Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Sjedinjene Države su uvele dodatne sankcije za rusku privatnu vojnu grupu Vagner za koju američki zvaničnici kažu da pomaže ruskoj vojsci u ratu u Ukrajini.
- Njemačko ministarstvo finansija odbacilo je prijedloge o novom zajedničkom dugu Evropske unije, saopštivši da takav potez, koji podržavaju Francuska i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, nije potreban i da će poslati pogrešan signal tržištima.
- Dan nakon što je Ukrajina od Njemačke i Sjedinjenih Država osigurala tenkove, u potezu koji je razbjesnio ruske zvaničnike, uslijedili su raketni napadi. Najmanje 11 osoba je poginulo u ruskim napadima, a na desetine zgrada je uništeno, rekli su ukrajinski zvaničnici.
- Ruske vlasti proglasile su nezavisni medij Meduza "nepoželjnom organizacijom" čime je zabranjen rad njene stranice u Rusiji. Ovo je posljednja u nizu odluka u sklopu višegodišnje kampanje Kremlja da obuzda nezavisne medije.
- Evropska unija pozvala je političke aktere da izgrade konsenzus o izboru sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Balkan na RSE
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić traži podršku za plan za Kosovo, ali proevropska opozicija mu poručuje da objavi prijedlog sporazuma koji je pred njega stavila Evropska unija. Prijedlog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, koji je u javnosti poznat i kao francusko-njemački plan, dobio je podršku i Sjedinjenih Američkih Država. Njegova sadržina nije javno objavljena, ali je predstavljen Beogradu i Prištini.
Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Makedonije nije dobilo zvaničnu potvrdu da li je do povlačenja bugarskog ambasadora došlo zbog nedavnog prebijanja Hristijana Pendikova u Ohridu, izjavio je Bujar Osmani, makedonski šef diplomatije u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Osmani kaže da ne razumije šta su motivi posljednjih događanja uslijed kojih se spekuliše o ponovnoj mogućnosti blokada eurointegracija Sjeverne Makedonije.
Na Univerzitetsko-kliničko-bolničkom centru Kosova godinama unazad nije urađen ljekarski sistematski pregled zaposlenih, iako zakon to predviđa. Nesprovođenje sistematskih pregleda predstavlja kršenje zakona, zaključak je Inspektorata rada koji funkcioniše u okviru Ministarstva finansija, rada i transfera Kosova. Radio Slobodna Evropa je imao uvid u odluku koju su donijeli 11. januara.
Institut "Simo Milošević" iz Igala kod Herceg Novog je decenijama jedan od najpoznatijih centara zdravstvenog turizama na Mediteranu. Međutim, dug Instituta između 30 i 40 miliona eura prijeti da ovaj zdravstveni centar odvede u stečaj.
Dio radnika kineske kompanije "Ziđin Koper" (Zijin Copper) u Boru, na istoku Srbije, protestovala je 26. januara zbog plata i Pravilnika o radu, za koji smatraju da je štetan po zaposlene.
Direktnim dogovorom zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i radnika komunalnog poduzeća "Čistoća" 26. januara prekinut je protest 1.000 zaposlenih koji od ponedjeljka nisu odvozili otpad sa zagrebačkih ulica.
Nabujala rijeka Lim na jugozapadu Srbije, poslije nedavnih poplava, pokupila je otpad sa priobalja svih šest opština u susjednoj Crnoj Gori i Srbiji kroz koje protiče do grada Priboja. Sada radnici komunalnih preduzeća i ekolozi čamcima guraju otpad ka obali, vade ga bagerima i tovare u kamione.
Rijeka Drina se 19. januara izlila iz korita i nanijela velike štete na poljoprivrednim imanjima u okolini Bratunca, na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Voda nije plavila stambene objekte, ali je uništeno poznato izletište Rajska plaža. U foto galeriji pogledajte šta ostane kad se voda povuče.
Prizori tona plutajućeg otpada na Drini obišli su cijeli svijet. Višedecenijski problem ispliva povećanjem vodostaja uslijed velikih padavina. Rješenja i dalje nema, a aktivisti i radnici Hidroelektrane na Drini svakodnevno otklanjaju nakupljeno smeće.
Krov nekadašnje škole u mjestu Podhranjen, koje se nalazi nekoliko kilometara od Goražda, na istoku Bosne i Hercegovine, potpuno se urušio prije nekoliko dana. U ovom objektu je živjelo osam osoba romske nacionalnosti. Tu su boravili desetak godina, čekajući da im se izgrade kuće za stanovanje. U gradskoj upravi Goražde kažu da se osam stanara ne može vratiti u devastiranu školu, te da je objekat predviđen za rušenje.
Dva NATO broda, američki razarač "James E. Williams" i turski "Barbados" prije nekoliko dana su uplovila u luku Bar. Pogledajte video prilog u kojem je komandant Stalne NATO pomorske grupe 2 Majkl Šireta poručio da Alijansa uspješno obavlja misiju odbijanja u morskim vodama, ali da je, ukoliko zatreba, spremna da brani svoje saveznike.
Rat u Ukrajini
Ruska invazija na Ukrajinu stavila je u centar pažnje vojnikinje te zemlje, gdje su mnoge poboljšale svoju ulogu u vojsci koja se ranije smatrala mjestom koje "nije za žene". Međutim, prijetnje pravima žena rastu kako se rat odugovlači, upozorava zamjenica šefa ženske veteranske grupe.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena najavila je da će poslati 31 borbeni tenk M1 Abrams u Ukrajinu, što vlasti u Kijevu hvale kao moguću promjenu u ratu protiv Rusije koji traje već 11 mjeseci. Više o historiji Abrams tenka i njegovim specifikacijama pogledajte u foto galeriji.
Svijet
Tek što je odlukama SAD i Njemačke završena rasprava o slanju zapadnih tenkova u Ukrajinu, obnovljena je debata o slanju druge ubojite vojne opreme – modernih borbenih aviona. Ti razgovori su u ranoj fazi i pred mogućim slanjem borbenih aviona u Ukrajinu je niz prepreka, prije svega nevoljnost nekih ključnih država iz straha od eskalacije rata. Ipak, Zapad je do sada prešao preko niza tabua kad je riječ o slanju oružja u Ukrajinu.
Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945., na juriš i uz znatne gubitke, oslobodile Auschwitz, najveći koncentracioni logor u Drugom svjetskom ratu koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske.
Tražimo odgovore
Nakon trideset godina skrivanja od zakona, sredinom januara 2023. uhapšen je posljednji veliki šef sicilijanske mafije Matteo Messina Denaro kojeg vlasti povezuju sa desetinama ubistava tokom 1990-ih. Nakon što je izdata potjernica, nestao je bez traga u ljeto 1993. godine. Navodno je viđan na najrazličitijim lokacijama od Venecuele do Holandije.
U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici, saznajte Da li je hapšenje šefa sicilijanske Cosa Nostre i njen kraj.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do ponedjeljka ujutru,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!