Dnevno@RSE: Registar pedofila u Federaciji BiH; SAD i saveznici traže prekid vatre i pregovore Izraela i Libana

Ročište na Osnovnom sudu u Prištini u slučaju Banjska, Priština, 25. septembra 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Balkan na RSE

Svjetski lideri pozvali su na hitan 21-dnevni prekid vatre između Izraela i Hezbolaha. Šef izraelske vojske rekao je da se sprema za moguću kopnenu operaciju u Libanu pošto je Hezbolah lansirao desetine projektila na Izrael, uključujući raketu usmjerenu na Tel Aviv, što je do sada bio najdublji udar militantne grupe. Libanski ministar zdravlja rekao je da je u najnovijim izraelskim napadima poginulo više od 50 ljudi, što je povećalo broj poginulih na 615, a više od dvije hiljade ljudi je ranjeno. Šefovi diplomatija Egipta, Iraka i Jordana osudili su izraelsku "agresiju na Liban" i upozorili da "Izrael gura region u otvoreni rat".

U Osnovnom sudu u Prištini održano je pripremno ročište u slučaju Banjska gdje su Milan Radoičić i još 44 osobe optužene za teroristička djela i djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Kosova. Ročište je odloženo na zahtjev branitelja trojice članova naoružane grupe koji su uhapšeni tokom napada u Banjskoj, općina Zvečan. Šta je rečeno na sudu?

Sala puna novinara, nekoliko advokata, sudija koji je predsjedavao, ali ne i potencijalni kupci. Tako je izgledala sudnica Opštinskog suda u Sarajevu u danu kada je zakazana prodaja imovine državne televizije Bosne i Hercegovine. Već 17 godina ova medijska kuća duguje oko 8,2 miliona eura Evropskoj difuznoj uniji (EBU). Da bi izmirila dug, jer novca za to nema, sud je donio odluku da se zakaže ročište na kojem je imovina Radiotelevizije BiH (BHRT) trebalo da bude prodata putem licitacije. Međutim, nijedan kupac se nije pojavio.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Njujorku da nema efikasnog lijeka za rješenje problema na Kosovu dok se, kako je rekao, okolnosti u svijetu ne promijene i Srbija ne bude u mogućnosti da iznese zahtjeve u skladu sa međunarodnim javnim pravom. Vučić je dan ranije tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija optužio zapadne zemlje za rušenje normi UN i kršenje Rezolucije 1244 SB UN i izjavio da u ovom momentu "za Srbe na Kosovu nema pravde".

"Nacionalna čitanka" za prvi i drugi razred osnovnih škola predstavljena je 25. septembra u Vladi Srbije. Prema riječima ministarke prosvjete Slavice Đukić Dejanović, ovaj udžbenik će biti "obavezno nastavno sredstvo" koje bi trebalo da kod učenika razvija svijest o "negovanju tradicije kulture srpskog naroda i nacionalnih manjina koje žive u Srbiji". Ona je kazala da je inicijativa za izradu "Nacionalne čitanke" potekla od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

O državnim simbolima u "Nacionalnoj čitanci"

Posljednji period visokih, dvocifrenih inflacija, od 2020. do 2023, za sada je prošlost, osim u Turskoj gdje je u avgustu međugodišnja inflacija bila 52 posto. Kakva je situacija na Balkanu, pogledajte u infografici.

Zastavu duginih boja iznad izloga u samom centru Beograda volonteri Prajd info centra skinuće posljednji put 28. septembra. To će označiti zatvaranje ovog prostora, koji je otvoren 2018. godine u neposrednoj blizini Predsjedništva Srbije i Narodne skupštine. Koordinatori Prajd info centra Nikola Brkljač i Aleksandar Savić ističu da se zatvaranjem prostora gubi mjesto u kome su se LGBTI+ osobe osjećale sigurno.

Pogledajte video prilog iz Valjeva gdje se na gradsko smetljište, udaljeno od prvih kuća svega nekoliko desetina metara, svakodnevno istovara oko 100 tona smeća. Građani koji tu žive zahtijevaju njegovo hitno zatvaranje i upozoravaju na višedecenijsko zagađenje. To je jedna od 134 nesanitarne deponije u Srbiji, gdje se smeće najčešće odlaže bez ikakve kontrole.

Grad veličine primorskog Bara, za preko četrdeset hiljada stanovnika koji nemaju stan, gradiće se na obodu Podgorice. Prvi stanovi biće završeni do 2026, a cijena kvadratnog metra biće 1.000 eura. Ovo je jedno od predizbornih obećanja Vlade premijera Milojka Spajića u momentu kada kvadrat stana u glavnom gradu košta 1.800 eura. Pročitajte više na Megalomanskim projektima i državnim resursima do glasova u Podgorici.

U centru Banjaluke 25. septembra navečer je otkriven spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, čija se vladavina vezuje za vrijeme najvećeg procvata i stabilnosti Bosne. Tvrtko I je posljednji ban i prvi kralj srednjovjekovne Bosne koji je vladao do 1391. godine.

Nema zvaničnih podataka koliko je koštala izgradnja spomenika u Banjaluci, 25. septembar 2024.

Rat u Ukrajini

U ruskom napadu na grad Kramatorsk na istoku Ukrajine ubijene su dvije osobe, rekao je regionalni guverner Vadim Filashkin 25. septembra. Ukrajina je saopštila da su sistemi protuzračne odbrane u srijedu rano ujutro oborili 28 dronova i četiri rakete koje je Rusija lansirala na deset njenih oblasti. Novi napadi uslijedili su dan nakon što su tri osobe ubijene, a 24 ranjene u ruskom napadu na Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini.

U nizu smrtonosnih ruskih zračnih napada Harkiv 24. septembra pogođena je devetospratnica. Radio Slobodna Evropa je na mjestu granatiranja snimao spasitelje koji su pomagali unesrećenima.

Fotografije snimljene prije i nakon serije napada duboko unutar ruske teritorije pokazuju da su čitava skladišta sravnjena s zemljom napadima koji su očigledno izvedeni krstarećim projektilima ukrajinske proizvodnje.

Dvije godine nakon naredbe za mobilizaciju predsjednika Vladimira Putina, regioni sa velikim brojem neetničkog ruskog stanovništva nastavljaju da nesrazmjerno trpe teret rata. Na vrhu liste su Baškortostan i Tatarstan. Nezavisna analiza identifikovala je 965 vojnika dobrovoljaca iz ruskog regiona Baškortostan ubijenih u Ukrajini. Poređenja radi, među nastradalima je identifikovano samo 135 dobrovoljaca iz Moskve.

Tražimo odgovore

"Ovdje smo da vratimo multilateralizam sa ivice", poručio je generalni direktor Ujedinjenih nacija Antonio Guterres, nakon što je Generalna skupština UN 22. septembra usvojila "Pakt za budućnost" kako bi se suočila sa izazovima 21. vijeka.

U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici, pročitajte: Šta je UN 'Pakt za budućnost' i zašto mu se Rusija protivila?

Svijet

Većina Rumuna svoje posljednje dane provodi na intenzivnoj njezi ili na redovnim bolničkim odjeljenjima koji se muče s nedostatkom osoblja i finansija. No, s povećanjem stope hroničnih bolesti, potreba za visokokvalitetnom palijativnom njegom u Rumuniji nikada nije bila hitnija. Rumunija nije jedina koja ima neadekvatno palijativno zbrinjavanje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 56,8 miliona ljudi - uključujući 25,7 miliona u posljednjoj godini života - treba palijativno zbrinjavanje. Ali samo oko 14 posto ljudi to dobije.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro!

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!