Dnevno@RSE: Dogovor o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha; Politička kriza u Srbiji sve češće izlazi iz institucija

Pakistanska policija ispaljuje suzavac prema demonstrancima koji marširaju prema Islamabadu, 26. novembra 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

  • Izrael i Liban prihvatili su sporazum o prekidu vatre kako bi se prekinule izraelske borbe s Hezbolahom, objavio je američki predsjednik Joe Biden. Poručio je da "Izrael nije pokrenuo ovaj rat", kao ni libanski narod. "Otkako je počeo rat s Hezbolahom, više od 70.000 Izraelaca i preko 300.000 Libanaca bilo je prisiljeno živjeti kao izbjeglice", naveo je.
  • Pakistanska vojska u utorak je raspoređena u Islamabadu dok su hiljade demonstranata, tražeći oslobađanje bivšeg premijera Imrana Khana, odbile prekinuti marš. Nakon smrti trojice vojnika u incidentu tokom noći, vojsci je naređeno da puca na licu mjesta. Demonstranti su rastjerani nakon što su snage sigurnosti izvele opsežnu kasnu noćnu raciju uhapsivši nekoliko stotina ljudi.
  • Novi predsjednik Evropskog vijeća, Antonio Costa, već drugog dana svog mandata organizovat će radnu večeru s liderima Zapadnog Balkana, najavljujući proširenje EU kao prioritet. Ovaj susret, zakazan za 3. decembar, biće uvod u samit EU-Zapadni Balkan 18. decembra u Briselu.
  • Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je 26. novembra da je održao sastanak sa predstavnicima vojnog vrha i vojnih službi bezbjednosti. Nije precizirao da li je postojao konkretan povod za sastanak.

Balkan na RSE

Politička kriza u Srbiji dostiže novu dimenziju, prelazeći iz institucija na ulice. Protesti građana, sukobi tokom komemoracija i tuča u parlamentu reflektuju rastuće nezadovoljstvo, posebno nakon tragedije u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 ljudi zbog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici. Opozicija optužuje vlast, dok stručnjaci upozoravaju da je blokada demokratskih kanala za izražavanje nezadovoljstva dodatno pojačala društvene tenzije.

Srbi na Kosovu pred predstojeće parlamentarne izbore 9. februara suočeni su s dilemom – da li izaći na birališta i pokušati promijeniti političku igru u kosovskim institucijama ili ostati po strani. Dok jedni pozivaju na učešće s novim, mladim i poštenim liderima, drugi kritikuju ranije odluke o napuštanju institucija. Srpska lista, dominantna politička snaga među Srbima na Kosovu, još nije zvanično potvrdila svoje učešće.

Safet Demiri iz Sijarinske Banje, čija je adresa u rodnom mjestu pasivizovana 2019. godine, planira da svoj slučaj iznese pred Evropski sud za ljudska prava. Iako tvrdi da posjeduje dokaze o boravištu i aktivnoj povezanosti sa Srbijom, srpski sudovi, uključujući i Ustavni sud, odbacili su njegovu žalbu. Njegov slučaj osvjetljava problem pasivizacije adresa u opštinama s većinskim albanskim stanovništvom, koji, kako se vjeruje, pogađa hiljade ljudi.

Ljekar iz Banjaluke, radeći na smjene u Domu zdravlja u Glamoču, postao je simbol zdravstvenih "gastarbajtera" unutar Bosne i Hercegovine. Privučen boljim uslovima rada i duplo većom platom, već tri godine putuje između dva entiteta, dok se zdravstveni sistem suočava s odlivom kadra. Sindikat radnika u zdravstvu upozorava na hitnost rješavanja ovog problema, dajući Vladi RS rok do 27. novembra za konkretne mjere.

U videu prilogu iz Sarajeva pogledajte priču o problemu s kojim se suočavaju padinska naselja koja su preplavljena divljom, nekontrolisanom i nelegalnom gradnjom, kao i vodozaštitne zone. Novim Urbanističkim planom utvrđeno je da parcele s nelegalno izgrađenim objektima zauzimaju skoro deset posto gradskih površina. Nagli priliv stanovnika rezultirao je gradnjom kuća na poljoprivrednim i šumskim zemljištima. Neke od tih lokacija su opasne i za ljude i za objekte.

Produženje porodiljskog odsustva u Crnoj Gori, predloženo od strane vlasti i opozicije, pokrenulo je široku raspravu o podršci porodicama i ekonomskim izazovima. Vladajuća Socijalistička narodna partija predlaže produženje na 18 mjeseci, dok opozicija ide korak dalje, predlažući dvije godine za treće dijete. Dok jedni pozdravljaju ovu mjeru kao podsticaj natalitetu, drugi upozoravaju na njen uticaj na tržište rada i budžet, uz podijeljena mišljenja među ženama o balansu između porodice i karijere.

Oko 48 posto žena u Bosni i Hercegovini preživjelo je seksualno i rodno zasnovano nasilje. U zadnjih 14 godina u Srbiji je ubijeno 406 žena, većina njih u svom domu. Samo u avgustu mjesecu u Crnoj Gori je zabilježeno 86 krivičnih djela nasilja u porodici. Nasilje nad ženama je najraširenije kršenje ljudskih prava na svijetu kažu iz Ujedinjenih nacija. U videu pogledajte kako i gdje prijaviti bilo koji oblik rodnog nasilja.

Rat u Ukrajini

Ministri vanjskih poslova Grupe sedam (G7) ekonomskih vodećih zemalja izrazili su podršku Ukrajini 26. novembra u završnoj izjavi nakon dvodnevnog skupa u Fiuggi, odmaralištu jugoistočno od Rima u Italiji. Oni su također osudili ono što su opisali kao rusku "neodgovornu i prijeteću nuklearnu retoriku".

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine ostavila je razorne posljedice ne samo na živote ljudi, već i na prirodne ekosisteme poput Nacionalnog parka Svete gore. Intenzivne borbe, požari i zagađenje minama uništili su hiljade hektara zaštićenih područja, dok stručnjaci upozoravaju da će obnova trajati decenijama, a posljedice na okoliš još dugo biti osjetne.

Vatrogasac gasi ostatke požara u šumi u blizini Jarova u Nacionalnom parku prirode Svete gore u julu 2024.

Svijet

Sjeverozapad Pakistana je decenijama bio poprište sporadičnih eksplozija sektaškog nasilja. U posljednjoj eskalaciji, od 21. do 23. novembra, ubijeno je preko 80 ljudi u provinciji Khyber Pakhtunkhwa. Nasilje je izbilo kada su naoružani napadači pucali na konvoj šiitskih muslimana. Smrtonosni incident izazvao je uzvratne napade na sunitsku muslimansku zajednicu. Strane su 24. novembra najavile sedmodnevni prekid vatre. Šta se krije iza smrtonosnog sektaškog nasilja u Pakistanu?

Rusija navodno pruža obavještajnu i potencijalnu vojnu podršku jemenskim Hutima, čime dodatno destabilizuje Crveno more. Ovo savezništvo, motivisano suprotstavljanjem Zapadu, moglo bi eskalirati sukobe, dok Huti jačaju poziciju kao ključni akter na Bliskom istoku.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro!

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!