Zakon kojim se zabranjuje primjena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) u entitetu Republika Srpska (RS) ostaje na snazi dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH, ponovio je predsjednik RS Milorad Dodik 29. juna u Banjaluci.
Odgovorio je tako na kritike domaćih zvaničnika i međunarodne zajednice da je usvajanje tog Zakona u Skupštini RS nelegalno i da predstavlja udar na Dejtonski sporazum.
Dodik je najavio da će već 30. juna na sastanku sa koalicionim partnerima na državnom nivou razgovarati i o novom zakonskom rješenju za Ustavni sud BiH.
"Da ostane sud od devet članova, tri da bira RS, kako bira i ovu dvojicu. Naš prijedlog je da za kvorum za odlučivanje moraju da učestvuju svi, a u odluci obavezno da bude i jedan predstavnik konstitutivnog naroda. Znači ako je odluka pet, većina, onda u njoj bora da bude jedan glas za Srbina, jedan za Hrvata i jedan Bošnjaka", naveo je Dodik.
Većina u Skupštini RS predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, uz podršku dijela opozicije usvojila je novi zakon sporeći to što je Ustavni sud BiH izmjenio Pravilnik o svom radu.
Izmjenom Pravilnika, na sjednicama, na kojima se odlučuje o određenim pitanjima ne moraju prisustvovati sudije iz RS, čime su spriječene moguće blokade odlučivanja iz ovog bh. entiteta.
U Konjicu o Ustavnom sudu i "drugim spornim pitanjima"
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da će na sastanku sa koalicionim partnerima biti ponuđeno "integralno rješavanje" 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za BiH.
U okviru tih 14 prioriteta, ističe Cvijanović, predviđena je i "sveobuhvatna" reforma Ustavnog suda BiH.
Na sastanku u Konjicu, na jugu BiH, trebali bi se 30. juna sastati lideri SNSD-a, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), te Socijaldeomkratske partije, Naroda i pravde, te Naše Stranke.
Ona je navela i da će na jednoj od sljedećih sjednica Predsjedništva BiH ponovo predložiti dva sporazuma iz Berlinskog procesa na usvajanje dva sporazuma koji se odnose na priznavanje univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Veto na treći sporazum koji se odnosi na slobodu kretanja, a kojim bi se ukinule vize za građane Kosova, po riječima Cvijanović, i dalje bi ostao na snazi.
Pročitajte i ovo: Ministar odbrane BiH: Tužilaštvo i Schmidt trebaju reagirati na poteze RS-a i DodikaMeđunarodne osude poteza RS
Iz Kancelarije visokog predstavnika za BiH naveli su 28. juna da odluka RS predstavlja "neprihvatljivo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ozbiljnu prijetnju vladinih prava u RS, te napad na ustavni poredak BiH".
I iz Evropske unije poručeno je da Skupština RS nema nadležnost da odlučuje o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Pročitajte i ovo: Zakon Republike Srpske o Ustavnom sudu BiH bez pravnog osnova, saopštila EUOdluku Skupštine RS u vezi sa Ustavnim sudom BiH osudili su i u Ambasadi SAD u BiH, nazvavši to "bezobzirnim napadom" na Dejtonski sporazum i Ustav BiH.
Osuda je stigla i iz Britanske ambasade, iz koje su poručili da "to nije mudar potez i može biti od koristi samo onima koji igraju političke igre na račun ljudskih života.
U Ambasadi Ruske Federacije u BiH podržali su zakon usvojen u Skupštini RS navodeći da "predstavlja logičan rezultat neadekvatnih akcija samog Suda".
U Spoljnopolitičkom komitetu Evropskg parlamenta (EP) 27. juna izglasan je izvještaj o BiH u kojem se osuđuje "zapaljiva retorika i secesionistička politika rukovodstva entiteta RS, uključujući proslavu 9. januara, takozvanog "Dana RS".
Pročitajte i ovo: Bećirović dao 'sedam dana' međunarodnoj zajednici da reaguje na odluku RSKada bi mogla početi primjena Zakona u RS?
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavio je pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog Zakona kojim se odbacuje primjena odluka državnog Ustavnog suda.
Svaki zakon koji se usvoji u Narodnoj skupštini RS-a mora, prema proceduri, proći i Vijeće naroda RS-a. Ovaj drugi parlamentarni dom sastoji se od 28 delegata koji se neizravno biraju nakon općih izbora u Narodnoj skupštini RS-a.
Ako ne bude saglasnosti oko veta u Vijeću naroda, a potom i u zajedničkoj komisiji oba parlamentarna tijela u RS, veto ide pred Ustavni sud RS.
Ako Ustavni sud RS usvoji veto, zakon se vraća u Narodnu skupštinu RS-a.
Ako odbije veto, odnosno ocijeni da zakon ne krši pravo konstitutivnog naroda, njegovo proglašenje potpisuje predsjednik RS, trenutno Milorad Dodik i objavljuje se u Službenom glasniku RS, nakon čega stupa na snagu.
Zakon o neprimjenjivanju odluke Ustavnog suda BiH mogao bi stupiti na snagu do kraja avgusta.