Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Predsjednik Vladimir Putin ubjedljivo je pobijedio na izborima koje je orkestrirao Kremlj, produživši svoju dugu vladavinu na još šest godina dok nastoji da demonstrira ogromnu podršku javnosti prema invaziji na Ukrajinu.
- Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku poručio je da je sada vrijeme da Kosovo i Srbija okončaju krizu i tenzije i krenu naprijed u "novu evropsku eru" implementacijom sporazuma o normalizaciji odnosa. Borrell je 17. marta, dan uoči godišnjice Ohridskog sporazuma između Kosova i Srbije, rekao da je "žalosno što su, uprkos sveobuhvatnim naporima EU i međunarodne zajednice, do sada Kosovo i Srbija učinili veoma mali napredak ograničen na implementaciju obaveza koje su prihvatili ovim sporazumom".
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da za Srbiju očekuje "samo loše vijesti" i da će Srbija promijeniti pristup dijalogu sa Kosovom koji se sprovodi uz posredovanje EU. "Objasniću kako su nas varali, lagali, glumili i neki tobožnji prijatelji i drugi, a tiče se članstva Kosova u Savjetu Evrope," rekao je Vučić.
- Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ponovio je da neće podnijeti ostavku na tu funkciju, da će na predstojećim parlamentarnim izborima biti kandidat za premijera opozicione Socijaldemokratske partije i da će pobijediti. On je ranije raspustio hrvatski Sabor i odredio 17. april kao datum za parlamentarne izbore u toj zemlji.
Predsjednički izbori u Rusiji
Nakon 24 godine provedene u Kremlju, Vladimir Putin je na izborima koji su okončani u nedjelju, 17. marta, osigurao dodatnih šest godina na mjestu predsjednika postavši ruski lider sa najdužim stažom poslije Josifa Staljina. Iako je njegova pobjeda bila izvjesna, jer se nije suočio ni sa jednim kredibilnim rivalom, postoje zabrinutosti da će Putin svoj peti mandat započeti oštrijim odlukama u kojima će vjerovatno dominirati rat u Ukrajini i započeti nova ratna mobilizacija, pišu svjetski mediji. Pogledajte i video: Kako su decenije moći oblikovale Putinov um.
Ruski birači glasali su od 15. do 17. marta na gotovo 100.000 biračkih mjesta u 11 vremenskih zona zemlje, kao i u regionima Ukrajine koje je Moskva nezakonito anektirala. Dok su Rusi izlazili na glasanje, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je Ukrajina pokrenula novi talas napada dronovima te da je tokom noći sa subote na nedjelju oboreno 35 ukrajinskih dronova, uključujući četiri u moskovskoj regiji. Glasanje u ruskom konzulatu u Kišinjevu u Moldaviji prekinuto je 17. marta nakon što je bačen Molotovljev koktel preko ograde konzulata Ruske Federacije.
Hiljade ljudi izašlo je u nedjelju na biračka mjesta širom Rusije kako bi učestvovali u, kako je ruska opozicija rekla, mirnom, ali simboličnom političkom protestu protiv ponovnog izbora predsjednika Vladimira Putina. U protestu pod nazivom "Podne protiv Putina", Rusi koji se protive Putinu otišli su u podne na svoja birališta kako bi glasali za druge kandidate ili kako bi poništili svoj glas. Prijavljeno je na desetine pritvaranja, dok je glasanje održano pod jakim osiguranjem. Na proteste "Podne protiv Putina" pozvao je prije svoje smrti najžešći kritičar Kremlja i lider opozicije Aleksej Navaljni.
I državljani Rusije koji žive u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori izažli su 17. marta da glasaju za predsjednika Rusije. Glasanje u Srbiji je organizovano ispred ruske ambasadorske škole u Beogradu. Na masovan izlazak na glasanje pozvali su ruski antiratni aktivisti u Srbiji, čime su htjeli da pokažu "brojnost građana Rusije koji se protive diktaturi predsjednika Vladimira Putina". Slično okupljanje, u znak podrške globalnoj akciji 'Podne protiv Putina', organizovano je pred ruskom ambasadom u Podgorici.
Red za glasanje na predsjedničkim izborima ispred Ambasade Rusije u Podgorici, 17. marta 2024.
Balkan na RSE
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je 16. marta na društvenoj mreži X da "Republika Srpska ima snagu i može da funkcioniše i u uslovima ozbiljnih podmuklih pritisaka". Pritiske, prema riječima Dodika vrše zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Gabriel Escobar i "njegova struktura u BiH predvođena američkim ambasadorom u BiH Michaelom Murphyjem, koji svakog dana smišlja šta će loše učiniti RS-u i srpskom narodu". Escobar je izjavio u intervjuu za Radio Slobodna Evropa 15. marta da "Dodikove izjave nanose štetu, ali ne misli da osiromašeni entitet od 750.000 ljudi, koji stalno povećava svoj dug, ima kapacitet da se suprotstavi NATO-u ili da proglasi nezavisnost koja bi bila održiva".
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je da li je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u međunarodnoj izolaciji ili ima, kako on tvrdi, dosta prijatelja u svijetu. Sagovornici Omera Karabega bili su u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija, profesorica Fakulteta političkih nauka i u Banjaluci Draško Aćimović, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji. Razgovaralo se i o tome na osnovu čega se Dodik nada da bi pobjeda Donalda Trumpa na novembarskim američkim izborima mogla otvoriti vrata proglašenju nezavisnosti Republike Srpske.
Mada je u Bosni i Hercegovini zabranjeno veličanje ratnih zločina i glorifikacija zločinaca spomen-ploče, murali i grafiti koji im odaju počast, stvaraju frustracije onima koji su preživjeli rat i zločine. Slično je i u Srbiji gdje se aktivisti bore da se prestane s negiranjem genocida i veličanja zločinaca. Niko zbog postavljanja murala nije kažnjen, ali su aktivisti koji im se protive u obje zemlje sudski gonjeni o čemu govori najnovije izdanje magazina TV Liberty.
Dvadesetsedmogodišnja Ana Stambolić iz Užica u Srbiji, magistrica međunarodnih odnosa se nada da će kroz inicijativu "Otvoreni Balkan" naći posao u Skoplju. Ona je među prvima koji su odlučili da iskoriste priliku za lakši pristup tržištu rada u tri zemlje koje su dio ove inicijative - Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Albaniji. Ova mjera je postala dostupna 5. marta, a prema podacima makedonske Vlade, postoji interesovanje građana sve tri zemlje.
Banjaluka nije sigurno okruženje za organizovanje događaja koji govore o ljudskim pravima LGBTQ osoba. Tako za RSE kažu predstavnici Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, na pitanje da li će ove godine biti održan zvanični događaj koji se bavi pitanjima ove zajednice. Ova odluka nije slučajna. Donesena je nakon što su aktivisti i novinari napadnuti prošle godine, a nakon što je prethodno policija zabranila događaj na kojem je trebao biti prikazan dokumentarni film, a potom održana rasprava o stanju ljudskih prava.
RSE Intervju
Od nestašice oružja do umora Zapada, Ukrajina se suočava s više prepreka protiv invazije ruskih snaga. Ali Michael Clarke, britanski stručnjak za odbranu i sigurnost, predviđa da bi se "teg mogao prevagnuti" na štetu Rusije 2025. budući da će zapadna isporuka oružja vjerovatno porasti, a vojni proizvođači u Kijevu povećati proizvodnju.
Svijet
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u nedjelju da će nastaviti s vojnom kampanjom protiv Hamasa u Gazi, gdje humanitarne agencije kažu da stanovništvu prijeti glad, a pregovori o prekidu vatre trebaju biti nastavljeni. Netanyahu je na sastanku vlade rekao da će Izrael ući u Rafu, posljednje relativno sigurno mjesto u maloj, prepunoj enklavi Gaze nakon više od pet mjeseci rata, uprkos međunarodnom pritisku na Izrael da izbjegne civilne žrtve.
Jedno od troje djece mlađe od dvije godine akutno je pothranjeno i prijeti im glad u sjevernoj Gazi, objavila je glavna agencija Ujedinjenih nacija koja djeluje na ovoj palestinskoj teritoriji. "Pothranjenost djece brzo se širi i doseže neviđene nivoe u Gazi", rekli su iz UN-ove Agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA). Kako navode bolnice u Gazi, djeca umiru od pothranjenosti i dehidracije.
Pogledajte video u kom su Rusi koji su bili podvrgnuti terapiji preobraćanja LGBT osoba u Rusiji govorili za Radio Slobodna Evropa o brutalnom tretmanu koji su doživjeli, zbog obračuna sa seksualnim manjinama u toj zemlji. Jedna osoba koja je željela da se podvrgne operaciji promjene pola sjeća se da je bila primorana da kastrira svinju. Intervjui su snimljeni prije nego što su ruske vlasti proglasile RSE "nepoželjnom organizacijom".
Pogledajte i video kako izgleda čišćenje najopasnijeg puta u Kirgistanu.
Post Scriptum
Američki dug je dostigao 34 hiljade milijardi dolara, što je više nego sljedeće četiri najzaduženije zemlje. Ipak, SAD ga lakše otplaćuju nego neke druge države jer iznosi 123 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) dok japanski 255 procenta. U Post Scriptumu Dragana Štavljanina saznajte: Zašto su Amerikanci sve zaduženiji?
Glasom mladih
Kakav je osjećaj imati film objavljen na jednoj od najpopularnijih streaming platformi na svijetu? Koliko je teško raditi društveno angažovane filmove i šta mladi mogu naučiti iz njih? Slušajte u Glasom mladih razgovor sa Kenanom Musićem, redateljem kratkog filma 'Jan' i Maksimom Jovanovićem, glavnim glumcem.
Šta ima?
U današnjem podcastu o sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na čijem je dnevnom redu prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona. Ustavni sud Hrvatske o odluci predsjednika Zorana Milanovića da se kandiduje za premijera. Globalni je dan reciklaže.
Šta ima još...
- Putin kaže da je pristao da razmijeni Navaljnog nekoliko dana prije njegove smrti
- Gruzijska regija Južna Osetija u pregovorima o pridruživanju Rusiji
- Nova erupcija vulkana na Islandu
- Najveći izbori na svijetu počinju u Indiji 19. aprila
- Uhapšena istaknuta iranska učenjakinja i politička aktivistica Sedigheh Vasmaghi
- U požaru uništen ugledni egipatski filmski studio Al-Ahram
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!