Britanski naučnici otkrili su da se DNK prastarih virusa, koje su prvo uočili kod neandertalaca, skrivaju i u modernoj DNK.
Otkrili su da neki ljudi dijele mali postotak DNK sa svojim izumrlim precima. Britanski naučnici proučavali su genome 67 ljudi oboljelih od raka i otkrili sedam sekvenci koje bi trebale biti svojstvene neandertalcima.
Pretpostavljaju da je virus najvjerojatnije zarazio naše pretke prije nego su se pojavile loze koje su dovele do neandertalaca i Denisovanaca prije više od pola miliona godina.
Nova studija je naučnicima izuzetno važna jer naglašava da se moderni ljudi međusobno bitno razlikuju u nekodirajućim dijelovima genoma.
Uporedili su DNK iz lubanje neandertalca s pacijentima oboljelima od raka.
Oko 8 posto ljudske DNK sastoji se od endogenih retrovirusa koji su dio sekvence DNK koji se nasljeđuju s generacije na generaciju. Tih 90 posto genoma čine "Junk DNK" koje nazivaju smećem jer ne kodira proteinske sekvence.
Zbog tog otkrića naučnici namjeravaju istražiti moguće veze s rakom i HIV-om.
U slijedećih pet godina istraživaće da li ovi drevni virusi igraju ulogu u modernim ljudskim bolestima.
Otkrili su da neki ljudi dijele mali postotak DNK sa svojim izumrlim precima. Britanski naučnici proučavali su genome 67 ljudi oboljelih od raka i otkrili sedam sekvenci koje bi trebale biti svojstvene neandertalcima.
Pretpostavljaju da je virus najvjerojatnije zarazio naše pretke prije nego su se pojavile loze koje su dovele do neandertalaca i Denisovanaca prije više od pola miliona godina.
Nova studija je naučnicima izuzetno važna jer naglašava da se moderni ljudi međusobno bitno razlikuju u nekodirajućim dijelovima genoma.
Uporedili su DNK iz lubanje neandertalca s pacijentima oboljelima od raka.
Oko 8 posto ljudske DNK sastoji se od endogenih retrovirusa koji su dio sekvence DNK koji se nasljeđuju s generacije na generaciju. Tih 90 posto genoma čine "Junk DNK" koje nazivaju smećem jer ne kodira proteinske sekvence.
Zbog tog otkrića naučnici namjeravaju istražiti moguće veze s rakom i HIV-om.
U slijedećih pet godina istraživaće da li ovi drevni virusi igraju ulogu u modernim ljudskim bolestima.