Dnevno@RSE: Predsjednica Gruzije ne priznaje rezultate izbora; Sumnjiva nabavka kineskih respiratora u fokusu istrage Tužilaštva RS

Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili govori za medije u Tbilisiju 27. oktobra.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

RSE Intervju

Makedonski premijer Hristijan Mickoski očekuje odgovor iz Brisela kako će da teku pregovori sa Evropskom unijom (EU) ukoliko dođe do promjena Ustava, te da li će se primjenjivati sa odloženim dejstvom. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrdi da u Sjevernoj Makedoniji nema ruskog uticaja, ali smatra da euroskepticizam podstiču neki bugarski političari.

Pročitajte intervju i sa Toninom Piculom, novim izvjestiocem za Srbiju u Evropskom parlamentu, koji kaže da ne isključuje mogućnost da se u EU razmatra otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima sa Srbijom, bez obzira na neuvođenje sankcija Rusiji. Picula je u pisanom intervjuu za RSE naveo da se ta prilika otvorila zbog mađarskog predsjedavanja Unijom, ali i raspoloženja u Briselu da se vrati dinamika politici proširenja.

Balkan na RSE

Maloljetniku koji je 24. oktobra u policijskoj stanici u Bosanskoj Krupi nožem ubio jednog i ranio drugog policajca određen je jednomjesečni pritvor, potvrđeno je za RSE iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona. Napad maloljetnika označen je kao teroristički čin. Gdje je 14 godina star dječak mogao pronaći inspiraciju za ubistvo jednog policajca i ranjavanje drugog u Bosanskoj Krupi, i da li ju je pronašao na internetu?

Sa protesta u centru Bara 27. oktobra zatraženo je pooštravanje zakona o maloljetničkoj delinkvenciji i ogorčenje što je na slobodi maloljetnik koji je nožem teško ranio Darisa Mujića 7. oktobra u dvorištu škole. Bio je to drugi protest "Bar uz Darisa" koji su organizovali porodica i prijatelji osamnaestogodišnjeg Mujića, nakon odluke suda da maloljetnik A.K., osumnjičen za pokušaj ubistva, bude pušten iz pritvora devet dana nakon napada.

Građani na protestu u Baru 27. oktobra 2024.

Nabavku kineskih respiratora, odnosno sumnjive ugovore, koji su sklapani tokom pandemije korona virusa, ovih dana istražuje tužilaštvo u Republici Srpskoj. Prema istraživanju Radija Slobodna Evropa, tri kineske kompanije su proizvele 165 respiratora koje je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavio u aprilu 2020. godine. Zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, pod istragom je i v.d. direktora Fonda, Dejan Kusturić. Od 165 respiratora, utvrđeno je da 85 nije pogodno za upotrebu kod pacijenata.

Ukupno 35 ljekara i 96 medicinskog osoblja brine o gotovo svim oboljelima od raka u Sjevernoj Makedoniji. To su revizori utvrdili u posljednjem revizorskom izvještaju za 2023. godinu, u kojem kao glavni problem ističu to što Ministarstvo zdravlja nije uspjelo da pusti u rad ostatak radioloških centara u zemlji i Klinika u Skoplju ostaje jedina. S druge strane, statistika pokazuje da se broj pacijenata na klinici stalno povećava, pa jedan onkolog ima 5.000 pregleda godišnje.

Preko milion i trista hiljada ljudi u Srbiji živi u riziku od siromaštva, pokazali su nedavno objavljeni podaci Republičkog zavoda za statistiku za 2023. godinu. Broj onih koji su na ivici siromaštva u je blagom padu posljednjih pet godina. Međutim, da li je to pokazatelj da ljudi bolje žive i da li se Srbija na pravi način bori protiv siromaštva?

Prema podacima nevladine organizacije Autonomni ženski centar u Srbiji je od 2011. do 2023. ubijeno 406 žena. U vrijeme ubistva najmanje 107 žena imalo je maloljetnu djecu. U slučaju kada brigu o ovoj djeci preuzmu srodnici, nije izvjesno da li će dobiti dječiji dodatak. Pročitajte zbog čega je dječiji dodatak za djecu žrtava femicida u Srbiji i dalje sa ograničenjem.

U zemljama koje su nekada činile Jugoslaviju ajvar je velika stvar. Pogledajte video sa Kosova, gdje jesenskom berbom crvenih paprika kreće proces pripreme ovog omiljenog tradicionalnog umaka. Ratne udovice u selu Krusha su jedne od onih koje drže ovu tradiciju živom.

Kriza na Bliskom istoku

Izraelska vojska naredila je u nedjelju stanovnicima 14 sela u južnom Libanu da se "odmah" evakuišu zbog "vlastite sigurnosti". U međuvremenu, nakon što je Izraelska vojska izvela u subotu rano ujutro 26. oktobra tri talasa "preciznih udara na vojne ciljeve u Iranu", Teheran je zatražio od Švicarske, koja predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, da sazove vanrednu sjednicu na kojoj bi se osudio Izrael. Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei je u nedjelju kazao da će iranski zvaničnici odrediti kako da odgovore Izraelu.

Egipatski predshednik Abdel Fatal el-Sisi saopštio je da je njegova zemlja predložila dvodnevno primirje između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, tokom kojeg bi četiri izraelska taoca bila oslobođena. On je rekao da prijedlog ima za cilj da "popravi situaciju" i da će, kada dvodnevno primirje stupi na snagu, pregovori biti nastavljeni kako bi ono postalo trajno. U Gazi nije bilo prekida vatre još od novembra 2023. godine kada je došlo do razmjene talaca i zatvorenika.

U Evropi je sve više poziva za embargo na oružje protiv Izraela, sankcije protiv desničarskih članova izraelske vlade i zahtjevi za preispitivanjem trgovinskog sporazuma Evropske unije s Izraelom. Pier Camillo Falasca, viši saradnik u institutu Euro-Gulf Information Centre u Rimu, opisao je trenutne odnose Izraela i Evrope kao "najgore stanje u historiji". Falasca je rekao da je enorman broj žrtava u izraelskom ratu u Gazi – gdje je, prema palestinskim zvaničnicima, poginulo preko 42.000 ljudi, uglavnom civila – promijenio javno mišljenje u Evropi.

Plamen i dim nakon izraelskog zračnog napada na Dahiyeh, u južnom predgrađu Bejruta, u Libanu, u nedjelju rano, 27. oktobra 2024.

Rat u Ukrajini

Ruska vojska tvrdi da je ostvarila napredak na istoku Ukrajine, dok vlasti u Kijevu navode da su snage Kremlja nastavile sa intenzivnim napadima na Herson 27. oktobra, pri čemu su ubijena najmanje dva civila. Ruski predsjednik Vladimir Putin, u međuvremenu, ponovo je zaprijetio da će Kremlj "odgovoriti" ako zapadni saveznici Kijevu dozvole da koristi oružje dugog dometa unutar ruske teritorije. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Rusija namjerava rasporediti trupe iz Sjeverne Koreje u borbena područja.

Nikada zakleti neprijatelji, ali ne baš i sujsedi s toplim odnosima, Bukurešt i Kijev su danas vjerovatno bliži nego što su bili godinama, ako ne i decenijama. Razlog? Invazija Rusije na Ukrajinu. Ostavljajući po strani pitanja teritorije i jezika, Rumunija je sada jedan od najčvršćih saveznika Ukrajine, što je krunisano desetogodišnjim sigurnosnim sporazumom koji su dvije zemlje potpisale u julu. Bukurešt ne isporučuje samo vojnu pomoć – iako je veliki dio toga tajnovit iz sigurnosnih razloga – već i obučava ukrajinske borbene pilote, a uskoro će i mornaričku pješadiju.

Post Scriptum

Koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin međunarodno izolovan nakon uvođenja zapadnih sankcija zbog rata u Ukrajini i optužnice Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za ratne zločine? Kao domaćin samita BRIKS-a, koji je okupio predstavnike 36 zemalja, Putin je nastojao da pokaže da je, zapravo, Zapad izolovan, te da ova grupacija stvara alternativni globalni poredak. Ipak, pitanje je koliko je BRIKS samo forum, a koliko efikasna, harmonična organizacija. Više u Post Scriptumu Dragana Štavljanina.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro!

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!