Hrvatska Vlada obećala je da će financijski i stručno pomoći bivše logoraše u dizanju tužbi protiv Srbije za odštetu, kojih do kraja godine logorši iz udruga planiraju podići oko 5.000, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik županijske podružnice "Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora", bivših logoraša Vukovarsko-srijemske županije, Dragutin Guzovski.
U Hrvatskoj su po službenoj evidenciji 7.802 osobe koje su početkom devedesetih bile u logorima i zatvorima u Srbiji, a njihove nevladine udruge kažu da ih ima i mnogo više. Samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji ima 3.560 službeno priznatih logoraša.
Iako je Crna Gora priznala odgovornost za hrvatske vojnike, policajce i civile zarobljene 1991. godine na dubrovačkom ratištu i zatvorene u logoru Morinj pored Kotora i isplatila im odštetu, Srbija još nije obeštetila nijednog hrvatskog vojnika, policajca i civila koji su bili u logorima i zatvorima na području Srbije.
Iako su logoraši davno podnijeti tužbe mjerovadvnim sudovima u Srbiji, ni 29 godina nakon zarobljavanja nema nijedne presude, ni isplaćene odštete.
Pročitajte i ovo: Trojica Hrvata tužili Srbiju za zarobljeničke logoreZato je hrvatska Vlada formirala Povjerenstvo koje će im u tome pomoći.
"Osnivanjem jednog ovakvog multidisciplinarnog Povjerenstva mi bismo tim našim građanima koji su okupljeni u 'Hrvatskom društvu logoraša koncentracijskih logora u Srbiji' pružili stručnu i svaku drugu potporu i pomoć u vođenju postupaka gdje oni traže naknadu štete za sve ono što su prošli. Nedvojbena je činjenica da su nasilno odvedeni, nedvojbeno je da su prošli torture i muke, i naravno da netko za to mora snositi odgovornost i tim ljudima nadoknaditi štetu", kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na sjednici Vlade u srijedu (4. ožujka).
Ako ne bude pravde u Srbiji, logoraši idu u Strasbourg
Guzovski očekuje da će vladino Povjerenstvo – kako kaže – maksimalno pomoći:
"Pomoći će zato što je uz predstavnike ministarstava hrvatskih branitelja, pravosuđa, vanjskih i europskih poslova i drugih uključena i stalna zastupnica Republike Hrvatske pred Europskih sudom za ljudska prava Štefica Stažnik. Naime, mi se već polako pripremamo za taj sud. Moramo poštivati sve pravne procedure – imamo tri sudska nivoa u Srbiji koje moramo proći, kako bismo mogli uopće pristupiti Europskom sudu za ljudska prava", navodi Guzovski.
Pročitajte i ovo: Da li će žrtve ratnih zločina dočekati obeštećenje?Guzovski je zarobljen 18. studenog 1991. u Vukovaru. Kao direktor lokalnog komunalnog poduzeća bio je komandir pratećeg voda 204. vukovarske brigade Hrvatske vojske. Bio je zatvoren u Sremskoj Mitrovici i proveo je u samici 126 dana, a razmijenjen je u posljednjoj velikoj razmjeni "svi za sve" 14. kolovoza 1992., nakon devet mjeseci zatvora i logora.
On je jedan od 45 bivših logoraša koji je na sudu u Beogradu tužio Srbiju. Kaže da sutužbe potvrđene, da su u tijeku glavne rasprave, ali da Vojno pravobranilaštvo Vojske Srbije odbija krivicu, tvrdeći da u Hrvatskoj nije bilo oružanog sukoba međunarodno priznatih država. Za njih je – kaže Guzovski – Hrvatska međunarodno priznata tek 19. svibnja 1992., prijemom u Ujedinjene nacije.
"Oni tvrde da se do tada u Hrvatskoj vodio građanski rat, a nas tretiraju kao pobunjenike," kaže Guzovski.
Matić se nada da će to biti uvjet Srbiji
Hrvatski europarlamentarac, bivši hrvatski vojnik zarobljen nakon pada Vukovara i bivši logoraš u Stajićevu, Sremskoj Mitrovici i Nišu Predrag Matić Fred za RSE kaže kako ne čudi to što Srbija ne želi isplatiti odštetu logorašima iz Hrvatske, "jer uopće ne priznaje da je sudjelovala u ratu u Hrvatskoj, a pogotovo ne priznaje postojanje logora za zarobljene Hrvate na svom teritoriju".
Matić se nada kako će obeštećenje logoraša biti jedan od uvjeta Hrvatske prigodom budućeg mogućeg pristupanja Srbije Europskoj uniji.
"To bi trebalo riješiti na neki zadovoljavajući način. Sigurno ne baš kako mi to zamišljamo da će biti pusti milijuni za svaki dan proveden u logoru, ali za početak bilo bi dobro da priznaju da su ti logori u Srbiji postojali", kaže Matić, koji je bio ministar branitelja u vladi lijevog centra 2011. - 2016. godine.
Vladinu inicijativu o pomoći za obeštećenje bivšim logorašima, pak, Matić smješta u kontekst skorih unutarstranačkih izbora u vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) i boji se da će nakon tih izbora bivši logoraši opet biti zaboravljeni.
Kroz zarobljeničke logore u Srbiji prošlo je prema podacima nevladine udruge koja ih okuplja oko 30.000 hrvatskih građana, a njih oko 300 je tamo umrlo ili bilo ubijeno.