Dnevno@RSE: Ko je ko među ruskim plaćeničkim kompanijama; Na čelu litije u Beogradu mošti kontroverznog vladike

Pripadnici Vosjke Srbije na ispraćaju kovčega sa posmtrnim ostacima vladike Nikolaja Velimirovića u Valjevu, 24. maj 2023. godine

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Komesar Evropske unije za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelyi posjetiće Kosovo u četvrtak, 25. maja, kako bi se sagledali odnosi Kosova i EU, najavljeno je iz Brisela. Varhelji će se sastati sa predsjednicom i premijerom Kosova, kao i sa predstavnicima opozicije i civilnog društva. Očekuje se da će glavni događaj tokom njegove posjete biti pokretanje zajedničkog programa EU i Kosova za jačanje zakona i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Kosovo je 15. decembra 2022. godine predalo zahtjev za članstvo u EU.

Rukovodstvo najveće stranke kosovskih Srba najavilo je da će se od 1. juna pripadnici srpske zajednice "braniti svim sredstvima protiv represije Vlade Kosova". Najave Srpske liste dolaze nakon što je gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Erden Atić položio zakletvu i preuzeo mandat novog gradonačelnika ove opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova. Srpska lista nije konkretno navela šta podrazumijeva "odbrana svim sredstvima", ali Veroljub Petronić iz Humanog centra Mitrovica smatra da se najvjerovatnije radi o društvenim protestima, dok pojedini poslanici u Skupštini Kosova najavu Srpske liste vide kao prijetnju. Odvojeno, premijer Kosova Albin Kurti najavio je da će 25. maja u “javnim zgradama” novoizabrani gradonačelnici u opštini Zvečan, Zubin Potok i Leposavić položiti zakletve, ne precizirajući tačna mjesta.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) pozvala je građane da se okupe u Beogradu na Spasovdanskoj litiji 25. maja, na dan kada se obilježava slava glavnog grada Srbije. Ova tradicionalna manifestacija održava se manje od mjesec dana nakon što je u dva odvojena masakra u i okolini Beograda ubijeno 18 osoba, uglavnom mladih. SPC je u pozivu navela da će zbog tih tragičnih događaja u Beograd biti donijet kovčeg sa posmrtnim ostacima vladike Nikolaja Velimirovića, kojeg je Crkva prije dvije decenije proglasila za svetitelja, dok kritičari ukazuju na njegove antisemitske i antizapadne stavove.

Balkan na RSE

Negodujući nakon masovnih protesta u Beogradu pod sloganom "Srbija protiv nasilja", predsjednik Aleksandar Vučić je odlučio da 26. maja organizuje kontraprotest koji najavljuje kao najveći miting u srpskoj istoriji. Informacije koje prate pripreme i organizaciju miting u Beogradu kreću se od toga da je za učesnike organizovan besplatan prevoz, da postoje pritisci i spiskovi zaposlenih za prisustvovanje mitingu, ali i neprikrivena želja pojedinaca da podrže srpskog lidera. U međuvremenu, grupa nevladinih organizacija apelovala je na Vučića da otkaže skup u interesu smirivanja tenzija i sprečavanja daljnjiһ podjela i polarizacije u društvu.

Nakon dva masovna ubistva koja su se početkom maja dogodila u Srbiji, jedna od prvih reakcija vlasti bila je najava "razoružavanja Srbije". U akciji na koju je građane pozvalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, od 8. do 22. maja predato je gotovo 33.500 komada oružja, preko 1.319.000 metaka i 6.300 eksplozivnih naprava. Rok za predaju nelegalnog oružja, bez posljedica, građani imaju do 8. juna. Odakle sve to u rukama građana i znači li manje oružja i manje nasilja?

Studirati u Bosni i Hercegovini, regiji ili inostranstvu, otići na rad u neku od razvijenih zemalja Zapada ili pokušati pokrenuti vlastiti biznis ? Ovo su neka od pitanja o kojima razmišljaju maturanti koji su o tome govorili za Radio Slobodna Evropa. Istraživanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pokazalo je da svaki treći ispitanik u BiH razmišlja o odlasku u inostranstvo, dok je polovina izjavila da trenutno ne razmišlja o odlasku iz zemlje, ali da bi to mogla biti opcija u budućnosti.

Podaci organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pokazuju da je vlada Crne Gore ju martu i aprilu proglasila 160 transakcija tajnim i dodijelila 800.000 eura za elementarne nepogode, što je osam puta više nego u istom periodu prošle godine. Vlada, koja funkcioniše u tehničkom mandatu, sklopila je i 60 odsto više Ugovora o djelu u odnosu na isti period prošle godine, za koje su isplatili oko 3,2 miliona eura. Riječ je o periodu uoči predsjedničkih izbora, koji su održani u aprilu ali i uoči parlamentarnih, koji Crnu Goru očekuju 11. juna. Da li je riječ o prikupljanju izborne podrške u Crnoj Gori ugovorima o djelu?

RSE intervju

Negiranje genocida u Srebrenici, predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, kao i ljudi koji vladaju tamo, vide kao potentno gorivo za svoje biračko tijelo, kaže u intervjuu za RSE Refik Hodžić, nekadašnji glasnogovornik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Povodom 30. godišnjice od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pogledajte i video Haški tribunal u brojkama.

Rat u Ukrajini

Ruski zvaničnik u južnom Belgorodskom regionu koji se graniči sa Ukrajinom rekao je 24. maja da je ta teritorija bila meta brojnih dronova, nakon oružanog upada na teritoriju iz Ukrajine. "Najvažnije je da nema žrtava“, rekao je guverner Vjačeslav Gladkov u objavi na društvenim mrežama. Saopštenje je uslijedilo dan nakon što je Moskva objavila da je rasporedila avione i artiljeriju protiv naoružane grupe koja je prodrla na njenu teritoriju iz Ukrajine, a Kremlj je naredio svojoj vojsci da spriječi svaki ponovni napad. U fotogaleriji pogledajte kako izgleda ruska oblast Belgorod nakon 'prekograničnog napada'.

Šef ruske plaćeničke grupe Wagner Jevgenij Prigožin rekao je da je na bojnom polju ubijeno oko 10.000 zatvorenika koje je regrutovao da se bore u Ukrajini. Prošle godine, Prigožin je obišao ruske zatvore u pokušaju da ubijedi zatvorenike da se bore sa Wagnerom u Ukrajini, u zamjenu za obećanu amnestiju po povratku, ako prežive. Vjeruje se da su osuđenici korišteni kao topovsko meso u Ukrajini, što predstavlja najveći dio Wagnerovih gubitaka u toj prozapadnoj zemlji.

Wagner grupa je daleko najozloglašenija ruska plaćenička kompanija, njeni vojnici su igrali vidljivu ulogu u sukobima, haosu i trgovini od afričkih zemalja do Ukrajine, gdje su predvodili dugi, krvavi pokušaj Rusije da zauzme Bahmut. Međutim, Wagner nije jedina ruska privatna vojna kompanija.

Pogledajte foto priču o dvojici ukrajinskih amputiraca koji su prešli višekilometarsku šetnju kako bi prikupili novac za bolnicu koja im liječi ratne rane.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da se prijem Ukrajine u zapadni vojni savez neće dogoditi dok se rat nastavlja. Ipak, naglasio je da bi se Ukrajina mogla pridružiti Alijansi u budućnosti. Stoltenberg je priznao da su članovi NATO-a podijeljeni u vezi s pristupanjem Ukrajine koje će biti na dnevnom redu sastanka na vrhu u Vilniusu u julu.

Svijet

Peking i Moskva nastavljaju da produbljuju ekonomsku saradnju, dok raste pritisak sankcija Zapada na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu. Dok analitičari ocjenjuju da je Kina u daleko boljoj poziciji u odnosima s Rusijom, u Pekingu takođe postoji zabrinutost zbog jedinstva zapadnih i demokratskih zemalja koje je istaknuto na njenom pragu tokom samita Grupe sedam (G7) u Japanu, pišu svjetski mediji.

Tražimo odgovore

U toku su pregovori o novim pravilima za suočavanje sa pandemijama u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a cilj je do maja 2024. imati pravno obavezujući sporazum koji će usvojiti 194 zemlje članice zdravstvene agencije Ujedinjenih nacija. Međunarodni sporazum nastoji da ojača odbranu svijeta od novih patogena nakon pandemije COVID-19 koja je ubila skoro sedam miliona ljudi.

U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici saznajte kako će se Svjetska zdravstvena organizacija boriti protiv budućih pandemija.

Šta ima?

Jedna od tema jutrošnjeg podcasta je Dan žalosti u Federaciji BiH zbog masakra na tuzlanskoj Kapiji 25. maja 1995. godine kada je od granate vojske RS-a poginula 71 osoba, a više od 150 ih je ranjeno. Prosjek starosti poginulih bio je 24 godine.

Šta ima još...

Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!