Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- "Branićemo svaki pedalj NATO teritorije", izjavio je američki predsjednik Joe Biden 22. februara u Varšavi na samitu lidera istočnog krila NATO-a ističući da su ove zemlje "na prvoj liniji fronta naše kolektivne odbrane".
- Predsjednik Vladimir Putin opozvao je dekret iz 2012. koji je dijelom podržavao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Pridnjestrovlja - separatističkog regiona kojeg podržava Moskva, a koji se graniči s Ukrajinom i gdje Rusija drži trupe.
- Finska i Švedska idu "ruku pod ruku" ka članstvu u NATO-u, ali odluka o ratifikaciji aplikacija za dvije nordijske zemlje leži na Turskoj, izjavio je 22. februara finski predsjednik Sauli Niinisto.
- U Beču će se 23. i 24. februara održati zimsko zasijedanje Parlamentarne skupštine OSCE-a, koja će okupiti preko 300 zastupnika iz 57 država članica ove organizacije. Događaju će prisustvovati delegacija ruske Dume, što je njihovo prvo učešće na nekom međunarodnom forumu od početka rata u Ukrajini.
- Najmanje deset Palestinaca je poginulo i više od 100 ranjeno u dnevnoj raciji izraelskih snaga bezbjednosti u srijedu, 22. avgusta na okupiranoj Zapadnoj obali. Bio je to jedan od najkrvavijih okršaja u skoro godinu dana sukoba.
- Po nalogu tužilaštva u Ulcinju, policija je uhapsila dvojicu graničnih policajaca za koje se sumnja da su sredinom januara maltretirali državljanina Albanije na prelazu Sukobin na albansko crnogorskoj granici.
- Na revanš meču šesnaestine finala Lige konferencije između beogradskog fudbalskog kluba Partizana i Šerifa iz Moldavije 23. februara u Beogradu neće biti prisutni navijači moldavskog kluba jer su, prema riječima portparolke Partizana, otkazali dolazak.
Balkan na RSE
Vlasti u Srbiji zabranile su skup ultradesničarskih organizacija planiran na dan godišnjice invazije Rusije na Ukrajinu, 24. februara. Desničari su na svojim kanalima na Telegramu naveli da su skup planirali kao podršku Rusiji, ali i kao protest zbog hapšenja svojih pristalica. Ipak, još uvijek nije jasno da li će, uprkos zabrani države, događaj u promijenjenom planu biti održan, jer su desničari u međuvremenu pozvali na molitvu u jednoj od crkava Srpske pravoslavne crkve u centru Beograda.
Uslov premijera Kosova Albina Kurtija da Zajednica opština sa srpskom većinom ne bude jednonacionalna i da promijeni naziv, kako bi se razmotrilo njeno eventualno formiranje, zapravo bi podrazumijevala promjenu Briselskog sporazuma. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) to navode politički analitičari Agon Maliqi i Miodrag Milićević. Analitičari ne isključuju mogućnost da Kurtijev zahtjev za promjenu imena bude stavljen na pregovarački sto u Briselu 27. februara, za kada je zakazan njegov sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Za BiH koja je bez sajber zaštite, stiže pomoć u okviru NATO paketa, što je 20. februara potvrdio ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković. Paket je odobren na ministarskom sastanku zemalja članica NATO u Briselu 14. i 15. februara a obuhvata "devet projekata pomoći za odbrambeni sistem i tri projekta pomoći za sigurnosni sistem BiH", navode iz Ministarstva odbrane BiH. Protiv pomoći je prvi progovorio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručivši da odluka NATO "izgleda kao da je usmjerena ka miješanju u unutrašnje stvari u BiH", te da Predsjedništvo BiH ne bi trebalo da je odobri.
Podaci makedonskih državljana bili su i ostali sigurni, nisu ni izgubljeni ni ukradeni, garantuje direktorica Fonda zdravstvenog osiguranja te zemlje, Magdalena Filipovska Graškoska. Istraga o sajber napadu je u toku, pa se detalji o traženoj otkupnini i da li je ona plaćena ne otkrivaju. Dvije sedmice nakon sajber napada u prvom obraćanju javnosti, Graškoska je izjavila da je u toku rad na obnovi sistema. Dok je napad trajao, IT stručnjaci su za RSE istakli da je krivac sistemska nebriga države i institucija.
Pravosudne vlasti u Zambiji prihvatile su zahtjev imigracione službe da se postupak protiv četiri hrvatska para koja se terete za trgovinu ljudima u pokušaju premjesti sa osnovnog suda u Ndoli na Visoki sud u tom gradu, objavili su tamošnji mediji. Koprivničanka Jelena Jakopović, čija je sestra Aleksandra Peršić jedna od osmoro uhapšenih Hrvata, u trenutku kada ju je RSE kontaktirao, znala je za prebacivanje postupka na viši sud. Ona je još pred 14 dana kazala hrvatskim medijima da njena sestra i ostali Hrvati u Zambiji dosta teško podnose uslove tamo.
Pročitajte priču o Simran koja je svoju porodicu u Indiji napustila 2006. godine zbog straha za sopstveni život. Njenog rođaka, koji je kao i Simran bio transrodna osoba, ubila je porodica. Sa novinarkom RSE razgovarala je u Beogradu, gdje je učestvovala na događaju aktivista za ljudska prava s fokusom na LGBTI+ izbjeglice i probleme sa kojima se suočavaju.
Pogledajte video o porodici iz Bora, na istoku Srbije, koja je obezbijedila dovoljnu količinu struje za svoje domaćinstvo zahvaljujući energiji sunca i vjetra.
Rat u Ukrajini
Tokom godinu dana ratu u Ukrajini, koji je počeo invazijom Rusije na ovu zemlju, poginule su hiljade ljudi, milioni su prisiljeni da odu u izbjeglištvo, gradovi su pretvoreni u ruševine a strahovi da sukob može prerasti u direktni konflikt između Rusije i NATO saveza su se produbili. Pročitajte kako je tekao rat u Ukrajini iz mjeseca u mjesec.
Pogledajte priču o Klavdiji Ivanivnoj koja je u svojoj kući sklonila ukrajinske vojnike tokom granatiranja sela. Nakon što je izgubila sina u ruskom raketnom napadu, 67-godišnja stanovnica Mikolajevske oblasti također svojim mopedom nastavlja dostavljati hranu na punktovima na kojima dežuraju ukrajinski vojnici.
U Bosni i Hercegovini boravi 135 izbjeglica iz Ukrajine. Od skoro osam miliona raseljenih Ukrajinaca kroz BiH ih je prošlo blizu 50.000, podaci su Crvenog križa Federacije BiH. Najviše ih je u Međugorju, gdje su se uklopili u lokalnu zajednicu i pokušavaju živjeti normalan život, svakodnevno misleći na dom i porodicu koja je i dalje u ratu.
RSE intervju
Rusija je za godinu, od početka invazije, na teritoriji Ukrajine počinila više od 31.000 raznih vrsta mučenja i neophodno je žrtavama i njihovim porodicama donijeti pravdu, poručila je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa dobitnica Nobelove nagrade za mir, Ukrajinka Oleksandra Matvijčuk.
Tridesetdevetogodišnja Oleksandra je već dvije decenije borac za ljudska prava. Prije ruske invazije na Ukrajinu, dokumentovala je kršenja ljudskih prava na Krimu i u Donbasu koje je okupirala Rusija. Centar za civilno društvo, na čijem je čelu, jedan je od tri organizacije kojima je dodijeljena Nobelova nagrada za mir za 2022. godinu.
Svijet
Poslije višemjesečnih tenzija između plaćenika iz Vagnera i ruske vojske, šef paravojne grupe Jevgenij Prigožin optužio je vojno rukovodstvo Rusije za izdaju. Eskalacija rata riječima mogla bi da sugeriše slabljenje uticaja koji je Prigožin imao kod predsjednika Rusije Vladimira Putina, pišu svjetski mediji.
Rumunski zdravstveni sistem suočava se s novim skandalom nakon što je pet doktora optuženo za ilegalno vađenje pejsmejkera i drugih implantata iz leševa i njihovu ponovnu upotrebu na stotinama pacijenata u shemi zarađivanja novca koja je navodno funkcionisala godinama.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutru,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!