Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Donald Trump je bio na sigurnom nakon što su prijavljeni pucnji u njegovoj blizini 15. septembra popodne na Floridi, saopšteno je iz Tajne službe SAD-a (Secret Service), kao i štaba Trumpove kampanje. Za sada nije saopšteno da li su prijavljeni pucnji bili usmjereni na republikanskog predsjedničkog kandidata.
- Raketa dugog dometa ispaljena u Jemenu pala je 15. septembra na područje centralnog Izraela, saopštila je izraelska vojska bez iznošenja izvještaja o žrtvama ili šteti. Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je da će Huti koji kontrolišu sjeverni Jemen platiti "visoku cijenu" nakon što su prvi put raketom stigli do centralnog Izraela.
- Broj poginulih 15. septembra u centralnoevropskim zemljama bio je u porastu nakon što su jake kiše izazvale velike poplave i prisilne masovne evakuacije. U videu pogledajte kako je izgledao drugi dan teških poplava u Češkoj a u fotogaleriji kako je bilo u Rumuniji, gdje su zvaničnici u subotu objavili da je najmanje petoro ljudi poginulo i dvoje nestalo.
Balkan na RSE
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je izabrana na čelo ove institucije na novi petogodišnji mandat, okupiće lidere zemalja Zapadnog Balkana na radnom ručku u Briselu 19. septembra. Ovim susretom želi da dokaže da će i u novom mandatu posebnu pažnju posvetiti ovom regionu i procesu proširenja Evropske unije (EU) uopšte. Međutim, glavna svrha ovog sastanka je da se razgovara o "agendama reformi i rasta", koje su skoro sve zemlje regiona Zapadnog Balkana dostavile Evropskoj komisiji, kao preduslov za dobijanje prvih uplata iz Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je EU odobrila u maju ove godine. Zbog čega je BiH jedina bez reformske agende?
"Samoorganizovani", a u prisustvu srpske policije, izazvali su skoro cjelodnevnu blokadu dva granična prelaza između Srbije i Kosova 6. septembra, kao odgovor na odluku Vlade Kosova da zatvori paralelne srpske institucije na sjeveru zemlje sa većinskim srpskim stanovništvom. Manje grupe su sa srpske strane granice postavile blokade na Jarinju, Brnjaku i Merdaru, nakon čega je kosovska Vlada zatvorila prelaze Brnjak i Merdare za saobraćaj. Dušan Janjić iz nevladinog Foruma za etničke odnose smatra da udruženja nisu sama organizovala blokade.
Zakon o zatvaranju Rudnika mrkog uglja u Zenici je u fazi izrade, a radnici bez uplaćenih doprinosa čekaju zakonsko rješenje koje će ih poslati u drugi rudnik, penziju ili na biro za zapošljavanje. Da li je zatvaranje sudbina koja čeka i ostale rudnike uglja u Federaciji BiH, i šta nakon ere uglja, saznajte u novoj epizodi magazina TV Liberty.
Dok u Srbiji mještani i ekološka udruženja protestuju zbog otvaranja rudnika litijuma, izvršni direktor kompanije "Rio Tinto" Jakob Stausholm u autorskom tekstu za list Politiku naveo je da kompanija poštuje i razumije svu bojazan građana Srbije oko projekta "Jadar" i da ima odgovore na sva pitanja koja izazivaju zabrinutost kod ljudi. Prema posljednjim najavama vlasti, Rio Tintov rudnik litijuma bi mogao da počne sa radom 2028. ako kompanija ispuni ekološke propise i dobije neophodne dozvole.
Koliko se identitet jednog naroda čuva njegovanjem jezika? Zašto su mali koraci bitni u tom procesu? U podcastu Glasom mladih poslušajte kako su i s kojim ciljem dvije djevojke i dva mladića napravili mini rječnik romskog jezika, "Romani Lil".
RSE Intervju
Mislim da često koristimo riječ Putinova agresija na Ukrajinu kao alibi za naše probleme. U stvarnosti, evropski problemi ne zavise samo od rata, kaže za Radio Slobodna Evropa Enrico Letta, italijanski premijer 2013., sada predsjednik Instituta Žak Delor. Evropske institucije su zatražile 2023. od Lette da pripremi izvještaj o reformi jedinstvenog tržišta.
"Rat je tu, to što Putin radi je užasno i mi moramo da reagujemo i branimo Ukrajinu. Ali, EU se suočava sa ekonomskim problemima jer nije u potpunosti uspostavila jedinstveno tržište zbog čega smo i dalje poluintegrisani", ističe Leta.
Rat u Ukrajini
Najmanje 41 osoba je povrijeđena kada je ruska navođena bomba pogodila neboder u Harkivu, saopštili su lokalni zvaničnici 15. septembra. Harkiv, jedan od najvećih gradova Ukrajine i ključni industrijski centar, nalazi se u blizini ruske granice i stalno je na udaru ruskih bombi, projektila i dronova.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je pozvao Sjedinjene Države i druge saveznike da "brzo implementiraju" sporazume o oružju i drugim zalihama, kako bi pomogli Ukrajini u borbi protiv ruske invazije
Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a rekao je da je pitanje da li dozvoliti Ukrajini da udari duboko u Rusiju raketama dugog dometa zapadne proizvodnje "politička rasprava", ali bi, s vojnog gledišta, to bilo u okviru legalnog prava Ukrajine. Admiral holandske mornarice Rob Bauer rekao je za Radio Slobodna Evropa u intervjuu 14. septembra da ukidanje ograničenja nije pitanje o kojem NATO raspravlja, ali da bi prema njegovom mišljenju kao vojnog vođe odgovor bio potvrdan.
Svijet
Izvori bliski porodici Mahse Amini rekli su za Radio Farda da su "(sigurnosne snage) opkolili njihov dom" u Sagezu i spriječili ih da napuste kuću. Izvor je rekao da je porodica dobila poziv iz Ministarstva obavještajnih službi u kojem im je rečeno da ne izlaze iz kuće. Pritisak dolazi na drugu godišnjicu smrti Mahse Amini u pritvoru, što je dovelo do protesta protiv establišmenta širom Irana.
Dvije godine od protesta "Žene, život, sloboda", Iranci kažu za Radio Farda RSE da, iako problemi traju, ljudi tačno znaju šta žele i da više neće popuštati pritiscima. Međutim, Iranci i dalje pate od beznađa i anksioznosti nakon gušenja protesta.
Stotine demonstranata okupile su se u subotu, 14. septembra širom Francuske u znak podrške Gisele Pelicot, čijem se mužu sudi zbog optužbi da ju je tokom cijele decenije drogirao i pozvao više od 50 muškaraca da je siluju u njihovoj kući. Gisele Pelicot, koja sada ima 72 godine, odlučila je da odustane od anonimnosti i umjesto toga insistira na suđenju otvorenom za javnost kako bi upozorila na raširen problem seksualnog zlostavljanja, čime je postala simbol otpornosti i hrabrosti, pišu svjetski mediji.
Šta ima još...
- Dvoglavi orao postavljen na zgradu Banskog dvora u Banjaluci
- Beograd početkom novembra uvodi neke od mjera za Srbe na Kosovu
- Human Rights Watch poziva Šolca da promoviše pitanje ljudskih prava u Centralnoj Aziji
- Njemački kancelar brani jačanje kontrole na granicama
- Zvaničnik Hamasa rekao da ta grupa ima 'visoku sposobnost' da nastavi rat u Gazi
- SpaceX posada se vratila iz prve šetnje svemirom u istoriji
Za kraj, pogledajte video priču o učitelju koji je odlučan u namjeri da seoskoj djeci u Azerbejdžanu omogući adekvatno obrazovanje, čak i ako to podrazumijeva volonterski rad i sate vožnje da bi stigao do svojih đaka.
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro!
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!