Vesti

Dodik nakon Glavnog odbora SNSD: Odbacili smo građanski koncept

Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Željka Cvijanović, premijerka Republike Srpske

"Izradićemo set zakona koji će omogućiti povratak nadležnosti Republici Srpskoj”, izjavio je Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata nakon Glavnog odbora ove stranke na Palama.
Vlada Republike Srpske će nakon sjednice Narodne skupštine Republike Srpske dodatno urediti pravni sistem nakon povratka nadležnosti koje su nam oduzete, prenosi SNSD na Twitteru izjavu Milorada Dodika nakon Glavnog odbora.
„Odbacili smo građanski koncept jer bi on služio samo Bošnjacima”, također je naveo Dodik govoreći o eventualnim ustavnim reformama.
Kazao je i da je „Izborni zakon među prvim nadležnostima koje su otete od entiteta i prebačene na nivo Bosne i Hercegovine u nastojanju da se gradi država, ali da ništa nisu izgradili i da je sve dovedeno u pitanje”.
"BiH nema visokog predstavnika, ovdje je samo prisutna osoba koja se lažno predstavlja kao visoki predstavnik”, poručio je Dodik i dodao da u “BiH treba da vlada Ustav, a ne stranci."
Inače, entiteti u BiH nemaju mogućnost prenošenja nadležnosti s državnog na niži nivoe vlasti. Tu mogućnost ima Parlament Bosne i Hercegovine i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
Govoreći o visokom predstavniku, Christian Schmidt se nešto ranije sastao sa druga dva člana Predsjedništva BiH - Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem.
Tom prilikom je poručio da "svi predstavnici trebaju bezuslovno da se vrate u državne institucije i deblokiraju njihovu funkcionalnost".

Naime, predstavnici iz RS od kraja jula bojkotuju rad državnih institucija iz protesta zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, i kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

"Mi samo tražimo ono što piše u Ustavu. Časno je boriti se za Ustav, a kriminal je njegovo rušenje...Mi jesmo za razgovore, ali nismo za gubljenje vremena u ispraznim pregovorima. Naš cilj je BiH u njenim ustavnim okvirima predviđenim Dejtonskim sporazumom", rekao je još Dodik nakon Glavnog odbora SNSD-a.
"SNSD ne pobjeđuje da bi druge ponižavo, SNSD pobjeđuje da bi provodio svoje politike".
Osim toga, nešto ranije je Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i euroazijska pitanja State departmenta poručio da "radimo sa našim partnerima iz Evropske unije na tome da se uspostave sankcije protiv destabilizujućih akcija Milorada Dodika".

Tokom tromjesečne blokade rada državnih institucija Dodik je ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom bh. entitetu.

Pročitajte i ovo: Skupština RS-a nije potvrdila Dodikov veto na odluke Predsjedništva BiH

To podrazumijeva povlačenje saglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Osim toga, Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lekove, što nije u skladu s Ustavom BiH, koji je deo Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

Šta predviđa Ustav BiH?

Knjiga ustava Bosne i Hercegovine (fotoarhiv)

Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.

U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.

Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.

U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".

U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".

Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.

Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.