Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u četvrtak je obustavilo istragu protiv četvoro visoko rangiranih predstavnika vlasti Republike Srpske, među kojima je Milorad Dodik, u predmetu koji se odnosi na provođenje referenduma u tom bh. entitetu. Istovremeno, u istom slučaju, podignute su optužnice protiv predsjednika i članova Komisije za provođenje referenduma.
Dan kasnije javnost se pita - kako je moguće da u istom predmetu proces ne bude pokrenut protiv onih koji su referendum inicirali i proveli, ali i šta bh. pravosuđe poručuje ovakvim djelima?
Iznenađenje, pa pomalo i razočarenje, što nije optužen, nije krio ni Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, tvrdeći kako je upravo on taj koji je referendum inicirao.
„Ja se osjećam potpuno neuvažen. Kako je moguće da mene ne optuže, pa ja sam učestvovao u tome, ja sam vodio kampanju za referendum. Ja sam govorio o tome da to treba. Ja sam potencirao da se donese zakon o referendumu. Kako je moguće da me niste optužili? Kako je moguće da je Karan kriv, a da ja nisam?", zapitao se u intervju za RTRS Milorad Dodik.
Bilobord koji poziva na referendum
Kako se navodi u saopštenju koje je bh. tužilaštvo uputilo javnosti, ne postoji dovoljno dokaza da su Mladen Ivanić, Mirko Šarović, Željka Cvijanović i Milorad Dodik počinili izvršenje, pomaganje ili poticanje u kaznenom djelu, odnosno neizvršavanju odluke Ustavnog suda BiH da je referendum protuustavan.
Koliko se ovakvoj tezi može vjerovati, ako se zna da je predsjednik Republike Srpske koristio svaku priliku da referendum provede.
Evo kratkog podsjećanja na dio u intervjuu kojeg je dao za naš radio sedam dana prije njegovog održavanja:
„Ja pozivam ljude da izađu. Pozivam i Bošnjake i Hrvate da izađu. Mislim da je to važno i sa stanovništa uključivanja u političke procese“.
Podsjećamo, bh. tužilaštvo je 26. septembra 2016. saopštilo da je Miloradu Dodiku upućen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog u predmetu u vezi s referendumom u RS-u. Tada je rečeno da je u državnom tužilaštvu formiran predmet u kojem se provode određene aktivnosti u vezi s neizvršavanjem odluke Ustavnog suda BiH.
Deset mjeseci kasnije, Dodik je izuzet iz predmeta, a analitičari ističu da na ovaj način bh. pravosuđe poručuje kako nema hrabrosti da procesuira najviše pozicionirane političare, ali i da isti imaju toliku moć da se zaštite.
„To je jedan očigledni, ja bih rekao, kukavičluk onih u Tužilaštvu. Ako je postojala neka odgovornost vezana za referendum, onda je trebalo da se ide do kraja, hrabro, pošteno, da odgovaraju oni koji imaju najveću odgovornost u tome“, poručuje Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS.
Sociolog Ivan Šijaković dodaje:
„To je potpuno obeshrabrujuće za građane, jer šta onda mogu ljudi očekivati na koji način da budu tretirani pravedno. Istovremeno, to je i veliko ohrabrenje za 'velike' političke likove, političke vođe, da mogu da čine šta god hoće, samo ako ispunjavaju tamo neki veliki zahtev koji neki veliki centar moći u Vašingtonu, Briselu i Moskvi od njih traži“, kaže Šijaković.
Milorad Dodik proslavlja rezultat referenduma, 25. septembar 2016.
Koliko su u pravu bh. analitičari kada kažu da za bh. političare ne važi ni jedno pravilo i da ih ovakvim odlukama bh. pravosuđe, ne samo amnestira od svake odgovornosti, već i podstiče da dalje djeluju na isti način, najbolje ilustruje govor Milorada Dodika u Bratuncu prije sedam dana.
„Poznati su razni projekti, prije svega islamskih fondacija, koji su tražili i usmjeravali svoje pare kako bi se ovdje, uz Drinu, vratili nakon otadžbinskog rata muslimani i da bi ponovo okupirali Drinu na taj način“, rekao je Dodik.
I na kraju podsjećanje da su SAD, upravo zbog održavanja referenduma u RS, uprkos odluci Ustavnog suda BiH, Milorada Dodika stavile na 'crnu listu', odnosno zabranile ulazak u tu zemlju.