Dnevno@RSE: SAD neće učestvovati u izraelskoj kontraofanzivi na Iran; Eskalacija nasilja na Zapadnoj obali

Izraelska policija pregleda ostatke projektila koji je ispalio Iran u blizini Arada, Izrael, 14. aprila 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

RSE Intervju

Napad koji je Iran pokrenuo na Izrael 13. aprila sa preko 300 projektila i dronova, predstavlja prekretnicu u rivalstvu Izraela i Irana, ocijenio je u intervjuu za RSE Behnam Ben Taleblu, stručnjak za Iran pri Fondaciji za odbranu demokratije (FDD), istraživačkom institutu sa sjedištem u Vašingtonu.

On je rekao da vjeruje da Izrael neće donijeti ishitrenu odluku o tome na koji način će uzvratiti i da po tom pitanju postoji dosta nepoznanica, naročito ako se uzme u obzir to da je napad Irana na Izrael "bez presedana".

Balkan na RSE

Po nalogu Specijalnog tužilaštva Crne Gore, rano u nedjelju 14. aprila su uhapšeni bivši Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Specijalnog tužilaštva. "Katnić i Lazović su lišeni slobode zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja", saopštio je portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija će u narednim sedmicama, kako je najavljeno, raspravljati o Rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici. Dok Beograd u UN-u lobira protiv rezolucije, vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) traže "podršku" zvaničnog Beograda u odlukama koje će donijeti. Odluke ne imenuju, ali je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik upozorio da bi RS mogla "napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini" ukoliko Ujedinjene nacije izglasaju rezoluciju. Pročitajte šta piše u nacrtu rezolucije i šta o porukama vlasti u Srbiji i RS-u kažu predstavnici nevladinih organizacija.

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske, koji je će se održati 5 i 6. maja. Sagovornici su bili Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose iz Beograda, i Žarko Papić, politički analitičar iz Sarajeva. Bilo je riječi o tome zašto će se, pored Beograda, Sabor održati i u drugim gradovima Srbije, da li će to biti istovremeno i politički i crkveni sabor i da li će učestvovati predstavnici Srba iz svih država regiona.

Istoričar i pravnik Srđan Milošević održavanje sabora vidi kao manifestaciju takozvanog "jedinstva vlasti i naroda" sa željom da se istakne kako su organizatori jedini autentični i pravi predstavnici srpskog naroda. Pročitajte: Zašto Vučić vraća sabor u politiku?

Kosovo bi moglo prići korak bliže članstvu u Vijeću Evrope 16. aprila kada će Parlamentarna skupština (PACE) razmatrati izvještaj kojim se preporučuje članstvo Kosova u toj organizaciji. Glasanje će biti održano u Strazburu i ukoliko dvije trećine parlamentaraca koji predstavljaju 46 država članica podignu ruku "za", pitanje članstva bi se moglo naći na dnevnom redu kada se svi ministri vanjskih poslova Vijeća Evrope sastanu tačno mjesec dana kasnije, 16. maja, kako bi donijeli konačnu odluku. Da li su ambicije Kosova za članstvo u Vijeću Evrope približavanje cilju ili stanica na putu?

Postavljanje kamera na biračkim mjestima 21. aprila, kada će se u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova glasati za ili protiv smjene albanskih gradonačelnika, jeste nešto kao da menjate pravila pred sam početak utakmice. Tako odluku Centralne izborne komisije Kosova (CIK) o uvođenju novih mjera za posmatranje izbornih procesa vidi Aleksandar Rapajić iz Centra za zastupanje demokratske kulture. S druge strane, Emir Abrashi iz nevladine organizacije Demokratija plus kaže da je upotreba kamera na biračkim mjestima pozitivan pomak jer povećava transparentnost procesa glasanja, minimizira incidente i umanjuje mogućnosti manipulacija.

Na Kosovu su poslije rata podignute brojne skulpture i biste mnogih ličnosti. Nerijetko potiču na raspravu o tome sliče li ili ne osobi u čiju su čast podignute. Tačan broj skulptura nije poznat, ali se broje u hiljadama. Mnogima nisu jasni ni kriteriji za njihovo postavljanje, a neke su nakon kritika i uklonjene. Pogledajte fotogaleriju: Skulpture na Kosovu 'kontroverznog' izgleda.

U Prištini je 2019. godine postavljena bista bivše američke državne sekretarke Madeleine Albright. Podijeljena su mišljenja o njenom izgledu.

Rat u Ukrajini

Iz Crne Gore je u posljednjih godinu u Ukrajinu poslato 200 nosila za ranjenike i više od 4.100 kvadratnih metara maskirne mreže koja na ratištu služi za kamuflažu i zaštitu, kako ukrajinskih vojnika tako i građana. Plete ih četrdesetak Ukrajinki, volonterki, koje žive u Crnoj Gori. Mreže izrađuju u bojama prirode, kroz sva godišnja doba. Ova zaštitna oprema je do Ukrajine stizala preko Srbije i Rumunije. Međutim, zvanični Beograd je nedavno zabranio da se ona i dalje prenosi preko teritorije Srbije.

Obećavajući garantovane bonuse, velike plate i pokrivene troškove života, ruska država ohrabruje ljekare, sudije, policajce, socijalne radnike, inženjere i druge profesionalce da rade u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Kritičari to nazivaju sistematskim pokušajem rusifikacije regiona iz kojih su mnogi stanovnici izbjegli ili su nasilno premješteni. Ruski radnici koji putuju u okupirane ruske regije Donjecka, Hersona, Luganska i Zaporožja mogu da zarade u rubljima gotovo 2.500 eura mjesečno, više nego duplo od najveće regionalne prosječne plate.

Pogledajte video o reakcijama Ukrajinaca povodom novog zakona koji je parlament usvojio 11. aprila s ciljem da se poveća broj vojnika u zemlji. Zakon proširuje ovlaštenja vlasti da izdaju obavještenja o mobilizaciji i ograničavaju izuzeća od služenja vojnog roka zbog aktuelne ruske invazije. Ukinuta je odredba kojom se demobilišu oni koji su već dugo služili u ukrajinskim oružanim snagama.

Pošteno je reći da se režim sankcija Evropske unije protiv Rusije znatno pokolebao posljednjih sedmica - posebno njena lista subjekata i ljudi protiv kojih je blok uveo zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza od pune invazije na Ukrajinu prije više od dvije godine, piše Rikard Jozwiak u Briselskom blogu. Dvije hiljade sto sedamdeset sedam ljudi i entiteta trenutno je na crnoj listi - što je rekord za sve briselske globalne kaznene mjere.

Stotine Rusa osuđene su na višegodišnje zatvorske kazne prema novim zakonima o cenzuri koji predviđaju visoke kazne za govore o invaziji na Ukrajinu. O nekoliko pojedinaca kojima je novi zakon otežao živote pogledajte u fotogaleriji.

Svijet

Izrael je u nedjelju, 14. aprila izvršio vazdušne napade na ciljeve Hezbolaha na istoku Libana u blizini sirijske granice, saopštili su izraelska vojska i izvor iz Hezbolaha, militantne grupe koju podržava Iran.

Zapadna obala doživljava jedno od najgorih nasilja od početka rata u Gazi nakon što je pronađeno tijelo izraelskog tinejdžera dok vlasti prijete daljnjim raspirivanjem napetosti na teritoriji pod izraelskom okupacijom, pišu svjetski mediji.

Poplavne vode nastavile su rasti širom Rusije i Kazahstana jer su se velike rijeke izlile iz korita što je rezultiralo nekim od najgorih poplava u posljednjih nekoliko decenija. "Teški dani su pred nama," rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u Moskvi 9. aprila. "Još mnogo vode dolazi."

Par u Orenburgu u Rusiji posmatra potopljeno područje oko spomenika Evropa-Azija, koji označava granicu između Evrope i Azije.

Tražimo odgovore

Novi Zakon o zločinu iz mržnje i javnom redu u Škotskoj trebao je da zaštiti najugroženije zajednice, međutim, desilo se upravo suprotno, podijelio je ne samo Škotsku nego i planetu.

U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici, pročitajte: Zašto ključa debata oko škotskog Zakona o zločinima iz mržnje?

Šta ima?

U podcastu poslušajte o posjeti Miroslava Lajčaka Sarajevu gdje će se sastat s članovima Predsjedništva BiH. Aleksandar Vučić u Mostar dolazi prvim letom Beograd – Mostar, čime ova avio-linija od 15. aprila 2024. postaje redovna. Danas se održava tematska sjednica Skupštine opštine Srebrenica o promjeni naziva ulica. Svjetski je dan umjetnosti.

Šta ima još...

Za kraj, pogledajte fotogaleriju Crna Gora 45 godina nakon razornog zemljotresa, kada je živote izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, a povrijeđeno je više od hiljadu ljudi. Tog 15.aprila 1979 je bila nedjelja, pa mještani kažu da je neradni dan spriječio da bude još više žrtava.

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!