Dnevno@RSE: Šta dalje nakon sankcija SAD Naftnoj industriji Srbije; Kako je komuniciran zločin na Cetinju?

Protestna šetnja studenata i građana u Novom Sadu, 13. januar 2025.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Balkan na RSE

Srbija je počela pregovore sa Sjedinjenim Državama o sankcionisanoj Naftnoj industriji Srbije (NIS). Još je nepoznanica kako će se riješiti problem ruskog vlasništva ovog nekadašnjeg državnog giganta. "Scenariji u kojima Rusija ostaje u NIS-u mislim da nisu izvodljivi", ocijenio je za RSE Igor Novaković iz nevladinog Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC fond). Sjedinjene Države stavile su 10. januara NIS na listu sankcija zbog udjela u vlasništvu ruske kompanije Gasprom njeft u cilju sprječavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini.

Komunikacija policije i zvaničnika u noći višestrukog ubistva na Cetinju 1. januara nije odgovarala kriznoj situaciji, smatraju stručnjaci. Precizna informacija o broju žrtava stigla je tek osam sati kasnije, dok su tokom konferencija za medije zvaničnici davali netačne podatke, ukazuje komunikolog Miodrag Strugar. "Pravilo u krizi je recite brzo, recite sve što možete, odnosno recite istinu. Ovdje smo imali brzinu, ali nijesmo imali ove druge stvari", ističe on.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, koji je u pritvoru zbog sumnje na milionsku korupciju, vodi se kao "na bolovanju", dok predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto nije pokrenula njegovu smjenu. Parlament ima većinu za njegovo razrješenje, ali vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) može tu smjenu spriječiti, ako bude htio. Zvanični stav kažu da nisu donijeli, a dovoljno je da delegati te stranke, koju vodi proruski predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, bojkotuju sjednice, kao što su proteklih godina više puta blokirali rad parlamenta. U međuvremenu, Dodikova stranka predala je inicijativu za smjenu ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića.

Rak pluća, najčešća maligna bolest u Sjevernoj Makedoniji, bilježi porast slučajeva, posebno u Skoplju, koje je prošle sedmice proglašeno jednim od najzagađenijih gradova na svijetu. Stručnjaci upozoravaju da alarmantno zagađenje zraka direktno ugrožava zdravlje građana, dok broj oboljelih raste. U prosjeku, od raka pluća obolilo je 876 ljudi, dok su 793 osobe umrle od ove bolesti između 2013. i 2022. godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje.

Pogledajte video priču iz Crne Gore, koja nema organizovani konjički sport, ali ima fizioterapeutkinju za konje, Juliane Mayer. Njena struka je u svijetu poznata kao Horse-Bodyforming. Ona i suprug su se 2022. iz Njemačke preselili u Bar, gdje sanja o svojoj konjušnici s terapeutskom praksom za konje i ljude.

Snažni vjetrovi do 100 kilometara na sat izazvali su haos u Crnoj Gori, rušeći stabla, fasade i krovove. Služba zaštite i spašavanja zabilježila je 20 intervencija, pružajući pomoć građanima.

Prilikom pada stabla, oštećen je most u strogom centru Podgorice, 12. januar 2025.

Rat u Ukrajini

Slovački premijer Robert Fico pozvao je u ponedjeljak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na razgovore o tranzitu gasa usred sporenja oko odluke Kijeva da ne obnovi sporazume o tranzitu ruskog gasa. Zelenski je potom, u kratkom odgovoru, pozvao Fica da posjeti Kijev u petak.

Svijet

Savjetnik Bijele kuće Jake Sullivan izjavio je da bi dogovor o primirju u Pojasu Gaze mogao biti postignut ove sedmice. Pregovori su u završnoj fazi i uključuju oslobađanje do 33 talaca, potvrdio je neimenovani izraelski zvaničnik. "Blizu smo dogovora, ali ništa ne obećavam", rekao je Sullivan.

Afganistan je i dalje jedna od najzagađenijih zemalja minama na svijetu. Prošle godine, 455 afganistanskih civila je ubijeno ili povrijeđeno, prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Pad finansiranja za programe deminiranja doveo je do porasta broja žrtava, pri čemu su djeca najugroženija.

Imetak pet najbogatijih milijardera udvostručio se od početka pandemije, dok gotovo pet milijardi ljudi tone u siromaštvo, navodi Oxfamov izvještaj za 2024. Uz trenutni tempo, za iskorijenjivanje siromaštva trebalo bi 230 godina, dok bi prvi trilioner (onaj ko poseduje hiljadu milijardi dolara) mogao da se pojavi već za jednu deceniju. Prema podacima Svjetske banke iz 2023. godine, 8,5 odsto svetske populacije – skoro 700 miliona ljudi – danas živi sa manje od 2.15 dolara dnevno, što je granica ekstremnog siromaštva.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro!

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!