Sud Bosne i Hercegovine odredio je da predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru tog entiteta Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću, nakon što budu privedeni na saslušanje, bude određen jednomjesečni pritvor, potvrđeno je 14. marta za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Suda BiH.
Dodik, Višković i Stevandić osumnjičeni su za krivično djelo napada na ustavni poredak, a proteklih dana nisu se odazvali na pozive za davanje iskaza u Tužilaštvu BiH.
Zbog toga je Tužilaštvo BiH u srijedu izdalo naredbu za njihovo privođenje na saslušanje. Naredba za privođenje data je sudskoj policiji na nivou BiH, pri čemu je zatražena i asistencija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost izdavanja naredbe za prislino dovođenje na davanje iskaza, u slučaju da osoba koja je pozvana u pravosudne inistucije odbija da dođe.
U slučaju da ni to nije moguće, odnosno da su osumnjičeni nedostupni, idući korak je raspisivanje potjernice. Zakon, također, predviđa mogućnost određivanja pritvora ukoliko postoji opasnost od bjekstva ili ako postoji bojazan da će utjecati svjedoke.
Pročitajte i ovo: Dok Tužilaštvo BiH traži njegovo privođenje, Dodik poručio da se neće odazvati pozivu za saslušanjeTužilaštvo BiH objavilo je 6. marta da od decembra prošle godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Krivični zakon BiH za to predviđa kaznu zatvora od pet godina kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.
Tužilaštvo nije objavilo na šta se konkretno odnosi istraga i ko su osumnjičeni, ali su Dodik, Višković i Stevandić u medijskim istupima, u međuvremenu, potvrdili da su dobili pozive za davanje iskaza, ali da se neće odazvati.
Nalog za njihovo privođenje s ciljem davanja iskaza u Tužilaštvu BiH, dolazi u vrijeme kada su vlasti eniteta RS pokrenule donošenje niza neustavnih zakona.
To je potez na koji su se odlučile, nakon što je Dodik 26. februara, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Dan nakon presude, Skupština RS je usvojila zakon kojim je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ovaj zakon privremenom mjerom , 7. marta, stavio van snage.
No, Dodik je poručio da RS neće odustati od zakona, unatoč obavezujućoj odluci Ustavnog suda BiH i brojnim upozorenjima iz međunarodnih zajednice da se radi o pokušajima rušenja ustavnog poretka države BiH.
Pročitajte i ovo: Vlada RS donijela odluku o prelasku zaposlenih iz pravosuđa BiH na nova radna mjesta u entitetuNarodna skupština RS usvojila je 13. mart i Nacrt novog ustava tog entiteta koji predviđa definiranje RS kao države srpskog naroda, pravo na samoopredjeljenje, osnivanje vojske i ukidanje Vijeća naroda.
Istovremeno, usvojila je i zakon koji predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva ovog bh. entiteta, čime bi, kako je navedeno, bila osigurana"zaštita ustavnog uređenja" RS.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u BiH upozoreno je da ovi potezi predstavljaju direktan i smišljen napad na pravni poredak BiH.