Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Napadi u Izraelu, Libanu i Pojasu Gaze
U napadu dronom u gradu Binjamina na sjeveru Izraela u nedjelju, ubijeno je četvero a ranjeno više od 60 ljudi. Hezbolah, koji ima podršku Irana, preuzeo je odgovornost za napad, navodeći da je cilj bio kamp za obuku Golanske brigade Izraelskih odbrambenih snaga u tom području, smješten između Tel Aviva i Haife. Sjedinjene Države u nedjelju su navele da će poslati Izraelu napredni proturaketni sistem THAAD i američke trupe da njime upravljaju u pokušaju da ojačaju protivvazdušnu odbranu zemlje nakon raketnih napada Irana.
Izraelska vojska u nedjelju je izvršila zračne napade na Liban usred kampanje protiv Hezbolaha. UN je izvijestio da su izraelski tenkovi probili kapiju baze mirovnih snaga svjetske organizacije na jugu Libana, što je nova optužba za kršenje zakona i napade koje su osudili i saveznici Izraela. Oko 40 zemalja osudilo je napade na pripadnike UNFIL-a.
Izraelska vojska proširila je napad na sjeveru Pojaza Gaze, a tenkovi su u nedjelju stigli do sjevernog ruba grada Gaze što je prisililo mnoge porodice da napuste domove. Stanovnici tvrde da su izraelske snage izolirale Beit Hanoun, Džabaliju i Beit Lahiyu, na krajnjem sjeveru, od grada Gaze, blokirajući kretanje svima osim onima koji žele napustiti te gradove. Pogledajte video Palestinci nastoje pobjeći sa sjevera Gaze usred novih borbi.
Dok rastu tenzije na Bliskom istoku, tamošnje države se ubrzano naoružavaju tako da je ova regija jedna od najmilitarizovanijih na svijetu sa više od 200 milijardi dolara izdvajanja za odbranu u 2023-oj. To je, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanja mira (SIPRI), povećanje od devet posto u odnosu na prethodnu, 2022. godinu. Strah od širenja sukoba po regionu danas je veći nego oktobra 2023. kada su Hamasovi pripadnici izveli napad na Izrael.
U Post Scriptumu Dragana Štavljanina pogledajte: Ko je vojno moćniji: Izrael ili Iran?
RSE Intervju
"Mislim da bi Iranci (u slučaju izraelskih napada), pošto su vidjeli da dva njihova raketna udara na Izrael nisu baš imala mnogo efekta, tražili druge mete", kaže za Radio Slobodna Evropa Gregory Gause, profesor Bušove škole za vladu i javnu upravu na Univerzitetu Teksas A&M.
"Smatram da bi našli te mete u regionu Persijskog zaliva među arapskim zemljama. SAD imaju tamo vojne baze. Ako bi Izraelci pogodili iranska naftna postrojenja, onda bi Teheran vjerovatno gađao naftne terminale u zemljama koje su saveznice sa SAD, kao što su Kuvajt i Saudijska Arabija", smatra Gause.
Balkan na RSE
Na sastanku koledža Evropske komisije (EK), koji će biti održan 16. oktobra, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja regiona kojoj neće odobriti reformsku agendu, jer je Sarajevo u septembru poslalo Briselu nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterijume EK. Odbor pretpristupne pomoći (IPA), u kome učestvuju države članice Evropske unije (EU), dao je 11. oktobra "zeleno svjetlo" za reformske agende Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je u subotu uveče da je "Srbija ponovno provocirala, pomaknuvši svoje trupe oko 50 metara bliže granici sa Kosovom", tačnije u blizini opštine Kamenica. Podijelivši nekoliko fotografija na Facebooku, Kurti je rekao da su srpske vojne jedinice otišle pošto su primjetile da su kosovske vlasti snimile njihove akcije. Nakon Kurtijeve objave oglasio se premijer Srbije Miloš Vučević koji je kazao da nema dodatnih aktivnosti Vojske i da Srbija "ne sprema ništa što može da dovede do eskalacije na terenu". Kurtijeva objava i demanti iz Srbije dolaze nekoliko sedmica nakon obilježavanja godišnjice napada u Banjskoj i Zvečanima.
Na Kosovu je tokom rata, prema procjenama, silovano oko 20.000 osoba. Istraživanje organizacije Medica Gjakova, objavljeno u septembru ove godine, pokazuje da samo 6,5 posto preživjelih živi bez zdravstvenih problema. "Uvijek pokušavam sakriti ožiljke, ne želim da me neko pita o njima", kaže Flutura koja je, zajedno sa sestrom, silovana prije 25 godina. Osim straha od otkrivanja tajne koju znaju samo sestre i njihovi partneri, Fluturine dane otežavaju mnoge stvari koje joj vraćaju traume.
Tema Mosta Radija Slobodna Evropa je zašto su odnosi između Srbije i Hrvatske već godinama jako loši i zašto nema inicijativa da se poboljšaju. Sagovornici Omera Karabega su bili Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, i Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.
Gas koji stiže do domaćinstva preko 340.000 priključenih na gasovodnu mrežu u Srbiji, najvećim dijelom je iz Rusije, države sa kojom Srbija decenijama ima dugoročne ugovore o isporukama prirodnog gasa. U međuvremenu, po ugledu na mnoge države EU koja je uvela sankcije Rusiji, Srbija je počela da radi na pronalaženju drugih izvora snabdijevanja. Koliko je daleko Srbija od okončanja zavisnosti od ruskog gasa?
Prva i najveća podzemna željeznička stanica u Beogradu, stanica Vukov spomenik, danas je mjesto gdje prolaze gradski i međugradski vozovi, podzemni prolaz ispod velikih raskrsnica u okolini, kao i prostor gdje je smješteno nekoliko komercijalnih lokala. Glamurozno zamišljen prostor, međutim, godinama je u velikoj mjeri zapušten.
Tema ovosedmičnog izdanja TV Libertija, magazina Radija Slobodna Evropa su posljedice poplava koje su u noći sa 3. na 4. oktobar pogodile južne i centralne dijelove Bosne i Hercegovine odnijele su živote, uništile kuće i putne komunikacije. Najpogođeniji dijelovi su područja oko Jablanice i Konjica na jugu, te oko Kiseljaka, Fojnice i Kreševa u centralnom dijelu zemlje. Pogledajte i video o tonama smeća na Neretvi nakon poplava i klizišta.
Rat u Ukrajini
Ukrajinski zvaničnici optužili su ruske snage za pogubljenje devet zarobljenih vojnika u pograničnoj oblasti Kursk, osuđujući Moskvu zbog kršenja "pravila i običaja ratovanja", dok Kijev izvještava da su najmanje dvije osobe ubijene i 22 osobe ranjene u novim ruskim napadima. Rusija je u nedjelju objavila da je njena protuzračna odbrana tokom noći oborila 13 ukrajinskih dronova iznad tri regije koje graniče s Ukrajinom.
Svijet
Njemačka vlada značajno je smanjila svoje prognoze ekonomskog rasta za ovu godinu, saopštivši da će najveća evropska ekonomija opadati drugu godinu zaredom prije nego što oporavak počne 2025. godine. Ova sumorna perspektiva čini Njemačku jedinom privredom unutar Grupe sedam velikih industrijskih demokratija (G7) za koju se predviđa da će zabilježiti pad ove godine. Pad odražava dugotrajne strukturne izazove zemlje, uključujući oslanjanje na njen proizvodni sektor i negativne efekte globalne konkurencije, posebno iz Kine, pišu svjetski mediji.
Vlada Tadžikistana je mobilizovala na hiljade državnih radnika da idu od vrata do vrata kako podučavali mlade opasnostima od pridruživanja ekstremitičkim i terorističkim grupama. U Dušanbeu raste zabrinutost zbog vjerskog ekstremizma jer su desetine Tadžika ove godine povezani sa terorističkim napadom u Rusiji, Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji i Iranu.
Talibani su u avgustu saopštili da su za godinu dana uništili više od 20.000 muzičkih instrumenata u Afganistanu. Ova ekstremistička grupa smatra instrumente neislamskim i dozvoljava samo pjevanje bez pratnje. Afganistanska muzičarka u egzilu osudila je ovaj potez u intervjuu za RSE, dok je šef Afganistanskog nacionalnog instituta za muziku rekao da je "muzika bila prva žrtva povratka talibana".
Šta imaju zajedničko rezidencija Mežihirja u Ukrajini, palata Oguzhan u Turkmenistanu i predsjednički kompleks u Turskoj? Sve su izgrađene uz ogromne troškove na velikim prostorima i luksuzno opremljene kao spomenici bogatstvu i moći autoritarne vladavine. Redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku donosi pogled na neke od najgrandioznijih predsjedničkih palata u kojima se susreću izobilje i politička moć.
Mežihirija je bila rezidencija Viktora Janukoviča tokom vremena dok je bio premijer i predsjednik Ukrajine sve dok nije pobjegao tokom Majdanske revolucije 2014. Sada je to "muzej korupcije".
Šta ima još...
- Agencija za ravnopravnost spolova BiH osudila novi slučaj nasilja u porodici
- Nevladini aktivisti pozvali nadležne u Srbiji da osude poricanje genocida u Srebrenici
- Delegacija Komunističke partije Kine u Srbiji, premijerka Vojvodine u Šandongu
- Tajvan u stanju pripravnosti zbog kineskog nosača aviona
- Pjongjang kaže da su vojne jedinice spremne napasti Južnu Koreju ako se pojavi još dronova
- Najmoćnija raketa vratila se na Zemlju
- Litvanci glasali na parlamentarnim izborima
- Protesti u Turskoj protiv nasilja nad ženama
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro!
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!