Evropska unija je iz svog programa za oporavak od poplava u prvoj fazi za obnovu na područjima pogođenim prirodnom nesrećom u maju prošle godine osigurala više od 43 miliona eura, kažu njeni predstavnici u BiH. Dio tog novca, oko šest miliona eura, uloženo je u obnovu u Doboju. S druge strane, još uvijek se ne zna kada će biti realizovan projekat zaštite ovog grada od poplava.
Najviše sredstava iz EU programa za oporavak od poplava u Doboju je uloženo u obnovu javnih institucija i ustanova. Da nije bilo te pomoći njihovo renoviranje sigurno bi bilo upitno. To priznaju i gradski zvaničnici.
„Bez Evropske unije, bez ovih sredstava koja je plasirala EU, Doboj ne bi mogao da se oporavi“, kaže gradonačelnik Obren Petrović.
Zahvaljujući podršci evropskih zemalja u Doboju su u posljednjih godinu i po dana obnovljene zgrade Gradske uprave, Doma zdravlja, Centra za socijalni rad, postrojenje Toplane, Srednjoškolski centar, jedna osnovna škola i dva vrtića. U ove i druge projekte do sada je, prema riječima zvaničnika EU, uloženo više od šest miliona eura.
„Ovdje je uloženo 1.200.000 maraka. Obnovljeni su hitna, laboratorija, fizikalna, Centar za mentalno zdravlje, Centar za bazičnu rehabilitaciju. Građani Doboja, korisnici usluga i zaposleni u Domu zdravlja duguju veliku zahvalnost građanima Evropske unije i drugih zemalja koji su se našli nama pri ruci kada je nama bilo najpotrebnije. Sanacija, rekonstrukcija, opremanje Doma zdravlja ne bi bilo moguće u ovom obliku i obimu bez učešća i pomoći Evropske unije“, veli direktor te zdravstvene ustanove Radoslav Nikolić.
Istovremeno, iz prošlogodišnje prirodne nesreće moraju biti naučene i određene lekcije za budućnost. Evropska unija izdvojit će sredstva i za zaštitu od poplava, kaže šef delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemark.
„Poruke koje nam dolaze iz ove teške krize jesu da zajednički možemo raditi. Možemo udružiti snage, kao što je to bio slučaj ne samo u Doboju već i drugdje gdje su ljudi radili i sarađivali, bez obzira na to koje su nacionalnosti. Sada bi trebalo da počne druga faza pomoći koja će najvećim dijelom biti usmjerena na prevenciju poplava i drugih katastrofa u budućnosti i u vrijednosti od takođe preko 40 miliona eura“, navodi Wigemark.
Na području Doboja nedavno je počelo i postavljanje betonske sigurnosne ograde. Ti radovi, koji se izvode pored puta M-17 vrijedni su oko 200.000 eura i finansiraju se u okviru projekta „Podrška oporavku i smanjenju rizika od poplava u BiH“. Građani Doboja koji žive u blizini tog mjesta pozdravljaju postavljanje betonskih blokova ali i ističu da rijeka Bosna nije na toj strani prodrla u grad.
„Što ne rade odozgo zid? To mi nije jasno. Rade zid odavde, a voda je ušla kod mosta. Bio sam tu gdje je voda ušla. Oni rade zid na drugoj strani skroz“, kaže Dragan, stanovnik naselja Usora.
U Gradskoj upravi navode da će zaštitna ograda biti postavljena i pored drugog dijela magistralnog puta uz podršku međunarodnih donatora. S druge strane urađen je projekat zaštite Doboja od poplava u dužini od pet kilometara uz rijeku Bosnu. Za njegovu realizaciju potrebno je oko 12 miliona eura. I dok je neizvjesno na koji način će biti osiguran novac za izgradnju vodozaštitnih objekata, u ovom trenutku je poznato da realizaciju otežavaju i koncesije za izgradnju hidrocentrala na rijeci Bosni. Vlada RS je u avgustu 2007. godine dodijelila šest koncesija norveškoj firmi Tehnor Energy na području Doboja i susjedne Modriče.
„Nakon izrade projekta, u fazi je prihvatanje projekta, revizija i rješavanje imovinsko pravnih odnosa gdje nadležne institucije moraju donijeti odluku da se dozvoli ulazak u korito rijeke Bosne i uzimanje koncesije od koncesionara kojima je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju mini hidroelektrana. Još uvijek od Vlade RS i svih nadležnih ministarstava očekujemo rješavanje tog dijela problema, kako bi ušli u fazu iznalaženja donatorskih sredstava, kreditnih sredstava ili na bilo koji drugi način finansiranja izgradnje adekvatnog nasipa“, kaže zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić.
Iako je od davanja koncesije prošlo već osam godina, predstavnici norveške firme do danas nisu dobili potrebne dozvole.
„Oni su podnosili te zahtjeve. Međutim, oninisu bili kompletni. Još 2010. godine njihove zahtjeve nismo uzeli u obzir i nismo im nikada izdali dozvole za izgradnju tih objekata“, kaže šef sektora za dozvole Regulatorne komisije za energetiku RS Nebojša Sušić.