Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je 6. septembra da se priprema uredba o zabrani ulaska visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijana Šmita (Christian Schmidt) u RS.
"Jutros pišemo uredbu kako ćemo ga uhapsiti i doportovati kada uđe u Doboj ili ako bude išao negdje u tranzitu onda će dobiti pratnju samo da što prije prođe. Ako dođe na neki sastanak u Republiku Srpsku - biće izbačen", rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu 6. septembra.
On je rekao da će policijske stanice imati zadatak da, kada Šmit uđe u RS, "organizuju jedinice i da ga izbace".
"I to će se desiti, nemojte misliti da neće. Piše se uredba i kad se ja vratim u Banjaluku to ćemo završiti", najavio je Dodik.
Naveo je kako Šmit kao visoki predstavnik "uzima 24.000 evra, hoda po BiH i nameće zakone".
"Zašto bismo na to pristali? Kakva je to Evropa? Zašto nas lažete? Pisali ste Venecijanskoj komisiji 2005. godine da BiH ne može dobiti kandidatski status ako postoji OHR. I mi dobijemo kandidatski status, a on postane još gori nego ikada", ocijenio je Dodik.
On je naglasio da će, ukoliko Šmit napiše zakone da prenosi šume ili neka druga javna bogatstva na nivo države BiH, tog trenutka biti donijeta odluka o samostalnosti.
Najnoviji potez uslijedio je nakon višemjesečnog rasta tenzija u BiH zbog Dodikovog potpisivanja kontroverznih zakona ovog ljeta.
Naime, Narodna skupština RS 27. juna usvojila je dva sporna zakona, koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS.
Radi se o zakonima koji navode da se odluke OHR-a više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u tom bh. entitetu, kao i da se u RS više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je svojim odlukama od 1. jula poništio oba zakona.
Zvaničnici RS-a na čelu s Dodikom osporavaju legitimitet visokog predstavnika, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su rekle da za to nije ni bilo potrebe.
Schmidt je u posljednjem korištenu bonskih ovlasti promijenio i odredbe Krivičnog zakona BiH, proširivši ga tako da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo. Kriminalizirano je i nepoštovanje odluka visokog predstavnika u BiH.