Dnevno@RSE: Rastu tenzije na Bliskom istoku; Štrajk bh. advokata po službenoj dužnosti

Palestinci se vraćaju na istočnu stranu Kan Younisa nakon što su se izraelske snage povukle iz tog područja, u južnom Pojasu Gaze, 30. jula 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

"Evropska unija očekuje od zemalja-kandidata da se usklade sa spoljnom politikom EU", rekao je kratko za RSE Peter Stano, portparol Unije, komentarišući to što je predsjednik Srbije čestitao izbornu pobjedu aktuelnom predsjedniku Venecuele, Nicolasu Maduru. Dok Venecuelu danima potresaju antirežimski protesti opozicije zbog navoda o izbornoj krađi na nedavno održanim izborima, predsjednik Srbije odabrao je stranu. Time se Srbija ponovo pozicionirala na suprotnoj strani u odnosu na Evropsku uniju i Sjedinjene Države, koji izražavaju sumnju u zvanične rezultate izbornog procesa u toj latinoameričkoj zemlji.

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je strateško pozicioniranje i put kojim Srbija ide punopravno članstvo u Evropskoj uniji, te da će do 2027. Srbija biti spremna da postane njen dio. Upozorio je, međutim, da punopravno članstvo također podrazumijeva "potpun i jednak pristup izbornim pravima i procesima donošenja odluka", kao i zajedničke dužnosti i odgovornosti.

Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin sastao se, drugog dana zvanične posjete Teheranu, sa novim predsjednikom Irana Masudom Pezeškijanom. Vulin kao izaslanik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića boravi u Teheranu gdje je 30. jula prisustvovao svečanoj inauguraciji novoizabranog predsjednika.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je u srijedu da je na sastanku s liderima parlamentarnih partija dogovoreno da će se analizirati svi relevantni datumi i elementi za održavanje redovnih izbora. Prema rokovima koji su definisani kosovskim zakonima, mogući datumi za održavanje izbora su 26. januar ili 2., 9., i 16. februar. Osmani je navela da su stranke imale različite prijedloge oko datuma održavanja izbora ali da niko nije insistirao na jednom.

Sve zarade u Crnoj Gori će od 1. oktobra u prosjeku porasti za 25 odsto, nekome manje, nekome više, kazao je premijer Milojko Spajić na skupštinskom Odboru za ekonomiju objašnjavajući strategiju sprovođenja ekonomskog programa "Evropa sad 2". Kako je kazao, minimalne zarade povećat će se sa 450 na 600, odnosno 800 eura, u zavisnosti od školske spreme, a smanjit će se i poresko opterećenje poslodavaca. Suština programa "Evropa sad 2" je u ukidanju dosadašnje obaveze poslodavca da zaposlenim uplaćuju pet odsto zarade u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja. Plan je izazvao brojne kritike, od predsjednika države preko opozicije do stručnjaka.

Ime ruskog državljanina Mihaila Litovčenka (Mikhail Litovchenko) našlo se na dnevnom redu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 31. jula ove godine. Razlog – dobijanje državljanstva BiH, uz obrazloženje da je riječ o "osobi od naročite koristi u oblasti ekonomije". Ova izvršna institucija se, međutim, nije izjašnjavala o tome, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministrica civilnih poslova BiH, Dubravka Bošnjak. Najavila je da će o tome biti riječi "narednog puta". Pročitajte koju 'naročitu ekonomsku korist' ima BiH da Rusu Litovčenku da državljanstvo.

Vijest da dva visoka državna funkcionera Srbije, premijer i ministar građevinarstva, imaju COVID-19, stigla je kao podsjetnik da je korona virus i dalje tu. U međuvremenu, oglasio se Institut za javno zdravlje Srbije Milan Jovanović Batut koji je saopštio da broj potvrđenih slučajeva infekcije korona virusom u zemlji raste od maja.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija u Srbiji optužilo je novinarku agencije FoNet Tamaru Skrozzu za govor mržnje, dok je Koalicija za slobodu medija kritikovala ovaj stav ministarstva i zatražila ostavku ministra.

O tome koliko su olimpijskih medalja osvojile zemlje Zapadnog Balkana pogledajte u infografici.

Rat u Ukrajini

Ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane uspješno su odbili ono što su zvaničnici nazvali "najmasovnijim napadom 2024." na ukrajinsku prijestolnicu dok predsjednik Volodimir Zelenski poziva partnere Zapada da donesu "hrabre odluke" i isporuče resurse koji će Ukrajini omogućiti da u potpunosti zaštiti svoje nebo od ruskih napada. Tokom uzbune za vazdušni napad u Kijevu, koja je trajala više od sedam sati, ruski dronovi su napali prijestolnicu u dva talasa iz svih pravaca, rekao je Sergej Popko, šef vojne uprave Kijeva.

Eksplozija drona na nebu iznad Kijeva tokom masovnog udara ruskih dronova, 31. jula 2024.

Svijet

Sjedinjene Američke Države su u utorak izvele napad u Iraku koje su američki zvaničnici opisali kao samoodbranu, dok rastu tenzije na Bliskom istoku. Američki zvaničnici su rekli da je napad u Iraku bio usmjeren na militante za koje su SAD smatrale da žele da lansiraju dronove i da predstavljaju prijetnju za američke i koalicione snage. Napad je izveden 30. jula, kada su izraelske snage izvele vazdušni napad na Bejrut u Libanu, usmjeren na komandant Hezbolaha. Izrael je, prema tvrdnjama Irana, u srijedu u vazdušnom udaru u Teheranu ubio Ismaila Hanijea, političkog vođu Hamasa kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom. Izrael će snažno da odgovori na bilo kakav napad, rekao je u srijedu premijer Benjamin Netanyahu.

Ismail Hanije, vođa palestinske palestinske ekstremističke grupe Hamas, koji je ubijen u Teheranu 31. jula, bio je kontroverzna ličnost čija bi smrt mogla eskalirati tenzije na Bliskom istoku i poremetiti pregovore o okončanju izraelskog rata u Pojasu Gaze. Hanije je bio politički šef Hamasa. S bazom u Kataru, on je igrao ključnu ulogu u međunarodnim pregovorima o postizanju primirja u Pojasu Gaze. Dok su ga SAD proglasile teroristom, Hanije je važio za relativno umjerenog u toj organizaciji.

Dva napada na vođe militanata u Bejrutu i Teheranu koji su eskalirali tenzije u regionu koji je već na ivici, produžili su dugačku listu targetiranih ubistava koja se pripisuju Izraelu. Pročitajte pregled istorije ubistava koja se pripisuju Izraelu.

Rusija je u velikoj mjeri zamijenila zapadne snage u afričkoj regiji Sahel dok nastoji da projektuje moć u inostranstvu. Ali nedavni poraz Wagnerovih snaga u Maliju pokazuje da moskovska strategija podrške nepopularnih režima uz minimalne vojne resurse i nemilosrdnu taktiku možda nije održiva.

Tražimo odgovore

Raketni napad na Golansku visoravan, koju je okupirao Izrael, produbio je zabrinutosti da Izrael i libanska grupa koju podržava Iran, Hezbolah, mogu upasti u rat za koji su obje strane ranije govorile da žele da izbjegnu. Međutim, i jedna i druga strana su takođe rekle da su spremne za rat ako do njega dođe.

U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici pročitajte: Zašto se sukob Izraela i Hezbolaha ponovo zaoštrava?

Šta ima?

U podcastu o dnevnim dešavanjima poslušajte više o poskupljenju struje širom Federacije BiH. Stupa na snagu zakon na osnovu kojeg se ostvaruje pravo na dječiji dohodak. Obilježava se dan ekološkog duga.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!