Ministarstvo pravosuđa i uprave Tuzlanskog kantona izradilo je novi pravilnik kojim su stvoreni preduslovi za realizaciju pravnog instituta “Rada za opće dobro na slobodi”.
U zemljama Evropske unije ova vrsta rada odavno je standard i iz ovih zemalja stižu pozitivna iskustva.
Hoće li ovaj pravilnik biti uspješno primijenjen u praksi, kao i u većini europskih zemalja, i da li će se napokon rasteretiti kazneno-popravni zavodi, čiji kapaciteti već odavno ne odgovaraju broju izrečenih kaznenih mjera u našoj zemlji?
Pravilnik, koji je prema Krivičnom zakonu Federacije iz 2003. godine izradilo Ministarstvo pravosuđa i uprave Tuzlanskog kantona, u svom osnovu predviđa da društveno koristan rad u trajanju do 90 dana u potpunosti zamjenjuje zatvorsku kaznu do jedne godine. Naravno, to prije svega podrazumijeva pristanak osuđenika na ovu opciju.
„Sud će ocijeniti težinu krivičnog djela, odgovornost, subjektivne okolnosti i stručnu kvalifikaciju osuđenog kako bi ga mogao angažovati na nekom poslu, a o tome će odlučiti Ministarstvo“, navodi ministar pravosuđa TK, Alen Taletović.
Interes za prihvatanje ovakvog načina suradnje sa pravosudnim organima Tuzlanskog kantona, koja će donijeti i određenu korist poslodavcima, već je iskazalo sedam poduzeća, uglavnom javnih, a nije isključena mogućnost ni da se privatne firme uključe u ovaj projekat:
„Radi se o rudnicima mrkog uglja Kreka Tuzla i Đurđevik Živinice, te o javnim preduzećima komunalnog tipa – 'Horizontala' Živinice, '9. septembar' Srebrenik, 'Komunalac' Gradačac i 'Komus' Gračac“, nabrojao je on.
Iako se još čeka skupštinska verifikacija ovog pravilnika, sudovi su već obaviješteni da pravosnažne presude mogu dostavljati Ministarstvu pravosuđa i uprave TK, kako bi se odmah krenulo u realizaciju.
„Ovo je dobrodošlo jer otvara mogućnosti sudu da na ovom referatu, koji nije u sklopu krivičnog referata nego izvršenja krivičnih sankcija, možda za neke od krivičnih sankcija koje su do sada sporije izvršavane otkloni ovaj zastoj. Zbog nedostatka zatvorskih kapaciteta izvršenje kazne zatvora za neke osuđene odlagano je po dva, tri ili više puta“, kazala je predsjednica Općinskog suda u Tuzli, Biljana Novak.
Zatvori kubure sa manjkom kapaciteta
Osim poduzeća koja će barem na određeno vrijeme dobiti besplatnu radnu snagu, najveću korist trebali bi imati kazneno-popravni zavodi, koji već godinama kubure sa manjkom kapaciteta, a imajući u vidu da 80 posto osuđenika dobija upravo zatvorske kazne do jedne godine.
„Tuzlanski zatvor ima kapacitet do 250 mjesta, s tim da trenutno imamo 270 ljudi na izdržavanju kazne. Kad pogledamo evropski standard – četiri kvadratna metra ili deset kubnih po jednoj osuđenoj osobi – naš kapacitet u Tuzli je 250 mjesta. Činjenica je da sve osuđene osobe ne mogu doći na red da izdrže kaznu, te postoje tzv. redovi čekanja. Na ovaj način sigurno će se mnogo toga rasteretiti i biće više mjesta u zatvoru", naglašava privremeni direktor tuzlanskog zatvora, Nihad Spahić.
Rad za opće dobro na slobodi već je dugi niz godina praksa zemalja Europske unije, a koristi su višestruke, rekla je za RSE Elma Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative Sarajevo.
„Osobe, prije svega, odsluže kaznu koristeći zajednici, a sam proces rehabilitacije i resocijalizacije ide sasvim drugim tokom. Također postoji velika korist za preduzeća koja ustupaju radna mjesta za takvu vrstu osuđenika. U našem slučaju to su javna preduzeća koja, umjesto da dodatno upošljavaju osobe, mogu da traže da Ministarstvo pravde dodijeli određeni broj osoba koje bi radile jednu vrstu sezonskih poslova, a vi znate da su to obično poslovi koji se tiču čišćenja određenih objekata, javnih površina itd“, kazala je Ninković.
Međutim, treba imati na umu, napominje Ninković da ovaj proces nije nimalo jednostavan i da su zemlje EU godinama radile na njegovom usavršavanju.
„Ministarstvo pravde je dužno da obezbijedi uslove gdje će određena osoba biti smještena da izvrši rad za opšte dobro, dok sudija može donijeti odluku ukoliko osuđenik prihvati da ide na odsluženje jedne takve kazne. Moraju se također ojačati i kapaciteti u samim ustanovama koje će prihvatiti osuđenika, jer nije samo pitanje da osoba odsluži određenu kaznu radom za opšte dobro, nego da ona ima i uslove koji će pomoći njegovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji“, smatra ona.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U zemljama Evropske unije ova vrsta rada odavno je standard i iz ovih zemalja stižu pozitivna iskustva.
Hoće li ovaj pravilnik biti uspješno primijenjen u praksi, kao i u većini europskih zemalja, i da li će se napokon rasteretiti kazneno-popravni zavodi, čiji kapaciteti već odavno ne odgovaraju broju izrečenih kaznenih mjera u našoj zemlji?
Pravilnik, koji je prema Krivičnom zakonu Federacije iz 2003. godine izradilo Ministarstvo pravosuđa i uprave Tuzlanskog kantona, u svom osnovu predviđa da društveno koristan rad u trajanju do 90 dana u potpunosti zamjenjuje zatvorsku kaznu do jedne godine. Naravno, to prije svega podrazumijeva pristanak osuđenika na ovu opciju.
„Sud će ocijeniti težinu krivičnog djela, odgovornost, subjektivne okolnosti i stručnu kvalifikaciju osuđenog kako bi ga mogao angažovati na nekom poslu, a o tome će odlučiti Ministarstvo“, navodi ministar pravosuđa TK, Alen Taletović.
Interes za prihvatanje ovakvog načina suradnje sa pravosudnim organima Tuzlanskog kantona, koja će donijeti i određenu korist poslodavcima, već je iskazalo sedam poduzeća, uglavnom javnih, a nije isključena mogućnost ni da se privatne firme uključe u ovaj projekat:
Biljana Novak, predsjednica Općinskog suda u Tuzli: Zbog nedostatka zatvorskih kapaciteta izvršenje kazne zatvora za neke osuđene odlagano je po dva, tri ili više puta.
Iako se još čeka skupštinska verifikacija ovog pravilnika, sudovi su već obaviješteni da pravosnažne presude mogu dostavljati Ministarstvu pravosuđa i uprave TK, kako bi se odmah krenulo u realizaciju.
„Ovo je dobrodošlo jer otvara mogućnosti sudu da na ovom referatu, koji nije u sklopu krivičnog referata nego izvršenja krivičnih sankcija, možda za neke od krivičnih sankcija koje su do sada sporije izvršavane otkloni ovaj zastoj. Zbog nedostatka zatvorskih kapaciteta izvršenje kazne zatvora za neke osuđene odlagano je po dva, tri ili više puta“, kazala je predsjednica Općinskog suda u Tuzli, Biljana Novak.
Zatvori kubure sa manjkom kapaciteta
Osim poduzeća koja će barem na određeno vrijeme dobiti besplatnu radnu snagu, najveću korist trebali bi imati kazneno-popravni zavodi, koji već godinama kubure sa manjkom kapaciteta, a imajući u vidu da 80 posto osuđenika dobija upravo zatvorske kazne do jedne godine.
Ilustracija
„Tuzlanski zatvor ima kapacitet do 250 mjesta, s tim da trenutno imamo 270 ljudi na izdržavanju kazne. Kad pogledamo evropski standard – četiri kvadratna metra ili deset kubnih po jednoj osuđenoj osobi – naš kapacitet u Tuzli je 250 mjesta. Činjenica je da sve osuđene osobe ne mogu doći na red da izdrže kaznu, te postoje tzv. redovi čekanja. Na ovaj način sigurno će se mnogo toga rasteretiti i biće više mjesta u zatvoru", naglašava privremeni direktor tuzlanskog zatvora, Nihad Spahić.
Rad za opće dobro na slobodi već je dugi niz godina praksa zemalja Europske unije, a koristi su višestruke, rekla je za RSE Elma Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative Sarajevo.
„Osobe, prije svega, odsluže kaznu koristeći zajednici, a sam proces rehabilitacije i resocijalizacije ide sasvim drugim tokom. Također postoji velika korist za preduzeća koja ustupaju radna mjesta za takvu vrstu osuđenika. U našem slučaju to su javna preduzeća koja, umjesto da dodatno upošljavaju osobe, mogu da traže da Ministarstvo pravde dodijeli određeni broj osoba koje bi radile jednu vrstu sezonskih poslova, a vi znate da su to obično poslovi koji se tiču čišćenja određenih objekata, javnih površina itd“, kazala je Ninković.
Međutim, treba imati na umu, napominje Ninković da ovaj proces nije nimalo jednostavan i da su zemlje EU godinama radile na njegovom usavršavanju.
„Ministarstvo pravde je dužno da obezbijedi uslove gdje će određena osoba biti smještena da izvrši rad za opšte dobro, dok sudija može donijeti odluku ukoliko osuđenik prihvati da ide na odsluženje jedne takve kazne. Moraju se također ojačati i kapaciteti u samim ustanovama koje će prihvatiti osuđenika, jer nije samo pitanje da osoba odsluži određenu kaznu radom za opšte dobro, nego da ona ima i uslove koji će pomoći njegovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji“, smatra ona.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)