Kuda je otišlo između 14 i 50 milijardi KM donatorskih sredstva koja su pristizala u BiH, čini se, ostaće vječita nepoznanica. Komisija za utvrđivanje načina trošenja donatorskih sredstava na nivou BiH nije ni blizu rješenja enigme. Podaci koje dobijaju često su nepotpuni, ili im se jednostavno na žele dostaviti.
Tako se na poziv vjerskim zajednicama u BiH da dostave podatke o donacijama i njihovom trošenju nije odazvao jedino Rijaset Islamske zajednice u BiH. U dopisu Komisiji naveli su kako traženje podataka narušava autonomiju IZ, te se pozivaju na Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u kome stoji da su „crkve i vjerske zajednice odvojene od države, te da se država nema pravo miješati u unutrašnju organizaciju i poslove crkava i vjerskih zajednica“
Ovakav je odgovor iznenadio predsjednika Komisije Sefera Halilovića.
„Čak i dijelovi Islamske zajednice, ako se izuzme samo Rijaset, su također dostavili izvještaj o primitku i trošenju donatorskih sredstava i ne vidim nijedan razlog zbog čega to ne bi uradio i Rijaset, ne sporeći njima pravo da dalje primaju donacije, da i dalje primaju članarine, ali bi država trebala znati koliko je to para došlo u Islamsku zajednicu“, kaže Halilović.
Komisija je pred kraj mandata, a jedan od problema je i to što se nekim od organizacija koje su djelovale u BiH pod međunarodnim patronatom danas ne može ući u trag, kaže član Komisije Slavko Jovičić.
„Pa su prali novac, uzimali u BiH. Nešto su, naravno, napravili, ne treba reći da nisu, ali su ogromnu korist izvukli i za sebe. Danas su te organizacije ugašene. Ima ih 200 kojima uopšte ne možemo ući u trag gdje se nalaze“, objašnjava on.
Jovičićeve navode potvrđuje još jedan član Komisije, Mirko Okolić:
„Jednostavno se ugase, a da isti taj vlasnik ili potpisnik formira neku drugu i radi iste ili slične poslove, sa istim ili sličnim namjerama, pod drugim imenom, a da kao ne postoje organizacije koje su ranije registrovane i kao niko ih ne može pronaći. Mi ćemo na tome inistirati jer smo osjetili da tu nisu čista posla.“
Najviše novca došlo je za obnovu i povratak. I do tih podataka će se teško doći, kaže predsjednica Saveza izbjeglica BiH Mirhunisa Zukić.
„Htjeli smo razgovarati s nekim većim implementatorima koji su imali ogromna sredstva od svojih donatora. Jednostavno je bio odgovor:’Vi nemate pravo zavlačiti ruku u naš džep, jer mi donosimo novac iz naših zemalja, od naših poreskih obveznika.’ Mislim da je utopija nakon deset godina doći do tih sredstava. Izuzev što znamo koliko se kuća napravilo ako se to pretvori u novac, za sve ostalo - a bilo je i takvih projekata koji su podržavali, jačali kapacitete i tako dalje - nemoguće je doći do takvih podataka“, kaže Zukić.
Raspuštanje bez obavljenog posla
Većina međunarodnih organizacija, od UN-a do EU, odgovarajući na upite Komisije, kazala je kako je vremenska distanca prevelika.
Ništa bolje od državne nije prošla ni federalna Komisija za trošenje donacija, koja je u svom izvještaju Zastupničkom domu izrazila i nezadovoljstvo time kako se izvršna vlast ponijela prema njenim zahtjevima, kaže predsjedavajući Komisije Ibro Omerbašić.
„U dosadašnjem radu Komisije smo došli do registra podataka od 5,7 milijardi koje se vode u federalnom Ministarstvu finansija. Imali smo velikih zamjerki na te podatke jer su nejasni, uveliko su šifrovani, tako da apsolutno nismo mogli doći do konkretnih podataka o kojim se projektima radi na terenu. Nikako ne možemo smtrati da je to konačna brojka. To su podaci koje je federalno Ministarstvo finansija samo preuzelo. Smatramo da se radi o nekoliko puta većim iznosima kad su u pitanju donacije za taj period - jer ne možemo prihvatiti da je nekoliko stotina miliona na regulisanje otpadnih voda, a da apsolutno ne znamo koji su to projekti na terenu, u kojim kantonima, u kojim gradovima i kakav je učinak svega toga“, smatra Omerbašić.
Ukupna suma donacija koje su došle u BiH nikad nije utvrđena, a barata se o desetinama milijardi KM. Čini se da će i ovaj, kao i prethodni saziv Komisije, biti raspušten neobavljenog posla. Podsjetimo da je prije četiri godine utvrđeno je da je u zemlju došlo 15 milijardi maraka pomoći, a za polovinu te sume nije se moglo utvrditi gdje je potrošena.
Tako se na poziv vjerskim zajednicama u BiH da dostave podatke o donacijama i njihovom trošenju nije odazvao jedino Rijaset Islamske zajednice u BiH. U dopisu Komisiji naveli su kako traženje podataka narušava autonomiju IZ, te se pozivaju na Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u kome stoji da su „crkve i vjerske zajednice odvojene od države, te da se država nema pravo miješati u unutrašnju organizaciju i poslove crkava i vjerskih zajednica“
Ovakav je odgovor iznenadio predsjednika Komisije Sefera Halilovića.
Jedan od problema je i to što se nekim od organizacija koje su djelovale u BiH pod međunarodnim patronatom danas ne može ući u trag.
„Čak i dijelovi Islamske zajednice, ako se izuzme samo Rijaset, su također dostavili izvještaj o primitku i trošenju donatorskih sredstava i ne vidim nijedan razlog zbog čega to ne bi uradio i Rijaset, ne sporeći njima pravo da dalje primaju donacije, da i dalje primaju članarine, ali bi država trebala znati koliko je to para došlo u Islamsku zajednicu“, kaže Halilović.
Komisija je pred kraj mandata, a jedan od problema je i to što se nekim od organizacija koje su djelovale u BiH pod međunarodnim patronatom danas ne može ući u trag, kaže član Komisije Slavko Jovičić.
„Pa su prali novac, uzimali u BiH. Nešto su, naravno, napravili, ne treba reći da nisu, ali su ogromnu korist izvukli i za sebe. Danas su te organizacije ugašene. Ima ih 200 kojima uopšte ne možemo ući u trag gdje se nalaze“, objašnjava on.
Jovičićeve navode potvrđuje još jedan član Komisije, Mirko Okolić:
Najviše novca došlo je za obnovu i povratak. I do tih podataka će se teško doći.
„Jednostavno se ugase, a da isti taj vlasnik ili potpisnik formira neku drugu i radi iste ili slične poslove, sa istim ili sličnim namjerama, pod drugim imenom, a da kao ne postoje organizacije koje su ranije registrovane i kao niko ih ne može pronaći. Mi ćemo na tome inistirati jer smo osjetili da tu nisu čista posla.“
Najviše novca došlo je za obnovu i povratak. I do tih podataka će se teško doći, kaže predsjednica Saveza izbjeglica BiH Mirhunisa Zukić.
„Htjeli smo razgovarati s nekim većim implementatorima koji su imali ogromna sredstva od svojih donatora. Jednostavno je bio odgovor:’Vi nemate pravo zavlačiti ruku u naš džep, jer mi donosimo novac iz naših zemalja, od naših poreskih obveznika.’ Mislim da je utopija nakon deset godina doći do tih sredstava. Izuzev što znamo koliko se kuća napravilo ako se to pretvori u novac, za sve ostalo - a bilo je i takvih projekata koji su podržavali, jačali kapacitete i tako dalje - nemoguće je doći do takvih podataka“, kaže Zukić.
Raspuštanje bez obavljenog posla
Većina međunarodnih organizacija, od UN-a do EU, odgovarajući na upite Komisije, kazala je kako je vremenska distanca prevelika.
Ništa bolje od državne nije prošla ni federalna Komisija za trošenje donacija, koja je u svom izvještaju Zastupničkom domu izrazila i nezadovoljstvo time kako se izvršna vlast ponijela prema njenim zahtjevima, kaže predsjedavajući Komisije Ibro Omerbašić.
„U dosadašnjem radu Komisije smo došli do registra podataka od 5,7 milijardi koje se vode u federalnom Ministarstvu finansija. Imali smo velikih zamjerki na te podatke jer su nejasni, uveliko su šifrovani, tako da apsolutno nismo mogli doći do konkretnih podataka o kojim se projektima radi na terenu. Nikako ne možemo smtrati da je to konačna brojka. To su podaci koje je federalno Ministarstvo finansija samo preuzelo. Smatramo da se radi o nekoliko puta većim iznosima kad su u pitanju donacije za taj period - jer ne možemo prihvatiti da je nekoliko stotina miliona na regulisanje otpadnih voda, a da apsolutno ne znamo koji su to projekti na terenu, u kojim kantonima, u kojim gradovima i kakav je učinak svega toga“, smatra Omerbašić.
Ukupna suma donacija koje su došle u BiH nikad nije utvrđena, a barata se o desetinama milijardi KM. Čini se da će i ovaj, kao i prethodni saziv Komisije, biti raspušten neobavljenog posla. Podsjetimo da je prije četiri godine utvrđeno je da je u zemlju došlo 15 milijardi maraka pomoći, a za polovinu te sume nije se moglo utvrditi gdje je potrošena.