Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozdravio je kineskog kolegu Si Đinpinga na otvaranju samita BRIKS-a u ruskom gradu Kazanj, navodeći da je "sve veća saradnja između Moskve i Pekinga stabilizujući faktor za svijet". Predsjednik Kine, premijer Indije Narendra Modi i drugi zvaničnici stigli su 22. oktobra u Kazanj na samit bloka zemalja u razvoju za koji se Kremlj nada da će postati tačka okupljanja za suprotstavljanje zapadnom liberalnom poretku.
- Lideri Mađarske, Srbije i Slovačke predložili su u utorak uspostavljanje objekata za smještaj tražilaca azila van teritorije Evropske unije, rješenje za koje su rekli da bi pomoglo u zaustavljanju ilegalne imigracije za koju vjeruju da predstavlja egzistencijalnu prijetnju Uniji.
- Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je 22. oktobra u Sarajevu kako očekuje da će predstavnici Republike Srpske u državnim insitutucijama pomoći da i BiH ukine vize za Kosovo.
RSE Intervju
Milan Nič iz njemačkog Vijeća za vanjske poslove kaže da će se uloga Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu smanjiti, bez obzira na to ko pobijedi na izborima - Kamala Harris ili Donald Trump.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), kaže da je vrijeme da se Evropska unija (EU), a posebno Njemačka, ozbiljnije angažuju u rješavanju preostalih sukoba na Zapadnom Balkanu. On opisuje sjever Kosova kao najhitniji neriješen sukob.
Nič je koautor članka koji je prošle sedmice objavilo njemačko Vijeće za vanjske poslove, pod naslovom "Kako američki izbori mogu uzdrmati Zapadni Balkan?".
Balkan na RSE
Manje od dvije sedmice uoči predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), zvaničnici u Srbiji ne otkrivaju koga priželjkuju u Bijeloj kući. "Mislim da su sada mnogo oprezniji s obzirom na ranija pogrešna pogađanja ko će da pobijedi", kaže za RSE Ivan Vejvoda sa Instituta za humanističke nauke u Beču. Za razliku od 2020., kada je vlast u Beogradu otvoreno podržala republikanskog kandidata Donalda Trumpa, predsjednik Aleksandar Vučić sada poručuje da "ima preferencije", ali da o tome neće javno da govori.
Bosni i Hercegovini pripada cjelokupna državna imovina, entiteti i drugi nivoi vlasti mogu biti vlasnici imovine koja im je potrebna za vršenje nadležnosti, a svaka promjena vlasništva nakon raspada Jugoslavije je ništavna. To se, između ostalog, pominje u Prijedlogu zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, koje je državno Predsjedništvo 21. oktobra uputilo u zakonodavnu proceduru, a u koji je RSE imao uvid. Šta treba znati o Zakonu o državnoj imovini BiH?
Crna Gora je sa SAD potpisala 21. oktobra memorandum o strateškoj ekonomskoj saradnji. Premijer Milojko Spajić nije dio 18-očlane delegacije koja boravi u Vašingtonu, već je memorandum u ime crnogorske Vlade potpisao potpredsjednik Nik Đeljošaj. Posjetu Vašingtonu komentarisao je bivši crnogorski diplomata Vesko Garčević.
Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Država, kao oštećena strana, upućena je da pokrene parnični postupak radi vraćanja tog zemljišta. Riječ je o nepravosnažnoj presudi, koja je objavljena 21. oktobra, rečeno je RSE u utorak u kotorskom sudu. Koliko košta uzurpacija pola miliona kvadrata državne zemlje iznad Budve?
Oko milion eura iz državnog budžeta dobit će beogradska privatna firma Smart Match Solutions za "unapređenje" ugleda Srbije u svijetu i organizaciju događaja u inostranstvu koji treba da "podignu reputaciju" države. Tako je odlučeno nakon potpisivanja ugovora sa Kancelarijom za javnu i kulturnu diplomatiju. U istom danu, početkom oktobra, firma je osvojila dva državna tendera koje je raspisalo ovo tijelo pod okriljem Vlade Srbije – pokazuju podaci sa portala javnih nabavki, koje je analizirao Radio Slobodna Evropa. Na čelu Kancelarije je Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj.
Izraelski napadi u Pojasu Gaze i Libanu
Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se 22. oktobra sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u prvom velikom američkom naporu za primirje na Bliskom istoku otkako je Izrael ubio vođu Hamasa, i posljednjem pokušaju prije izbora u SAD. Blinken je pozvao Izrael da se fokusira na oslobađanje talaca koje je Hamas oteo u napadu 7. oktobra i da radi na okončanju sukoba u Gazi. Također je naglasio važnost povećanja humanitarne pomoći Gazi, saopštio je State Department.
Blinken je započeo sastanke u Izraelu dok je Hezbolah ispaljivao rakete na Tel Aviv i Haifu, a izraelski zračni napadi su pogodili dijelove južnih predgrađa Bejruta. Broj poginulih u izraelskom napadu blizu jedne od glavnih bolnica u Bejrutu porastao je na 18, uključujući četvoro djece, dok je povrijeđeno 60 ljudi, saopštilo je 22. oktobra libansko Ministarstvo zdravlja.
Libanski Hezbolah saopštio je 22. oktobra da neće biti pregovora dok traju borbe sa Izraelom i preuzeo punu odgovornost za napad dronom na ljetnju rezidenciju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Cezareji u centralnom dijelu zemlje.
Nedaleko od mjesta gdje je portparol Hezbolaha u predgrađu Bejruta obavještavao novinare o napadu dronom na Netanyahuovu rezidenciju, izraelska vojska je srušila zgradu, označivši je kao mjesto gdje se nalaze "objekti" Hezbolaha, izazivajući dim i ruševine.
Ljudi gledaju kako se zgrada urušava nakon izraelskog zračnog napada u Bejrutu, Liban, 22. oktobra 2024.
Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama pozvala je na privremeno primirje kako bi se ljudima omogućilo napuštanje sjevernog dijela Gaze, dok zdravstveni zvaničnici izvještavaju da im ponestaje zaliha za liječenje povrijeđenih u izraelskoj ofanzivi koja traje tri sedmice. Filip Lazzarini, šef agencije, rekao je da je humanitarna situacija dostigla kritičnu tačku, sa tijelima ostavljenim pored puteva ili zakopanim ispod ruševina. Broj poginulih u izraelskoj operaciji u Gazi približava se 43.000, prema najnovijim podacima palestinskog ministarstva zdravlja.
Rat u Ukrajini
Evropski parlament odobrio je u utorak plan Evropske unije da iskoristi zamrznuta sredstva ruske centralne banke kako bi Ukrajini odobrili zajam u vrijednosti od 35 milijardi eura. Ruska imovina vrijedna više od 200 milijardi eura zamrznuta je u EU pošto je Rusija u februaru 2022. godine pokrenula agresiju na Ukrajinu. U utorak je i Velika Britanija najavila da će Ukrajini dati zajam od 2,26 milijardi funti (2,72 milijarde eura) za nabavku više sistema naoružanja.
Sjedinjene Američke Države će najvjerovatnije sljedeće sedmice objaviti nove sankcije usmjerene na smanjenje ruskih vojnih napora u Ukrajini, najavila je 22. oktobra američka ministrica finansija Janet Yellen naglasivši da će se sankcije fokusirati na sekundarne subjekte u zemljama koje opskrbljuju Rusiju ključnim stavkama koje koristi njena vojska.
Broj stanovnika Ukrajine umanjio se za više od 10 miliona od februara 2022. godine, kada je počela ruska invazija koja je izazvala egzodus i pad stope fertiliteta, saopštile su 22. oktobra Ujedinjene nacije.
Svijet
Dvoje kirgiskih novinara koji su nedavno dobili stroge zatvorske kazne bili su dio medijskog kolektiva koji je otišao dalje od bilo kojeg drugog u razotkrivanju nepotizma vladajućeg režima Sadira Žaparova. Ali, što je veći fokus medija na korupciju i nepotizam, to je oštrija reakcija države.
Talibani su zabranili prikazivanje slika bića koja "imaju dušu", drugim riječima - ljudi i životinja. Fotoreporter koji je radio u Afganistanu za vrijeme vladavine talibana od 1996. do 2001. kaže da nova zabrana, koja se odnosi na fotografisanje ili slikanje živih bića, danas neizvodljiva. "Talibani vole Facebook. Imaju WhatsApp. Bit će veoma teško to zaustaviti", priča fotograf, koji je tražio da ostane anoniman.
Šta ima još...
- Parlament BiH zatražio smjenu odbjeglog zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu
- Tonino Picula novi izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju
- Rusija, Kina i Iran namjeravaju raspirivanje podjela na izborima u SAD, kažu obavještajni zvaničnici SAD
- Evropski sud presudio da ruski zakon o 'stranim agentima' krši ljudska prava
- Rusija pozvala njemačkog ambasadora na razgovor zbog baze NATO na Baltičkom moru
- Poljska zatvara ruski konzulat u Poznanu
- U Bjelorusiji uhapšen još jedan novinar
- Erdogan obećava nastavak progona sljedbenika pokojnog Gulena
- Premijer Iraka saopštio da je ubijen vođa 'Islamske države' u toj zemlji
- Bivši direktor modne kompanije 'Abercrombie & Fitch' uhapšen zbog optužbi za trgovinu ljudima
Za kraj, pogledajte video o tome šta za milione ptica koje se tokom jesenje migracije sele iz Evrope i Azije u Afriku, predstavlja ulicinjska solana, na krajnjem jugu Crne Gore.
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro!
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!