Dnevno@RSE: Pogibija novinara u izraleskom napadu na Gazu; Izbori na Tajvanu izazov u odnosima Kine i SAD

Šef ureda Al Jazeere u Gazi Wael Al-Dahdouh na sahrani sina Hamze Waela Dahdouha, novinara televizijske mreže Al Jazeera, 7. januara 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Akcija spašavanja zarobljenih u Križnoj jami u opštini Cerknica, Slovenija, 7. januara 2024.

Rat Izraela i Hamasa

Dva palestinska novinara ubijena su u izraelskom zračnom napadu u blizini Rafe u južnoj Gazi. Poginuli su Hamza Al-Dahdouh i Mustafa Turaja, dok su obavljali svoj posao, saopćili su 7. januara zdravstveni zvaničnici u Gazi i sindikat novinara. Turaja je freelancer koji radio za agenciju France-press, a Al-Dahdouh je radio honorarno za Al Jazeeru. Sin je glavnog dopisnika Al Jazeere iz Gaze Waela Al-Dahdouha, koji je poznat nakon što je prošlog mjeseca tokom prenosa uživo saznao da su njegova supruga, još jedan sin, kćerka i unuk ubijeni u izraelskom zračnom napadu.

Države Bliskog istoka moraju upotrijebiti svoj utjecaj na regionalne aktere kako bi osigurale da se sukob u Gazi obuzda i spriječi "beskrajni ciklus nasilja", poručio je američki državni sekretar, Antony Blinken nakon sastanka s čelnicima Turske i Grčke proteklog vikenda. Tokom nove bliskoistočne turneje čiji je cilj smirivanje regionalnih napetosti zbog rata Izraela i Hamasa, Blinken je posjetio Jordan, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate prije nego što u ponedeljak stigne u Saudijsku Arabiju, a potom u Izrael.

Tokom boravka u Dohi, Blinken je ubistvo palestinskog novinara Hamze Dahdouha nazvao "nezamislivom tragedijom". Najnovije informacije o ratu Izraela i Hamasa pratite na našem blog uživo.

Protestnom šetnjom protiv rata, nekoliko stotina građana Sarajeva uputilo je 7. januara podršku Palestincima u Pojasu Gaze. Razlog okupljanja je, kako navode, humanitarna kriza u kojoj žive Palestinci, od početka rata u Gazi između Izraela i Hamasa 7. oktobra prošle godine. Noseći zastave, transparente i uz povike: "Free Palestine", "Protiv rata, Sarajevo zna šta je granata", "Gaza jeca, ne smiju više ginuti djeca", odali su počast ubijenim Palestincima. Pogledajte i video sa sarajevske protestne šetnje.

Skup podrške stanovnicima Gaze, Sarajevo, 7. januar 2024.

Balkan na RSE

Pri isteku druge godine ruske agresije na Ukrajinu, perioda u kom je Zapad učinio sve kako bi Rusiju što više izolovao, srpski predsjednik pozvao se na podatke koje je navodno dobio od tajnih službi iz Moskve. Ti izvori navodno su dojavili najvišim instancama u državi da je postizborna kriza koja potresa zemlju, najava pokušaja izvođenja scenarija sa kijevskog Majdana, u Beogradu. Drugim riječima, sugeriše se da je na djelu pokušaj svrgavanja Vučića. Istovremeno, u nekim zapadnim medijima pominju se diskusije o mogućem preispitivanju Vučićeve uloge u usmjeravanju Srbije ka Evropskoj uniji, te demokratizaciji zemlje.

Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je da li se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sve više udaljava od Zapada. Sagovornice su bile Jelica Minić, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji, i Branka Latinović, bivša ambasadorka Srbije i potpredsjednica Foruma za međunarodne odnose.

Trinaest godina nakon što je prešla na profesionalnu vojsku, a obavezni vojni rok stavila ad acta, u Srbiji je pokrenuta inicijativa da se on ponovo uvede. Inicijativu je pokrenuo Generalštab Vojske Srbije i prijedlog podnio 4. januara predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Za Vojni sindikat Srbije riječ je o "politikantskom potezu", za koji nema valjanog objašnjenja, jer javnosti nije dat odgovor na ključno pitanje: kako će se i gdje obavezni vojni rok sprovoditi.

Decenija je prošla, a umjesto formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, najavljuje se još jedan prijedlog o njenom formiranju. Za političkog analitičara iz Prištine Artona Demhasaja "besmisleno" je pričati o izradi novog nacrta statuta za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom kada je Evropska unija, u saradnji sa međunarodnim izaslanicima, Kosovu i Srbiji već predstavila jedan takav dokument.

Mnoge kompanije na Kosovu od prošle godine se suočavaju sa nedostatkom radnika. Zbog toga se i na liberalizaciju viza za građane Kosova, koja je stupila na snagu 1. januara 2024., gleda sa dozom zabrinutosti da bi se kriza oko nedostatka radne snage može pogoršati.

Prva javno objavljena kazna za lažnu fakultetsku diplomu u Crnoj Gori iznosi godinu dana uslovne kazne i 30 eura sudskih troškova. Uslovno kazniti falsifikatora znači dati vjetar u leđa svima koji dijele takav sistem vrijednosti, kaže za RSE Krsto Vuković, direktor Srednje škole "Danilo Kiš" u Budvi. U posljednje dvije godine Ministarstvo prosvjete podnijelo je 27 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih diploma, potvrđeno je ranije RSE u tom resoru.

U videu pogledajte kako su nalaganje badnjaka na Cetinju 6. januara obilježile tenzije između pristalica dvije frakcije Crnogorske pravoslavne crkve, koje predvode mitropoliti Boris i Mihailo. Policija je spriječila veći incident.

Prajd Info Centar u Beogradu je ponovo napadnut u nedjelju, kada je polomljen izlog na ulazu u prostorije. Kako su saopštili iz Beograd Prajda, po prvi put poslije pet godina i desetina pokušaja u potpunosti je polomljen izlog na dan kada je većina građana Srbije slavila pravoslavni Božić.

Staklo polomljenog izloga Prajd Info Centra, 7. januara 2024.

Rat u Ukrajini

Ukrajinski zvaničnici rekli su da je Rusija prethodne noći lansirala 28 dronova i tri krstareće rakete, a da je 12 ljudi ranjeno u napadu dronovima u središnjem gradu Dnjipru. U južnom gradu Hersonu od ruskog granatiranja s druge strane rijeke Dnjipro najmanje dvije osobe su poginule, rekli su zvaničnici. Na konferenciji u Švedskoj u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je situacija na bojnom polju trenutno stabilna, te da je uvjeren da Rusija može biti poražena.

Rusija je nedavno na Ukrajinu lansirala više balističkih projektila sjevernokorejske proizvodnje, saopštila je Bela kuća 4. januara. To bi bio prvi put da je novo oružje Sjeverne Koreje upotrijebljeno u borbi. Saznajte o kakvom je oružju riječ i odakle Rusiji sjevernokorejske rakete?

Ukrajinci ne žure da se prijave za vojsku kao u ranim danima ruske invazije, što je dovelo do problema sa ljudstvom i frustriracija kod mnogih na prvim linijama fronta. Novi prijedlog zakona pred parlamentom cilja da ispravi taj problem.

Supruge i rođaci ruskih vojnika koji se bore u Ukrajini održali su niz malih protesta u Moskvi, kako bi iskazali neslaganje s politikom Kremlja. Fotografije i videozapisi objavljeni na Telegramu 6. januara pokazuju niz "pojedinačnih skupova", žene koje stoje same držeći transparente u blizini Ministarstva odbrane i drugih vladinih zgrada.

Pogledajte foto priču o pripadnicima kijevske mobilne jedinice protuzračne odbrane kojima je dodijeljeno je ordenje za napore na zaštiti glavnog grada Ukrajine od ruskog napada raketama i dronovima.

Svijet

Tajvan se sprema za predsjedničke izbore 13. januara kada će oko 19 miliona glasača izabrati novog lidera koji će zamijeniti predsjednicu Tsai Ing-wen. Glasače brinu pitanja kao što su niske plate ali i stalna prijetnja iz Kine čiji lider poziva na neizbježno "ponovno ujedinjenje s Kinom". Dok Peking pokušava destabilizirati kandidata vladajuće stranke, koji se čvrsto zalaže za suverenitet ostrva lidera, oba opoziciona kandidata kažu da bi slijedili pristup više naklonjen Kini. Bez obzira ko pobijedi, izbori na Tajvanu predstavljaju poseban izazov u definisanju odnosa dvije supersile: Kine i Sjedinjenih Država, pišu svjetski mediji.

Razočaravajući oporavak Kine nakon pandemije COVID-a 19 izazvao je sumnje u temelje njenog deceniju dugog zapanjujućeg rasta i stavio Peking pred težak izbor za narednu godinu i ubuduće: dodatno se zadužiti ili manje rasti. Detaljnije o ekonomskim problemima u Kini pogledajte u novom Post Scriptumu.

Prema nedavnim podacima, preko 700.000 Mađara živi izvan zemlje, što je preko sedam posto stanovništva. Ovaj nedavni egzodus je doprinio demografskoj krizi u zemlji, sa populacijom koja je u padu od 1980-ih. Prema nekim projekcijama, do 2050. godine, Mađarska bi mogla imati milion stanovnika manje. Pročitajte zašto su se mnogi Mađari oglušili na vladin višemilionski program za povratak u domovinu?

Pročitajte i priču o fotografu koji je ušao u zatvorski sistem komunističke Mađarske i pogledajte šta je on zabilježio.

Donosimo i foto galeriju o tome kako je izgrađen i obnovljen Lenjinov mauzolej, koji je već 100 godina znamenitost centralne Moskve.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org


Srdačan pozdrav do sutra ujutru,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!