubrovnik Foruma "Navigating the Global Reshuffle", na kojemu su sudjelovali i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borrell te generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić.
Pejčinović Burić je podsjetila kako je Vijeće Evrope "snažno i jasno" reagovalo na rusku agresiju tako što je Rusija izbačena iz organizacije, dodavši kako je za "održiv i pravedan mir" u Ukrajini potrebno osigurati odgovornost za ratne zločine.
Uzvanicima su se prije panela obratili šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman te preko videoveze čelnik Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Mathias Cormann i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Kuleba je u svom izlaganju ponovio kako je Ukrajini važno da na predstojećem samitu NATO-a u Viljnusu dobije "jasan signal" da će se moći pridružiti NATO-u "kada se ispune svi nužni predulosvi".
Proširenje Zapadnog Balkana i neregularne migracije
Osim Ukrajine na panelu se govorilo i o nužnosti proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana.
Plenković je kazao kako je Hrvatska godinama govorila partnerima u EU da Unija nije dovoljno uključena u regionu, što će iskoristiti drugi akteri te da se situacija po tom pitanju promijenila 2018. kada je Bugarska predsjedavala Evropskom unijom.
"Moment je tu. Iskoristit ćemo svoje iskustvo kako bi progurali to pitanje", kazao je Plenković.
Pročitajte i ovo: Evropska komisija s 2,1 milijarde eura podržava Zapadni BalkanPitanje neregularnih migracija je naglasio kao jedno od "temeljnih pitanja" koja uzrokuju rezervisanost nekih zemalja prema proširenju.
"Moramo to pitanje shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno", kazao je Plenković, istaknuvši kako je grčki premijer Kiriakos Micotakis učinio puno na zaštiti grčke granice i ujedno vanjske granice EU.
Tajani je naglasio kako je Zapadni Balkan "prioritet" za italijansku vladu, naglasivši kako je potrebno podržati punopravno članstvo i Ukrajine i zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.
Za Italiju je važno zaustaviti priljev nedokumentiranih migranata putem mediteranske i zapadnobalkanske rute pa je Tajani apelovao na zajednički rad na suzbijanju "krijumčara ljudima".
"Svakodnevno imamo probleme u Furlaniji-Julijskoj krajini s ilegalnim migrantima", kazao je Tajani. "Moramo djelovati zajedno protiv ilegalne imigracije. Moramo zaustaviti krijumčare. To ne mogu činiti Italija samostalno ili Hrvatska samostalno", dodao je.
Pročitajte i ovo: Sporazum o migracijama 'doprineo stabilnosti' Evrope