Stručnjaci procjenjuju da je u požarima ove godine u BiH izgorjelo toliko šume da bi se za njenu vrijednost moglo kupiti nekoliko letjelica za gašenje požara. Mogućnost da će se kupiti kanader ili neka druga letjelica nije ni na pomolu.
Za to vrijeme požare su gasile malobrojne vatrogasne jedinice sa mještanima, opremom starom i više od 50 godina. Kao i u ostalim sličnim situacijama, u BiH se odgovornost prebacuje sa jednog na drugi nivo vlasti. U opštinama krive kantone, u kantonima entitete, u entitetima državu.
Munika je preživjela ledeno doba, ali Hrvate, Srbe i Bošnjake u borbi za fotelje izgleda neće moći - ovo je jedan od naslova na bosanskohercegovačkim portalima, koji na najbolji način pokazuje zemlju kojom haraju požari, a koja je nesposobna da ih ugasi.
Munika je inače endemično drvo, kojem su hercegovačke šume bile jedno od najvažnijih staništa na Balkanu. Stručnjaci procjenjuju da je u požarima ove godine u BiH izgorjelo toliko šume da bi se za njenu vrijednost moglo kupiti nekoliko letjelica za gašenje požara.
No, BiH već godinama nema nijednu letjelicu za gašenje požara, ali ima aerodrome koji ne rade i sa kojih uzlijeću samo privatni avioni i helikopteri u kojima se voze, pogodili ste, političari. Isti oni koji se nisu mogli dogovoriti hoće li se kanader kupiti iz državnog ili entitetskih budžeta.
Nadljudskim naporima, vatrogasci i mještani ovih dana širom BiH gasili su požare. U nekim opštinama za cisterne nisu imali goriva, u nekim vozila nisu registrovana, a u skoro svim dijelovima zemlje rade sa opremom starom preko 50 godina. Muamer Brekalo gasio je požar na Ruištu u okolini Mostara.
„Shvatam da se ne mogu kupiti helikopteri ili kanader. Ali ovdje imaju dvije cisterne, jedna od 1966., druga od 1964., tako mi se čini. Pa može se kupiti pet novih cisterna“, kaže Muamer Brekalo.
Dok su požari bjesnili Hercegovinom, političari u Federaciji bavili su se svojim jedinim poslom, tačnije smjenama i ponovnim vraćanjem u fotelje. Nikom nije palo na pamet da bi mogli, recimo, sazvati vanrednu sjednicu Vlade.
Dopremijer i komandir Civilne zaštite FBiH Jerko Ivanković Lijanović tvrdi da Vlada nema ovlasti i resurse da konkretno pomogne u ovakvim situacijama. No i on priznaje da je politička kriza uticala na to da se situacija sa gašenjem požara u državi iskomplikuje.
„Vlada Federacije u ovom trenutku nema resurse niti zakonske ovlasti da napravi nešto više od onog što je urađeno do sada“, kaže Jerko Ivanković Lijanović.
Civilna zaštita u Federaciji je organizovana slično kao i entitet - od opštine, preko kantona i Federacije, do državnog nivoa. Sve inicijative kreću od opštine, a kako funkcioniše država BiH dok inicijativa stigne do nivoa gdje se odlučuje, može sve izgorjeti. Ministar Lijanović ipak kaže da te procedure nisu komplikovane:
„Jer danas su komunikacije tako jednostavne, cijeli svijet imamo maltene na internetu, a kamoli da ne možemo iskomunicirati ovu dionicu.“
(FOTOGALERIJA: Požari na Ruištu kod Mostara)
Ništa bolje ni u RS
U Republici Srpskoj sistem odlučivanja malo je jednostavniji. No, ni to nije pomoglo da se požari stave pod kontrolu. Miomir Doder, direktor republičke uprave civilne zaštite, tvrdi da u ovom entitetu raspolažu dobrom opremom i vozilima za gašenje požara. A kako su vatrogasci bez odijela i sa naprtnjačama gasili požare u okolini Trebinja svi su mogli vidjeti. Evo kako Doder to objašnjava:
„Vatrogasci na onakvim temepraturama od 40 i nešto stepeni, ako se radi otvoreni požar ne ulaze ljudi u vatru, mogu da rade. I u takvim majicama je bolje nego da su imali na sebi ne znam kakva odijela. Jer ne mogu da se kreću, nose napratnjače.“
Nivo države nema velike nadležnosti kada je riječ o civilnoj zaštiti, kaže ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović i objašnjava:
„Operativne obaveze o preuzimanju zaštite i spašavanja su na nivou entiteta i kantona. Državna nadležnost je isključivo koordinacija između lokalnih zajednica, nižih nivoa i kada su u pitanju upotreba helikopterske jedinice Oružanih snaga BiH i Ministarstva odbrane i zahtjevi za međunarodnu pomoć.“
Svaki zaposleni građanin Federacije BiH od svojih primanja izdvaja 0,5 posto kao doprinos za zaštitu i spašavanje. U Republici Srpskoj, za te svrhe, iz entitetskog budžeta ove godine izdvojeno je blizu pet miliona konvertibilnih maraka.
I lokalne zajednice zakonom su obavezne da izdvoje najmanje dva posto iz svog budžeta za zaštitu i spašavanje. Neke opštine imale su sredstva za opremu, ali ih nisu trošila na to, tvrdi Jerko Ivanković Lijanović:
„Grad Mostar, to pouzdano znam, na svojim računima trebao je da ima nekih pet miliona maraka za zaštitu i spašavanje. Oni su očito svoja sredstva potrošili u neke druge svrhe.“
Neke druge, kaže Miomir Doder, nisu ni izdvojile potrebni novac:
„Lokalne zajednice nisu ispoštovale tu obavezu. Inače, da su izdvojile ta sredstva, ja mislim da bi bilo dovoljno.“
Kao i u ostalim sličnim situacijama, u BiH se odgovornost prebacuje sa jednog na drugi nivo vlasti. U opštinama krive kantone, u kantonima Federaciju, u Federaciji državu.
„Mislim u konkretnom slučaju da se radi i o općinskim civilnim zaštitama, ali i o razini BiH koja zbog ove cijele političke situacije i neodgovornosti političkih lidera na razini BiH nije bila u stanju odgovoriti okolnostima u kojima smo se zatekli“, tvrdi Jerko Ivanković Lijanović.
Sa ovakvom tvrdnjom neće se složiti državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović:
„Isključiva nadležnost za zaštitu i spašavanje je na nivou entiteta i kantona. Ja do ovog trenutka nisam ni pročitao ni vidio da je održana sjednica vlade, a imamo izjavu premijera Nikšića da je gasio požare nogama. Premijer Federacije ne treba gasiti požare nogama, treba održati vanrednu sjednicu Vlade Federacije i aktivirati resurse koji mu stoje na raspolaganju u skladu sa zakonom i nadležnostima koje ima.“
Vijeće ministara BiH je u četvrtak pozvalo nadležne u entitetskim vladama da se dodatno angažuju na lokalizovanju i gašenju požara. Usvojen je takođe zaključak kojim je osiguran novac za dosadašnje aktivnosti kada je riječ o angažovanju međunarodnih letjelica na teritoriji BiH.
(FOTOGALERIJA: Požari oko Srebrenice)
Za to vrijeme požare su gasile malobrojne vatrogasne jedinice sa mještanima, opremom starom i više od 50 godina. Kao i u ostalim sličnim situacijama, u BiH se odgovornost prebacuje sa jednog na drugi nivo vlasti. U opštinama krive kantone, u kantonima entitete, u entitetima državu.
Munika je preživjela ledeno doba, ali Hrvate, Srbe i Bošnjake u borbi za fotelje izgleda neće moći - ovo je jedan od naslova na bosanskohercegovačkim portalima, koji na najbolji način pokazuje zemlju kojom haraju požari, a koja je nesposobna da ih ugasi.
Munika je inače endemično drvo, kojem su hercegovačke šume bile jedno od najvažnijih staništa na Balkanu. Stručnjaci procjenjuju da je u požarima ove godine u BiH izgorjelo toliko šume da bi se za njenu vrijednost moglo kupiti nekoliko letjelica za gašenje požara.
No, BiH već godinama nema nijednu letjelicu za gašenje požara, ali ima aerodrome koji ne rade i sa kojih uzlijeću samo privatni avioni i helikopteri u kojima se voze, pogodili ste, političari. Isti oni koji se nisu mogli dogovoriti hoće li se kanader kupiti iz državnog ili entitetskih budžeta.
Nadljudskim naporima, vatrogasci i mještani ovih dana širom BiH gasili su požare. U nekim opštinama za cisterne nisu imali goriva, u nekim vozila nisu registrovana, a u skoro svim dijelovima zemlje rade sa opremom starom preko 50 godina. Muamer Brekalo gasio je požar na Ruištu u okolini Mostara.
„Shvatam da se ne mogu kupiti helikopteri ili kanader. Ali ovdje imaju dvije cisterne, jedna od 1966., druga od 1964., tako mi se čini. Pa može se kupiti pet novih cisterna“, kaže Muamer Brekalo.
Dok su požari bjesnili Hercegovinom, političari u Federaciji bavili su se svojim jedinim poslom, tačnije smjenama i ponovnim vraćanjem u fotelje. Nikom nije palo na pamet da bi mogli, recimo, sazvati vanrednu sjednicu Vlade.
Dopremijer i komandir Civilne zaštite FBiH Jerko Ivanković Lijanović tvrdi da Vlada nema ovlasti i resurse da konkretno pomogne u ovakvim situacijama. No i on priznaje da je politička kriza uticala na to da se situacija sa gašenjem požara u državi iskomplikuje.
„Vlada Federacije u ovom trenutku nema resurse niti zakonske ovlasti da napravi nešto više od onog što je urađeno do sada“, kaže Jerko Ivanković Lijanović.
Civilna zaštita u Federaciji je organizovana slično kao i entitet - od opštine, preko kantona i Federacije, do državnog nivoa. Sve inicijative kreću od opštine, a kako funkcioniše država BiH dok inicijativa stigne do nivoa gdje se odlučuje, može sve izgorjeti. Ministar Lijanović ipak kaže da te procedure nisu komplikovane:
„Jer danas su komunikacije tako jednostavne, cijeli svijet imamo maltene na internetu, a kamoli da ne možemo iskomunicirati ovu dionicu.“
(FOTOGALERIJA: Požari na Ruištu kod Mostara)
Požari na Ruištu kod Mostara, avgust 2012.
Ništa bolje ni u RS
U Republici Srpskoj sistem odlučivanja malo je jednostavniji. No, ni to nije pomoglo da se požari stave pod kontrolu. Miomir Doder, direktor republičke uprave civilne zaštite, tvrdi da u ovom entitetu raspolažu dobrom opremom i vozilima za gašenje požara. A kako su vatrogasci bez odijela i sa naprtnjačama gasili požare u okolini Trebinja svi su mogli vidjeti. Evo kako Doder to objašnjava:
„Vatrogasci na onakvim temepraturama od 40 i nešto stepeni, ako se radi otvoreni požar ne ulaze ljudi u vatru, mogu da rade. I u takvim majicama je bolje nego da su imali na sebi ne znam kakva odijela. Jer ne mogu da se kreću, nose napratnjače.“
Nivo države nema velike nadležnosti kada je riječ o civilnoj zaštiti, kaže ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović i objašnjava:
„Operativne obaveze o preuzimanju zaštite i spašavanja su na nivou entiteta i kantona. Državna nadležnost je isključivo koordinacija između lokalnih zajednica, nižih nivoa i kada su u pitanju upotreba helikopterske jedinice Oružanih snaga BiH i Ministarstva odbrane i zahtjevi za međunarodnu pomoć.“
Svaki zaposleni građanin Federacije BiH od svojih primanja izdvaja 0,5 posto kao doprinos za zaštitu i spašavanje. U Republici Srpskoj, za te svrhe, iz entitetskog budžeta ove godine izdvojeno je blizu pet miliona konvertibilnih maraka.
I lokalne zajednice zakonom su obavezne da izdvoje najmanje dva posto iz svog budžeta za zaštitu i spašavanje. Neke opštine imale su sredstva za opremu, ali ih nisu trošila na to, tvrdi Jerko Ivanković Lijanović:
„Grad Mostar, to pouzdano znam, na svojim računima trebao je da ima nekih pet miliona maraka za zaštitu i spašavanje. Oni su očito svoja sredstva potrošili u neke druge svrhe.“
Neke druge, kaže Miomir Doder, nisu ni izdvojile potrebni novac:
„Lokalne zajednice nisu ispoštovale tu obavezu. Inače, da su izdvojile ta sredstva, ja mislim da bi bilo dovoljno.“
Kao i u ostalim sličnim situacijama, u BiH se odgovornost prebacuje sa jednog na drugi nivo vlasti. U opštinama krive kantone, u kantonima Federaciju, u Federaciji državu.
„Mislim u konkretnom slučaju da se radi i o općinskim civilnim zaštitama, ali i o razini BiH koja zbog ove cijele političke situacije i neodgovornosti političkih lidera na razini BiH nije bila u stanju odgovoriti okolnostima u kojima smo se zatekli“, tvrdi Jerko Ivanković Lijanović.
Sa ovakvom tvrdnjom neće se složiti državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović:
„Isključiva nadležnost za zaštitu i spašavanje je na nivou entiteta i kantona. Ja do ovog trenutka nisam ni pročitao ni vidio da je održana sjednica vlade, a imamo izjavu premijera Nikšića da je gasio požare nogama. Premijer Federacije ne treba gasiti požare nogama, treba održati vanrednu sjednicu Vlade Federacije i aktivirati resurse koji mu stoje na raspolaganju u skladu sa zakonom i nadležnostima koje ima.“
Vijeće ministara BiH je u četvrtak pozvalo nadležne u entitetskim vladama da se dodatno angažuju na lokalizovanju i gašenju požara. Usvojen je takođe zaključak kojim je osiguran novac za dosadašnje aktivnosti kada je riječ o angažovanju međunarodnih letjelica na teritoriji BiH.
(FOTOGALERIJA: Požari oko Srebrenice)
Šuma oko Srebrenice i dalje gori