Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Parlamentarna skupština NATO odobrila je u ponedjeljak preporuku za unapređenje statusa Kosova iz članice promatrača u pridruženu članicu. Većina zemalja glasala je "za", jedan glas je bio "protiv", a 14 drugih zemalja je bilo suzdržano, na sjednici Skupštine koja se održava u Sofiji u Bugarskoj. Prijem Kosova pokazuje "politiku dvostrukih aršina Zapada", ocijenio je Petar Petković, direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije. Delegacija Skupštine Srbije je dan prije pismom zatražila da se status Kosova ne unaprijedi.
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da je "de fakto pozvao na njegovo ubistvo" zato što ga je pozvao da posjeti Memorijalni centar Srebrenica - Potočari. Srpska akademija nauka i umjetnosti saopštila je 27. maja da Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici "ne doprinosi pomirenju na Balkanu".
- Đorđe Mijatović (37), brat potpredsjednika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i ministra razvoja i preduzetništva Vojina Mijatović, preminuo je u nedjelju u Beogradu, nakon što su ga pretukla dvojica huligana, potvrdio je ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić. Prema njegovim riječima, Mijatović je pretučen u dječjem parku u opštini Voždovac.
- Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o "stranim agentima", na dnevnom je redu u nastavku zasijedanja Narodne skupštine Republike Srpske (RS) u utorak, 28. maja.
Balkan na RSE
Republika Srpska (RS), jedan od dva bh. entiteta, planira da usvoji zakon o "stranim agentima" po uzoru na Rusiju, koji je u svakoj zemlji gdje je bio usvojen prouzrokovao turbulencije, žestoko protivljenje nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, pa i demonstracije. Moskva svojim zakonima predstavnike civilnog društva i nevladinog sektora koji se finansiraju iz inostranstva karakteriše kao "strane agente", i ovu etiketu koristi sa suzbijanje nezavisnih medija i eliminaciju političkih protivnika. Uticaj ovih zakona se širi i van granica Rusije.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je postupak javne nabavke za usluge štampanja i pakovanja glasačkih listića za lokalne izbore koji će se održati u oktobru ove godine. Kako su iz CIK-a saopštili, tender je poništen, jer do 14 sati u ponedjeljak, 27. maja, do kada je bio rok, "nije dostavljena nijedna ponuda".
Broj birača za lokalne izbore 2024. je porastao iako BiH bilježi kontinurani negativni prirodni priraštaj i odlazak stanovništva. Nametnutne izmjene Izbornog zakona trebale bi osigurati nikada poštenije izbore. No, li je broj registrovanih birača realan, pogledajte u video prilogu.
Ustavni sud Republike Srpske odlučivat će o Izbornom zakonu RS i Zakonu o referendumu tog entiteta, nakon što na sjednici zajedničke komisije Skupštine RS i entitetskog Vijeća naroda u ponedjeljak, 27. maja, nije postignuta saglasnost o tome. Izbornim zakonom RS se u tom bh. entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora. Usvajanje tog zakona osudili su predstavnici međunarodne zajednice ocjenjujući ga kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Dvije sukobljene izborne liste vladajućeg proruskog Demokratskog fronta (DF) proglasile su pobjedu na vanrednim izborima u Budvi 26. maja. Stranke DF-a osam godina vladaju Budvom, a od prije dvije godine imaju apsolutnu većinu u gradskom parlamentu. Na ove izbore izašli su podijeljeni u dvije kolone.
Može li nagrada od milion eura pomoći da se rasvijetli ubistvo Duška Jovanovića, urednika crnogorskog dnevnog lista Dan od prije 20 godina? U Komisiji za praćenje istraga napada na novinare smatraju da bi to možda dalo rezultate pa su predložili Vladi da ponudi nagradu od milion eura za informacije koje bi dovele do izvršioca, organizatora i nalogodavaca. Uz to predloženo je da se, u skladu sa zakonom, ponude određene povlastice pritvorenim licima ukoliko imaju informacije koje bi rasvijetlile ubistvo.
Nakon što su zatvorene operacione sale Hirurške klinike zbog neprijatnog mirisa iz ventilacionog sistema, situacija na Univerzitetskoj klinici za hirurške bolesti "Sveti Naum Ohridski" u Skoplju je takva da se operišu samo hitni pacijenti, dok se ostale operacije odgađaju. Hirurzi za RSE kažu da se neizvjesnost za pacijente i ljekare produžava, s obzirom da se još ne zna šta uzrokuje miris koji je zatvorio nekoliko sala Hirurške klinike.
Šef Kancelarije Evropske unije na Kosovu Tomaš Sunjog pozvao je kosovske vlasti da što prije ukinu zabranu uvoza robe iz Srbije na Kosovo.
U Višem sudu u Kragujevcu počelo je suđenje dvojici rođaka optuženog za masovno ubistvo u dva sela kod Beograda u maju 2023. Ujak i brat od ujaka optuženog Uroša Blažića terete se za krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, u saizvršilaštvu.
Viši sud u Nišu, na jugu Srbije, naložio je ekonomsko-finansijsko vještačenje u postupku koji se pred tim sudom vodi protiv bivšeg ukrajinskog obavještajca Andrija Naumova, koji je optužen za pranje novca.
Nezadovoljni najavom gradskih vlasti o privatizaciji više od 30 linija gradskog prevoza, zaposleni u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP) Beograd blokirali su 27. maja žutu traku na jednom od najprometnijih mostova u Beogradu.
U Sarajevu je u ponedjeljak obilježena 32. godišnjica masakra u kojem je ubijeno 26 građana Sarajeva, a 108 civila ranjeno. Oni su poginuli čekajući u redu za hljeb, 27. maja 1992. godine, u nekadašnjoj ulici Vase Miskina, a današnjoj Ferhadiji. Minobacačka granata je ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske.
Masakr u Ferhadiji je bio prvo masovno stradanje civila u opkoljenom Sarajevu tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
Rat Izraela u Gazi
Smrtonosni izraelski zračni napad na grad Rafu u Pojasu Gaze izazvao je oštre reakcije svjetskih lidera, koji su tražili nalog Međunarodnog suda pravde za zaustavljanje napada. Palestinski zdravstveni radnici rekli su da je najmanje 45 ljudi ubijeno u nedjelju u izraelskim zračnim napadima na grad Rafu na jugu zemlje. Među poginulima su i raseljeni koji su živjeli u šatorima, koje je zahvatio požar. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je nedeljni napad u Rafi bio "tragična nezgoda". U međuvremenu, portparol egipatske vojske rekao da je egipatski vojnik ubijen u pucnjavi između izraelskih i egipatskih snaga blizu graničnog prelaza Rafe na jugu Pojasa Gaze.
Odluke o Gazi Međunarodnog suda pravde moraju se provoditi, izjavio je u ponedjeljak u Briselu šef evropske diplomatije Josep Borrell, pred sastanak ministara vanjskih poslova EU i više arapskih zemalja. Vlasti Italije su objavile da izraelski napadi na palestinske civile u Pojasu Gazi više nisu opravdani, što je jedna od najoštrijih kritika koje je Rim do sada iznio protiv izraelske vojne kampanje.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je obećao da će Turska učiniti "sve što je moguće" da "barbarska" vlast i Benjamin Netanjahu polože račune, usporedivši izraelskog premijera sa Slobodanom Miloševićem, nekadašnjim predsjednikom Srbije, Radovanom Karadžićem, ratnim predsjednikom Republike Srpske, i nacističkim vođom Adolfom Hitlerom.
Reporteri bez granica podnijeli su 27. maja novu tužbu Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu zbog "ratnih zločina koje je Izrael počinio protiv novinara". Od tužioca traže istragu zločina počinjenih nad najmanje devet palestinskih reportera između 15. decembra i 20. maja, kao i istragu ubistava više od 100 novinara u Gazi 7. oktobra, navodi se u saopštenju RSF.
Rat u Ukrajini
Španija se ove godine obavezala da Ukrajini osigura vojnu opremu u vrijednosti od milijardu eura na osnovu bilateralnog sporazuma koji su u ponedjeljak u Madridu potpisali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i špan premijer, Pedro Sanchez. Prethodno je Zelenski izjavio da su ruske snage ovog mjeseca napale Ukrajinu s oko 3.200 navođenih zračnih bombi, ukazavši da ukrajinska vojska nema dovoljno raketa za protuzračnu odbranu da spriječi Rusiju da baca hiljade bombi mjesečno. Ukrajinski predsjednik posljednjih mjeseci je u više navrata tražio pomoć zapadnih partnera za jačanje protuzračne odbrane.
Grupa sedam (G7) traži načine da iskoristi budući prihod od zamrznute ruske imovine kako bi pojačala finansiranje ratom razorene Ukrajine, izjavili su ministri finansija u subotu, 25. maja, ali nisu ponudili više detalja. G7 su zajedno sa saveznicima zamrzli oko 300 milijardi ruskih finansijskih sredstava, kao što su strane valute i državne obveznice, ubrzo nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. Finansiranje Ukrajine i upoznavanje sa sve većim izvoznim kapacitetima Kine bile su glavne teme kojima su se bavili ministri finansija tokom sastanka u italijanskom odmaralištu Stresa na jezeru Maggiore, pišu svjetski mediji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da ne vjeruje Putinu usred izvještaja da Evropska unija planira organizirati mirovne pregovore s Rusijom. Bloomberg je 27. maja izvijestio da blok radi na organizaciji sastanka u Saudijskoj Arabiji kasnije ove godine uz učešće Rusije.
Ministri inostranih poslova Evropske unije u ponedjeljak su usvojili novi režim sankcija kako bi kaznili Rusiju zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava, potvrdile su diplomate za DPA. Novi režim sankcija uspostavljen je nakon smrti ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog i cilja na pojedince i organizacije odgovorne za represiju nad opozicijom.
Pogledajte fotogaleriju: Rekonstrukcija Donbasa poslije Drugog svjetskog rata. Riječ je o fotografijama koje se čuvaju u arhivi SAD koje bilježe godine rada na obnovi ukrajinskog regiona Donbasa.
Svijet
Kao i prije pet godina, kada su održani prošli izbori, tekuća kampanja za izbore za Evropski parlament na udaru je dezinformacija. Zamjenica portparola Evropskog parlamenta Delphine Colard, u izjavi za RSE pažljivije bira riječi. Današnje stanje u poređenju sa onim iz 2019. opisuje kao "izazovnije". "Vidimo da su izbori i demokratija na meti aktera dezinformacija koji imaju za cilj da obeshrabre građane da glasaju, podrivajući legitimitet izborni proces i polarizaciju društva da otežaju demokratsku debate", rekla je Colard. Na zvaničnoj web stranici Evropskog parlamenta je predstavljen niz tehnika i taktika dezinformisanja.
Širom Erevana su u ponedeljak, 27. maja, zabilježeni protesti dok su demonstranti blokirali saobraćaj u okviru planirane kampanje građanske neposlušnosti s ciljem da se izvrši pritisak na armenskog premijera Nikola Pašinijana. Više od 270 ljudi privedeno je na demonstracijama u armenskoj prijestolnici.
U sklopu novog ograničenja ljudskih sloboda, policija u sjeveroistočnom Turkmenistanu pritvara parove koji se drže za ruke, sjede jedno pored drugog ili razmjenjuju nježnosti u javnosti. Međutim, vlasti u Turkmenistanu poznate su po ograničavanju sloboda i građanskih prava svojih građana.
Post Scriptum
Studenti protestima preuzimaju ulogu kritičara i opozicije postojećem poretku. Protesti studenata u Sjedinjenim Državama protiv akcija izraelske vojske u Gazi podsjećaju na slične manifestacije protiv rata u Vijetnamu, aparthejda u Južnoafričkoj Republici. U Post Scriptumu Dragana Štavljanina pogledajte više o nekim od najvažnijih studentskih protesta u istoriji.
Šta ima?
U današnjem izdanju podcasta Šta ima? poslušajte o sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine gdje će se, između ostalog, raspravljati o imenovanju sudije državnog Ustavnog suda iz tog bh. entiteta, dok Narodna skupština Republike Srpske danas raspravlja o zakonu o "stranim agentima".
Šta ima još...
- Gruzijski ombudsman pozvao poslanike da uvaže veto predsjednice na zakon o 'stranim agentima'
- EU odobrila zakon koji na uvoz gasa nameće ograničenje emisije metana
- Brisel sankcionisao Voice of Europe i dvojicu povezanih pojedinaca
- Njemački oficir osuđen na zatvor zbog špijuniranja u korist Rusije
- Rusija gradi prvu nuklearnu elektranu u Centralnoj Aziji
- Francuska ukida vanredno stanje na Novoj Kaledoniji, počinju pregovori
- Kineska industrija 'želi provjeru uvoza svinjetine iz EU'
- 'Talibani su stvarna moć Afganistana', smatra Lavrov
- Južna Koreja, Kina i Japan za denuklearizaciju Korejskog poluostrva
- Sjeverna Koreja nije uspjela lansirati raketu sa satelitom za nadzor
- Šef Svjetske zdravstvene organizacije 'uvjeren' u mogući dogovor o pandemiji
Radio Slobodna Evropa otvara konkurs za novinarsku stipendiju "Jiri Dienstbier Journalism Fellowship" za 2025. godinu. Program traje od 1. januara 2025. do 30. juna 2025. Rok za prijavu je 1. juni 2024. Cilj stipendije je da pomogne novinarima iz zemalja Zapadnog Balkana da unaprijede svoje vještine uz podršku medijskog pluralizma i nezavisnosti. Prijavu i detaljnije informacije o programu možete naći na ovom linku.
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!