Nakon što je Interpol Srbije počeo raspisivati međunarodne potjernice protiv 19 državljana BiH za zločin počinjen u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović zatražio je da se potjernice povuku. Kao razlog se navodi politička motiviranost, te činjenica da se za isti slučaj vodi postupak pred domaćim pravosuđem.
Ministarstvo pravde BiH u nekoliko je navrata tražilo da se predmet po kojem istragu vodi Tužilaštvo za ratni zločin Srbije proslijedi Bosni i Hercegovini, zajedno s dokazima. Ipak, Sadovićevom postupku se protive zvaničnici iz Republike Srpske tvrdeći da je jednostran i da ne odražava stav cijele BiH.
Na zahtjev Interpola u Beogradu počelo je raspisivanje međunarodnih potjernica protiv državljana BiH za slučaju Dobrovoljačka ulica u Sarajevu. Potjernice su raspisane po osnovu israge koju provodi srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine. Zahtjevom za provođenje istrage 19 osumnjičenih se kao visoki politički i vojni funkcioneri tadašnjih vlasti BiH terete za izdavanje naređenja za napad, za planiranje i organizovanje napada na vojnike i druge pripadnike JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine.
Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović zatražio je povlačenje potjernica:
„Ministarstvo u čijem sastavu se nalazi NCB Interpol Sarajevo je odmah reagovalo i uputilo je po mom nalogu pismo Generalnom sekretarijatu u kojem oštro protestiramo zbog raspisivanja potjernice jer mi smatramo da je prekršen član 3. Statuta Interpola - da su potjernice raspisane a da su motivirane političkim razlozima.“
Premijer RS Milorad Dodik Sadovićev potez je okarakterisao kao samovoljan, te da on ne odražava stavove BiH:
„I onaj ko ne poštuje Interpolovu potjernicu apsolutno krši pravila internacionalne saradnje po tom pitanju. I to je savršeno jasno. Mislim da je nedopustivo da na taj način se odnosi prema bilo kom ko je ranije pokrenuo tu potjernicu. Ako je Interpol tu potjernicu stavio u svoje strukture, onda se to mora poštovati i tu nema dileme hoćete li ili nećete. Ako nećete, onda se stavljate izvan te velike internacionalne zajednice koja se bori protiv kriminala.“
Ministarstvo pravde BiH je u nekoliko navrata tražilo od pravosuđa Srbije da se predmet Dobrovoljačka, uz dokaze, ustupi na procesuiranje BiH. Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut potvrdio je kontakte sa srbijanskim pravosuđem:
„Postoji manje-više jednosmjerna komunikacija Ministarstva pravde BiH prema Ministarstvu pravde Republike Srbije, gdje smo mi od početka marta obavijestili Ministarstvo pravde Republike Srbije da imamo saznanja o vođenju istrage, o raspisivanju potjernica protiv državljana BiH i tražili smo više informacija o tome. Pošto nije bilo nikakvog odgovora, napravili smo urgenciju, gdje smo ovaj put diplomatskim putem obavijestili Ministarstvo pravde da tražimo zvaničnu informaciju. I zapravo nam je dostavljen odgovor iz Ministarstva pravde Republike Srbije da oni još uvijek nemaju adekvatne informacije od njihovg tužilaštva i čim dobiju da će ih proslijediti. To je odgovor od prije par dana.“
U Tužilaštvu BiH još nisu dobili nikakve podatke o potjernicama. No, kako prenosi portparol Tužilaštva Boris Grubešić, o predmetu Dobrovoljačka istragu vodi domaće pravosuđe:
„Smatramo da su za predmete ratnih zločina počinjenih na teritoriji BiH isključivo nadležni pravosudni organi BiH, dakle Tužiteljstvo i Sud BiH. Taj svoj stav smo višestruko ponavljali i opet ponavljamo - i nadamo se da će u budućnosti doći do rješenja bilo međudržavnim sporazumom, bilo na neki drugi način.“
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić tvrdi kako je u ovom slučaju u pitanju namjera Beograda u saradnji s Miloradom Dodikom da izjednače zločine počinjene u BiH:
„Postoje ljudi i Milorad Dodik spada u jedne od njih, i u Beogradu postoje ljudi koji nisu odustali od realizacije onoga što je bio ratni cilj beogradske politike. Jedina namjera jeste demoralisati ljude koji su se borili za ovu državu, napraviti nas sve istima, da je količina zločina koja je počinjena u BiH ista, što mi dobro znamo da nije. Ja mislim da je krajnje vrijeme da se takvim ljudima poruči, i ovdje u BiH i u Beogradu, da ne vuku đavola za rep. Mi možemo jedno vrijeme trpjeti nepravdu i šutjeti, ali neka ne vuku đavola za rep. Mi trebamo da odgovorimo na način kako je to normalno u odnosima dvije države - reciprocitetom.“
I član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić zatražio je da se građani BiH zaštite, te da se uz konsultaciju s Ministarstvom pravde BiH iskoristi pravo i obavijesti Interpol da BiH ima primarnu nadležnost nad ovim slučajevima. Silajdžić je i prilikom sastanka sa nekoliko osumnjičenih iznio ovaj stav:
„Naša je dužnost zaštititi sve građane BiH. Mi imamo ovdje Sud BiH. Ako neko treba da odgovara, odgovaraće u BiH, u skladu s onim što je od nas tražio Haški tribunal.“
U međuvremenu, osobama za koje se pretpostavlja da bi mogle biti na potjernicama savjetuje se da ne putuju van BiH jer bi u tom slučaju mogli biti izručeni Srbiji.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić također je reagovao na zahtjev Sadovića rekavši kako se na ovaj način šalje poruka kako je Dobrovoljačka bila unaprijed planirano mjesto za zločine, te da je BiH imala dovoljno vremena da reaguje na pravi način. Iznoseći primjer suđenja „žutim osama“ za zločine u Zvorniku, Špirić je kazao kako to dokazuje da je Srbiji dozvoljeno samo da sudi Srbima, dok BiH ne pokazuje kompetencije da sudi za zločine nad ovim narodom.
Inače, Biro vlade RS za odnose s Haškim sudom je još 2002. godine proslijedio optužnicu i Haškom tribunalu protiv sedam lica upravo za slučaj Dobrovoljačka, a na osnovu optužnice Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu. 2005. godine Hag je predmet vratio državnom Tužilaštvu, koje je godinu dana kasnije započelo istragu.
Na zahtjev Interpola u Beogradu počelo je raspisivanje međunarodnih potjernica protiv državljana BiH za slučaju Dobrovoljačka ulica u Sarajevu. Potjernice su raspisane po osnovu israge koju provodi srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine. Zahtjevom za provođenje istrage 19 osumnjičenih se kao visoki politički i vojni funkcioneri tadašnjih vlasti BiH terete za izdavanje naređenja za napad, za planiranje i organizovanje napada na vojnike i druge pripadnike JNA u Sarajevu 3. maja 1992. godine.
Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović zatražio je povlačenje potjernica:
„Ministarstvo u čijem sastavu se nalazi NCB Interpol Sarajevo je odmah reagovalo i uputilo je po mom nalogu pismo Generalnom sekretarijatu u kojem oštro protestiramo zbog raspisivanja potjernice jer mi smatramo da je prekršen član 3. Statuta Interpola - da su potjernice raspisane a da su motivirane političkim razlozima.“
Premijer RS Milorad Dodik Sadovićev potez je okarakterisao kao samovoljan, te da on ne odražava stavove BiH:
Ako je Interpol tu potjernicu stavio u svoje strukture, onda se to mora poštovati i tu nema dileme hoćete li ili nećete.
„I onaj ko ne poštuje Interpolovu potjernicu apsolutno krši pravila internacionalne saradnje po tom pitanju. I to je savršeno jasno. Mislim da je nedopustivo da na taj način se odnosi prema bilo kom ko je ranije pokrenuo tu potjernicu. Ako je Interpol tu potjernicu stavio u svoje strukture, onda se to mora poštovati i tu nema dileme hoćete li ili nećete. Ako nećete, onda se stavljate izvan te velike internacionalne zajednice koja se bori protiv kriminala.“
Ministarstvo pravde BiH je u nekoliko navrata tražilo od pravosuđa Srbije da se predmet Dobrovoljačka, uz dokaze, ustupi na procesuiranje BiH. Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut potvrdio je kontakte sa srbijanskim pravosuđem:
„Postoji manje-više jednosmjerna komunikacija Ministarstva pravde BiH prema Ministarstvu pravde Republike Srbije, gdje smo mi od početka marta obavijestili Ministarstvo pravde Republike Srbije da imamo saznanja o vođenju istrage, o raspisivanju potjernica protiv državljana BiH i tražili smo više informacija o tome. Pošto nije bilo nikakvog odgovora, napravili smo urgenciju, gdje smo ovaj put diplomatskim putem obavijestili Ministarstvo pravde da tražimo zvaničnu informaciju. I zapravo nam je dostavljen odgovor iz Ministarstva pravde Republike Srbije da oni još uvijek nemaju adekvatne informacije od njihovg tužilaštva i čim dobiju da će ih proslijediti. To je odgovor od prije par dana.“
Smatramo da su za predmete ratnih zločina počinjenih na teritoriji BiH isključivo nadležni pravosudni organi BiH, dakle Tužiteljstvo i Sud BiH.
„Smatramo da su za predmete ratnih zločina počinjenih na teritoriji BiH isključivo nadležni pravosudni organi BiH, dakle Tužiteljstvo i Sud BiH. Taj svoj stav smo višestruko ponavljali i opet ponavljamo - i nadamo se da će u budućnosti doći do rješenja bilo međudržavnim sporazumom, bilo na neki drugi način.“
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić tvrdi kako je u ovom slučaju u pitanju namjera Beograda u saradnji s Miloradom Dodikom da izjednače zločine počinjene u BiH:
„Postoje ljudi i Milorad Dodik spada u jedne od njih, i u Beogradu postoje ljudi koji nisu odustali od realizacije onoga što je bio ratni cilj beogradske politike. Jedina namjera jeste demoralisati ljude koji su se borili za ovu državu, napraviti nas sve istima, da je količina zločina koja je počinjena u BiH ista, što mi dobro znamo da nije. Ja mislim da je krajnje vrijeme da se takvim ljudima poruči, i ovdje u BiH i u Beogradu, da ne vuku đavola za rep. Mi možemo jedno vrijeme trpjeti nepravdu i šutjeti, ali neka ne vuku đavola za rep. Mi trebamo da odgovorimo na način kako je to normalno u odnosima dvije države - reciprocitetom.“
I član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić zatražio je da se građani BiH zaštite, te da se uz konsultaciju s Ministarstvom pravde BiH iskoristi pravo i obavijesti Interpol da BiH ima primarnu nadležnost nad ovim slučajevima. Silajdžić je i prilikom sastanka sa nekoliko osumnjičenih iznio ovaj stav:
Naša je dužnost zaštititi sve građane BiH. Mi imamo ovdje Sud BiH. Ako neko treba da odgovara, odgovaraće u BiH, u skladu s onim što je od nas tražio Haški tribunal.
U međuvremenu, osobama za koje se pretpostavlja da bi mogle biti na potjernicama savjetuje se da ne putuju van BiH jer bi u tom slučaju mogli biti izručeni Srbiji.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić također je reagovao na zahtjev Sadovića rekavši kako se na ovaj način šalje poruka kako je Dobrovoljačka bila unaprijed planirano mjesto za zločine, te da je BiH imala dovoljno vremena da reaguje na pravi način. Iznoseći primjer suđenja „žutim osama“ za zločine u Zvorniku, Špirić je kazao kako to dokazuje da je Srbiji dozvoljeno samo da sudi Srbima, dok BiH ne pokazuje kompetencije da sudi za zločine nad ovim narodom.
Inače, Biro vlade RS za odnose s Haškim sudom je još 2002. godine proslijedio optužnicu i Haškom tribunalu protiv sedam lica upravo za slučaj Dobrovoljačka, a na osnovu optužnice Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu. 2005. godine Hag je predmet vratio državnom Tužilaštvu, koje je godinu dana kasnije započelo istragu.