Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Tužilaštvo Kosova potvrdilo je 25. septembra da je na sjeveru Kosova pronađeno tijelo još jedne osobe za koje se sumnja da je učestvovala u napadima na kosovsku policiju 24. septembra. Sa ovim pronađenim tijelom, do sada su ubijena četiri napadača.
- Bezbjednosne vlasti na Kosovu optužile su potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića da je organizovao i učestvovao u napadu naglasivši da napad nije bio ad hoc već planiran mjesecima. Na konferenciji za novinare policija je izložila oružje i opremu koje je pronašla na mjestu događaja. U večernjim satima uhapšene su dvije osobe u hotelu u Banjskoj zbog ilegalnog posjedovanja oružja.
- Iz Srpske liste, koja ima podršku zvaničnog Beograda, pozvali su na uzdržanost i mir te zatražili da se KFOR i EULEX rasporede na sjeveru kako bi se spriječila dalja eskalacija situacije.
- Situacija na sjeveru Kosova 25. septembra je bila mirna, ali je kosovska policija i dalje držala zatvorenim prilaz selu Banjska u opštini Zvečan, nakon smrtonosnog napada naoružanih i maskiranih lica dan ranije. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani proglasila je 25. septembar danom žalosti u cijeloj zemlji.
Kosovska policija predstavila je u Južnoj Mitrovici oružje, vozila i stvari zaplijenjene u selu Banjska na sjeveru Kosova, dan nakon napada naoružanih lica u kom je ubijen jedan policajac.
Tenzije na sjeveru Kosova
Grupa naoružanih lica koja je napala pripadnike kosovske policije u selu Banjska u opštini Zvečan nije spontana grupa, već organizovana i dobro pripremljena, kažu stručnjaci za bezbjednost. Avni Islami, profesor bezbjednosnih nauka u Prištini, ocjenjuje da "formacija imitira rusku plaćeničku grupu Wagner", dok Mentor Vrajolli iz Kosovskog centra za bezbjednosne studije kaže da ona nije mogla da djeluje "bez znanja srpskih vlasti".
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani razgovarala je sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Sarrazinom o napadu na policiju Kosova. Osmani je rekla da "terorističke akcije i akte agresije" orkestrira i podržava Beograd. Sarrazin se u ponedeljak 25. septembra sastao i sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem, dan nakon događaja na sjeveru.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je premijera Kosova za, kako je rekao, "organizovanje etničkog čišćenja uz podršku dijela međunarodne zajednice". On je to rekao dan nakon oružanog sukoba sjeveru Kosova i razgovora sa ambasadorom Rusije Aleksandrom Bocan-Harčenkom u Beogradu.
Kremlj je u ponedeljak saopštio da pažljivo prati napetu i "potencijalno opasnu" situaciju na sjeveru Kosova poslije ubistva kosovskog policajca.
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da SAD najoštrije osuđuju napade na kosovsku policiju na sjeveru zemlje, pozivajući vlade Kosova i Srbije da smanje tenzije.
Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak razgovarao je sa glavnim savjetnicima lidera Francuske, Njemačke i Italije, a sastanku je prisustvovao i američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar. Lajčak je razgovore ocijenio "intenzivnim i sadržajnim" i potvrdio da su razgovarali o narednim koracima u primjeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije kao i o situaciji na sjeveru Kosova.
Balkan na RSE
Bez ikakvih zakonskih prepreka u načelničke, parlamentarne i ministarske fotelje u Bosni i Hercegovini mogu sjesti osuđenici za ratne zločine koji su odslužili zatvorske kazne. Izborni zakon BiH ne zabranjuje osobama koje su pred inostranim i domaćim sudovima osuđene za ratne zločine da budu kandidati na izborima ili da budu imenovane na javne funkcije. Dodatni problem predstavlja činjenica da presude za ratne zločine, koje je proteklih godina izrekao Haški tribunal, nisu uvedene u kaznenu evidenciju u BiH.
Vlada Republike Srpske povukla je 25. septembra, dan uoči održavanja entitetske skupštine, Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini. Ovo je potvrdio za RSE predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić naglasivši da je zakon povučen "na doradu".
Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) ocjenjuje da "Nacrt zakona o posebnom registru i javnom radu neprofitnih organizacija, koji će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske 26. septembra, ima za cilj da ušutka i zastraši organizacije civilnog društva, suzbije slobodu udruživanja i izražavanja te ugrozi pluralizam i kritiku vladinih politika". Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u javnosti je poznat kao "zakon o stranim agentima".
Viši sud u Užicu prihvatio je 25. septembra sporazum o priznanju krivičnog djela koji je Salko Zildžić, poslanik iz Bosne i Hercegovine, uhapšen 18. septembra u Srbiji, ranije sklopio sa Višim tužilaštvom u tom gradu na zapadu Srbije. Na osnovu toga, Zildžiću je ukinut pritvor u Istražnom zatvoru u Užicu, rekao je za RSE njegov advokat.
Bosna i Hercegovina te Srbija trebaju da usklade vizni režim sa Evropskom unijom, a problem ilegalnih migracija treba rješavati na vanjskoj granici Unije, primarno na granicama Grčke i Bugarske sa Turskom, rekao je u ponedjeljak hrvatski premijer, Andrej Plenković.
Na polovini roka za sastavljanje vlade Crne Gore, Pokret Evropa sad ponudio je građanima da na jednostavan način izračunaju koliko bi njihove plate porasle ukoliko nova vlada bude formirana. Sve što treba da urade je, da na internet stranici partije unesu sadašnju neto platu, a program "Evropa sad 2" im automatski izračunava buduću zaradu. Na upit RSE-a da pojasne svrhu kalkulatora i otkriju iz kojih izvora će se finansirati povećanje plata, iz Pokreta Evropa sad su saopštili da o tome u ovom momentu neće govoriti. Mandatar lider Pokreta Milojko Spajić pokušava da osigura podršku najmanje 41 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore.
Studenti su u Beogradu 25. septembra počeli sa obnovom murala posvećenog Zoranu Đinđiću, prvom demokratskom premijeru Srbije koji je izabran nakon petooktobarskih promjena 2000. godine. Na ovu akciju pozvala je neformalna grupa "Studenti protiv nasilja" putem svog Instagram profila.
Studentkinja uklanja crvenu farbu sa murala posvećenog Zoranu Đinđiću, u Beogradu, 25. septembra 2023.
Rat u Ukrajini
Dvojica ruskih državljana, protivnika invazije na Ukrajinu, napuštaju Srbiju nakon što su im vlasti u Beogradu odbile, odnosno ukinule pravo na privremeni boravak. "Najveće razočarenje je kada nađete mjesto za život, a onda ga morate napustiti", kaže za RSE antiratni aktivista iz Sankt Peterburga Vladimir Volohonski. U odlukama koje su Volohonskom i Jevgeniju Iržanskom uručene tokom ljeta, policija je saopštila da postoje "bezbjednosne smetnje" za njihov boravak u Srbiji.
Ukrajina je primila prvu isporuku američkih tenkova Abrams za koje je rekla da će ojačati kontraofanzivu protiv ruske vojske na istoku, dok Moskva nastavlja sa napadima na lučke objekte u južnom gradu Odesi, uništavajući važna skladišta žitarica. Ukrajinski vojni vrh izvijestio je u ponedjeljak da provodi ofanzivne akcije u smjeru grada Bahmuta i regija Donjeck, Melitopolj i Zaporižje.
Mađarska neće podržati Ukrajinu ni na kojem međunarodnom polju dok se ne riješi pitanje prava etničkih Mađara u toj zemlji, rekao je u ponedjeljak mađarski premijer, Viktor Orban. Mađarska se spori s Ukrajinom oko onoga što naziva ograničavanjem prava oko 150.000 etničkih Mađara da se koriste svojim jezikom, posebno u obrazovanju. Kijev je 2017. godine uveo zakon koji ograničava upotrebu manjinskih jezika u školama.
Svijet
Snažna eksplozija dogodila se 25. septembra u skladištu benzina nedaleko od puta Stepanakert-Askeran, objavili su zvaničnici separatista u Nagorno-Karabahu. Regionalni ombudsman za prava, Gegham Stepanian, rekao je da je najmanje 200 ljudi koji su stajali u redu da nabave gorivo za svoj put u Armeniju povrijeđeno i da je većina u teškom stanju.
Hiljade etničkih Armenaca je napustilo otcijepljenu regiju Nagorno-Karabah, čekajući u redu za gorivo i zakrčivši put prema Armeniji nakon što je njihovu decenijama staru separatističku državu porazio Azerbejdžan u vojnoj operaciji. Vodstvo 120.000 Armenaca koji Nagorno-Karabah nazivaju domom kaže da ne žele živjeti u sastavu Azerbejdžana i da će otići u Armeniju jer se boje progona i etničkog čišćenja.
Najmanje 40.000 ljudi okupilo se u nedjelju, 24. septembra, u Madridu na protestu zbog moguće amnestije katalonskih separatista koji su prije šest godina nastojali osigurati otcjepljenje Katalonije, što je Španiju bacilo u najgoru političku krizu u posljednjih nekoliko decenija. Skup su organizovali opozicioni konzervativci uoči ovosedmičnog glasanja u španskom parlamentu za formiranje nove vlade nakon izbora održanih u julu, pišu svjetski mediji.
U Exposeu koji priprema Kosovska redakcija Balkanskog servisa RSE pogledajte: Kako bi 'Tramp 2' uticao na Evropu?
Tražimo odgovore
Glasine o zdravstvenom stanju ozloglašenog čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koje kruže godinama, u posljednje vrijeme su se širile brže i podigle pitanja o tome šta će biti u slučaju da Kadirov, koji je vladao regijom više od 15 godina, umre ili bude onemogućen da ostane na položaju. Neizvjesnost koja je okružila Kadirova produbila je pitanja o svrsi i političkim posljedicama publiciteta koji se daje njegovoj djeci.
U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici, pročitajte: Zašto su se sinovi čečenskog lidera Ramzana Kadirova našli u centru pažnje?
Šta ima?
U podcastu poslušajte više o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, kao i o ugovoru o saradnji između državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće u Bosni i Hercegovini. Evropski je Dan jezika.
Šta ima još...
- Hapšenja u Libiji zbog urušavanja brana
- Evropska unija smanjila uvoz energenata
- Poljska bi mogla pooštriti kontrole uz granicu Slovačke kako bi zaustavila migrante
- Republikanci traže smanjenje troškova dok raste rizik od zatvaranja vlade SAD
- Rusija povećala aktivnosti na arktičkom poligonu za nuklearna ispitivanja
- Preminuo mafijaš Cosa nostre, uhapšen u januaru nakon 30 godina bjekstva
- Načelni dogovor scenarista i studija u Hollywoodu o prekidu štrajka
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!