Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović zaprijetili su održavanjem dva referenduma oko ulaska BiH u NATO i produžetka mandata stranih sudija u BiH.
U Kancelariji visokog predstavnika ne žele da komentarišu posljednje izjave Radmanovića i a Milorada Dodika, jer ne mogu komentarisati “hipotetske situacije, šta bi bilo, kad bi bilo”.
Političari i pravni eksperti kažu da to nije moguće, tim prije što se radi o pitanjima koja su u nadležnosti države.
Dodik je jučer, na predavanju u Kragujevcu o stanju u Republici Srpskoj, rekao da mandat stranih sudija i tužilaca u Sudu BiH ističe 31. decembra i da će RS organizovati izjašnjavanje građane po tom pitanju.
On je rekao da je Sud BiH mjesto sa kojeg se želi disciplinovati RS, te da služi za progon srpskih političara. Dodik je aktuelizirao i priču o sličnom statusu Republike Srpske i Kosova i nemogućnosti održavanja referenduma o proglašenju nezavisnosti Republike Srpske.
"U RS je dakle na snazi Dejtonski mirovni sporazum i pored prava i činjenice da je Republika Srpska konstutivni elemenat BiH na sve načine se pokušava onemogućiti čak i razmišljanje, traženje da RS može da u praktičnom smislu zatraži svoj poseban status", rekao je Dodik.
Radmanović je rekao da bi se građani na drugom referendumu izjašnjavali o ulasku BiH u NATO.
DOBAR PUT?
On je rekao da je, poslije posljednjih odluka ministara NATO da ne prime BiH u program Akcioni plan za članstvo, spreman da spriječi ulazak BiH u ovaj vojni savez.
Radmanović je rekao da je ta odluka ključni događaj koji će opredijeliti BiH da ne ide više prema ovom savezu.
"Mislim da ćemo u narednom periodu doći do važne odluke o tome. Potrebno je izjašnjavanje građana i mislim da nam se referendum o odlučivanju o NATO savezu primiče", rekao je Radmanović.
"Mi ćemo pokazati da ovi građani znaju šta je demokratija i da je referendum najviše demokratsko prvo. Ako drugi mogu da se izjašnjavaju o rijekama, slivovima i minaretima, onda i mi možemo o suštinskom pitanju", rekao je Radmanović i dodao da to nije prijetnja, već samo naznaka onoga što može da se desi u narednih nekoliko mjeseci.
U prvim reakcijama,predstavnici opozicije u Republici Srpskoj Dodikove i Radmanovićeve prijetnje ne smatraju realnim opcijama, već političkim cinizmom. Za predsjednika Demokratske partije Dragana Čavića i predsjednika Partije demokratskog progresa MladenaIvanića, radi se o nerelanim izjavama s obzirom da se radi o pitanjima države, a ne entiteta:
„Kada stiču enormno bogtastvo onda nema referenduma. Nije raspisan referendum o tome kome će dodijeliti kredite iz Investicione razvojne banke. Ovo je zaklanjanje iza naroda i manifestacija krajnje neodgovorne politike“, kaže Čavić.
„Posebno je meni nekonzistentna priča o referendumu o NATO-u kada je podnesen akcioni plan za članstvo uz saglasnost upravo gospodina Radmanovića“, ocjenjuje Ivanić.
POLITIČKI MARKETING
Slično misle i stranke u Federaciji. Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić kaže za naš radio kako nema legalnog ni ustavnog osnova da se raspiše referendum u jednom bh. entitetu o pitanjima kao što su ulazak Bosne i Hercegovine u NATO savez, ili produženje mandata međunarodnim sudijama i tužiocima. Na pitanje koliko su prijetnje raspisivanjem referenduma u Republici Srpskoj realne, Ljubić kaže:
„Sve vrste takvih akcija mogu predstavljati realnu prijetnju stabilnosti BiH i održavanju unutrašnjeg poretka, pa i mira. Čak i sama retorika je zapaljiva prijetnja stabilnosti BiH i održavanju unutrašnjeg reda i poretka.“
„Ako OHR to ne bi uradio, izgubio bi i preostali ugled, koji je dosta okrenjen o posljednjih nekoliko godina. Ovdje je pitanje hoće li BiH biti država sa vladavinom prava, ili vladavinom kriminala.“
Činjenica jeste da već mjesecima domaći i međunarodni zvaničnici apeluju na visokog predstavnika da nametne odluku kojom će međunarodne sudije i tužioci ostati u BiH. Indolentan odnos Valentina Inzka prema ovom pitanju rezultovao je da su neki od njih već otišli, kaže glavni tužilac BiH Milorad Barašin:
„U Odjelu za ratne zločine ostao je još jedan tužilac, a u Posebnom odjelu za organizovani kriminal ostala su još tri tužioca.“
“Ne vidim koji bi to bio zakonski ili ustavno-pravni ili entitetsko-pravni okvir u koji bi se mogao podvesti zakon o referendumu, pa da se raspiše referendum u pogledu sastava državnog suda. Drugo pitanje odnosi se na NATO. Ja mislim da se zaista radi primarno o pitanju države članice ili države kandidata za NATO i tu lokalni referendum nema šta da traži.“
Istraživačko - dokumentacioni centar Sarajevo zahtijeva od visokog predstavnika da što prije nametne odluku o produženju mandata međunarodnim sudijama i tužiocima.
„Gospodin Inzko, ako nije u stanju da donese takvu odluku u sad u ovom kritičnom trenutku, zapravo nema više svrhe opstanka u BiH i zaista treba da pakuje svoje kofere i da ekspresno on napusti ovu zemlju, ako ništa - iz moralnih razloga da podnese ostavku“, kaže direktor ovog centra Mirsad Tokača.
U Kancelariji visokog predstavnika ne žele da komentarišu posljednje izjave Radmanovića i a Milorada Dodika, jer ne mogu komentarisati “hipotetske situacije, šta bi bilo, kad bi bilo”.
Političari i pravni eksperti kažu da to nije moguće, tim prije što se radi o pitanjima koja su u nadležnosti države.
Dodik je jučer, na predavanju u Kragujevcu o stanju u Republici Srpskoj, rekao da mandat stranih sudija i tužilaca u Sudu BiH ističe 31. decembra i da će RS organizovati izjašnjavanje građane po tom pitanju.
On je rekao da je Sud BiH mjesto sa kojeg se želi disciplinovati RS, te da služi za progon srpskih političara. Dodik je aktuelizirao i priču o sličnom statusu Republike Srpske i Kosova i nemogućnosti održavanja referenduma o proglašenju nezavisnosti Republike Srpske.
"U RS je dakle na snazi Dejtonski mirovni sporazum i pored prava i činjenice da je Republika Srpska konstutivni elemenat BiH na sve načine se pokušava onemogućiti čak i razmišljanje, traženje da RS može da u praktičnom smislu zatraži svoj poseban status", rekao je Dodik.
Radmanović je rekao da bi se građani na drugom referendumu izjašnjavali o ulasku BiH u NATO.
DOBAR PUT?
On je rekao da je, poslije posljednjih odluka ministara NATO da ne prime BiH u program Akcioni plan za članstvo, spreman da spriječi ulazak BiH u ovaj vojni savez.
Radmanović je rekao da je ta odluka ključni događaj koji će opredijeliti BiH da ne ide više prema ovom savezu.
"Mislim da ćemo u narednom periodu doći do važne odluke o tome. Potrebno je izjašnjavanje građana i mislim da nam se referendum o odlučivanju o NATO savezu primiče", rekao je Radmanović.
"Mi ćemo pokazati da ovi građani znaju šta je demokratija i da je referendum najviše demokratsko prvo. Ako drugi mogu da se izjašnjavaju o rijekama, slivovima i minaretima, onda i mi možemo o suštinskom pitanju", rekao je Radmanović i dodao da to nije prijetnja, već samo naznaka onoga što može da se desi u narednih nekoliko mjeseci.
U prvim reakcijama,predstavnici opozicije u Republici Srpskoj Dodikove i Radmanovićeve prijetnje ne smatraju realnim opcijama, već političkim cinizmom. Za predsjednika Demokratske partije Dragana Čavića i predsjednika Partije demokratskog progresa Mladena
Čavić: Kada stiču enormno bogtastvo onda nema referenduma. Nije raspisan referendum o tome kome će dodijeliti kredite iz Investicione razvojne banke.
„Kada stiču enormno bogtastvo onda nema referenduma. Nije raspisan referendum o tome kome će dodijeliti kredite iz Investicione razvojne banke. Ovo je zaklanjanje iza naroda i manifestacija krajnje neodgovorne politike“, kaže Čavić.
„Posebno je meni nekonzistentna priča o referendumu o NATO-u kada je podnesen akcioni plan za članstvo uz saglasnost upravo gospodina Radmanovića“, ocjenjuje Ivanić.
POLITIČKI MARKETING
Slično misle i stranke u Federaciji. Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić kaže za naš radio kako nema legalnog ni ustavnog osnova da se raspiše referendum u jednom bh. entitetu o pitanjima kao što su ulazak Bosne i Hercegovine u NATO savez, ili produženje mandata međunarodnim sudijama i tužiocima. Na pitanje koliko su prijetnje raspisivanjem referenduma u Republici Srpskoj realne, Ljubić kaže:
„Sve vrste takvih akcija mogu predstavljati realnu prijetnju stabilnosti BiH i održavanju unutrašnjeg poretka, pa i mira. Čak i sama retorika je zapaljiva prijetnja stabilnosti BiH i održavanju unutrašnjeg reda i poretka.“
Sulejman Tihić: Ovdje je pitanje hoće li BiH biti država sa vladavinom prava, ili vladavinom kriminala.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić prijetnje referendumom ocjenjuje političkim marketingom s obzirom da Dodik i Radmanović pripadaju jednoj političkoj opciji. Istovremeno, Tihić sve nade da međunarodne sudije i tužioci ostanu polaže u visokog predstavnika:
„Ako OHR to ne bi uradio, izgubio bi i preostali ugled, koji je dosta okrenjen o posljednjih nekoliko godina. Ovdje je pitanje hoće li BiH biti država sa vladavinom prava, ili vladavinom kriminala.“
Činjenica jeste da već mjesecima domaći i međunarodni zvaničnici apeluju na visokog predstavnika da nametne odluku kojom će međunarodne sudije i tužioci ostati u BiH. Indolentan odnos Valentina Inzka prema ovom pitanju rezultovao je da su neki od njih već otišli, kaže glavni tužilac BiH Milorad Barašin:
„U Odjelu za ratne zločine ostao je još jedan tužilac, a u Posebnom odjelu za organizovani kriminal ostala su još tri tužioca.“
Zoran Pajić: Čini se da su prijetenje referendumom koje dolaze iz Republike Srpske, bar za sada, urodile plodom
Čini se da su prijetenje referendumom koje dolaze iz Republike Srpske, bar za sada, urodile plodom uprkos tome što za to nemaju nikakvo pravno uporište, kaže Zoran Pajić, profesor međunarodnog prava na londonskom King's College:
“Ne vidim koji bi to bio zakonski ili ustavno-pravni ili entitetsko-pravni okvir u koji bi se mogao podvesti zakon o referendumu, pa da se raspiše referendum u pogledu sastava državnog suda. Drugo pitanje odnosi se na NATO. Ja mislim da se zaista radi primarno o pitanju države članice ili države kandidata za NATO i tu lokalni referendum nema šta da traži.“
Istraživačko - dokumentacioni centar Sarajevo zahtijeva od visokog predstavnika da što prije nametne odluku o produženju mandata međunarodnim sudijama i tužiocima.
„Gospodin Inzko, ako nije u stanju da donese takvu odluku u sad u ovom kritičnom trenutku, zapravo nema više svrhe opstanka u BiH i zaista treba da pakuje svoje kofere i da ekspresno on napusti ovu zemlju, ako ništa - iz moralnih razloga da podnese ostavku“, kaže direktor ovog centra Mirsad Tokača.