Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Borrell se danas sastaje s Vučićem i Kurtijem -- Evropski šef diplomatije, Josep Borrell razgovarat će u odvojenim susretima sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Albinom Kurtijem, potvrdio je portparol Evropske unije (EU), Peter Stano kazavši da je cilj susreta da se pomogne u deeskalaciji, smirivanju trenutnih tenzija i napredovanju u briselskom dijalogu. Susreti će biti održani 11. novembra u Parizu gdje svi učestvuju na Forumu za mir na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
- Specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabriel Ecobar izjavio je da SAD od Kosova traže da ispuni zahtjev u vezi sa registarskim tablicama i formiranjem Zajednice srpskih opština. On je u intervjuu za Glas Amerike poručio da to što su Srbi napustili kosovske institucije nije bilo od pomoći.
- Ukrajina tvrdi da je ostvarila napredak oko Hersona -- Ukrajinske trupe navode da su zauzele ključni grad Snihurivka, 50 kilometara sjeverno od Hersona, nakon što je Rusija najavila da se povlači iz ovog južnog grada. U međuvremenu, grupa za ljudska prava Amnesty International je u izvještaju objavljenom 10. novembra optužila Rusiju da je počinila ratne zločine i "vjerovatno" zločine protiv čovječnosti kroz prisilno premještanje i deportaciju civila iz Ukrajine.
- Biden i Si se sastaju 14. novembra tokom samita G20 -- Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden i kineski lider Si Đinping sastat će se tokom samita Grupe 20 na Baliju u Indoneziji, saopštila je Bijela kuća. To će biti njhov prvi sastanak licem u lice od kako je Biden izabran za predsjednika SAD.
RSE Intervju
Francusko-njemački plan za rješenje spora između Srbije i Kosova, ukoliko je autentičan, a niko ga do sada nije demantovao, djeluje kao da za cilj ima da se Kosovo uzdrži od insistiranja na priznanju i kao nagrada za eskalaciju koju je izazvala Srbija, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Kurt Bassuener, iz Vijeća za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu. Plan također, ukazuje Bassuener, diskriminiše Kosovo kao slabiju stranu u dijalogu, što je loša poruka Zapadnom Balkanu u cjelini.
Balkan na RSE
Predstavnici dva politička subjekta iz redova srpske zajednice - Građanska inicijativa za slobodu, pravdu i opstanak i Srpski demokratski savez - koji su učestvovali na posljednjim parlamentarnim izborima na Kosovu, u načelu su spremni da preuzmu rezervisana mjesta za srpsku zajednicu u Skupštini Kosova, nakon što su poslanici iz redova Srpske liste podnijeli ostavke što je obustavilo institucionalni život na sjeveru Kosova.
Članovi radne grupe EU za vize su, čini se, postigli saglasnost o kompromisnom tekstu, prema kojem će vizna liberalizacija za Kosovo stupiti na snagu najdalje 1. novembra naredne godine, i u slučaju da do tog datuma digitalni sistem ETIAS ne bude potpuno fukcionalan. Kosovo je jedina zemlja Zapadnog Balkana čiji građani ne uživaju slobodu kretanja u Šengen zoni i već deceniju čeka na ovaj korak.
Sa većinom od 534 u odnosu na 53, Evropski parlament je 10. novembra glasao za ukidanje preostalih graničnih kontrola između šengenskog prostora i Hrvatske, dok će konačnu odluku u decembru donijeti lideri vlada država EU. Što se tiče ulaska u Hrvatsku nakon 1. januara za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, novitet je aplikacija ETIAS -sistem za davanje ovlaštenja za putovanje u zemlje EU koje pripadaju šengenskom prostoru. Kako su na upit RSE odgovorili iz Ministarstva unutarnjih poslova RH, za očekivati je da primjena aplikacije krene krajem 2023. godine.
Sporazumi koje su u Berlinu potpisali lideri država Zapadnog Balkana, a koji bi građanima olakšali putovanja, studiranje i posao izgleda da su na čekanju. Da bi primjena potpisanog počela neophodno je da dokumente u roku od 18 mjeseci ratifikuju parlamenti u svakoj od država, što je, pak, vrlo neizvjesno zbog procedura, unutrašnjih problema i političkih blokada i odnosa među nekima od njih.
Da bi spriječio da parlamentarna većina drugi put usvoji kontroverzne izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, aktuelni šef države Milo Đukanović je zatražio od Venecijanske komisije hitno mišljenje o tom Zakonu. Mišljenje o važnim pravnim aktima od Venecijanske komisije, prema riječima advokata Branislava Lutovca, najčešće se traži prije nego što zakon uđe u proceduru usvajanja. Pročitajte i kako je Crna Gora došla u ozbiljnu ustavnu krizu?
Brojna svjedočanstva žena kojima opisuju lošu situaciju u porodilištima širom BiH objavljivana su proteklih godina na društvenim mrežama i u okviru kampanja za zaštitu prava porodilja u BiH. Na podmićivanje i zlostavljanje u porodilištima u BiH početkom novembra upozorile su i organizacije Whistleblowing International i Evropskog centra za prava zviždača, u Hagu.
Među gotovo 400 stranica jednog od udžbenika istorije za maturante gimnazija u Srbiji, može se pročitati da su Crna Gora i bh. entitet Republika Srpska "srpske države". Ne može se pročitati da su srpske snage u Srebrenici 1995. počinile genocid, a ostali zločini srpskih snaga u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije gotovo se i ne pominju. Istoričarka sa Univerziteta u Beču Jelena Đureinović i RSE analizirali su sadržaj lekcija u knjizi izdavača Novi Logos o raspadu SFR Jugoslavije i novim državama koje su nastale.
Rat u Ukrajini
Naredba ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua vojsci da se povuče sa zapadne obale rijeke Dnjepar jer se suočava s ukrajinskim napadima u blizini južnog grada Hersona može predstavljati potencijalnu prekretnicu u ovom ratu. Moskva je okupirala Herson u februaru na početku invazije na Ukrajinu i gubitak kontrole nad regionom predstavljao bi veliki neuspjeh za predsjednika Vladimira Putina.
Desetine dobrovoljaca iz ruskog regiona Baškortostan odrekle su se ugovora i odbile dalje borbene dužnosti u Ukrajini. Anatolij, jedan od vojnika iz centralnog ruskog regiona Baškortostan, prijavio se za rat protiv Ukrajine u junu, a tri mjeseca kasnije poslat je u borbu, Njegova jedinica provela je dvije i po sedmice na prvim linijama fronta i, kako je kazao, nije dobro prošlo. Kući se vratio prošlog mjeseca i u razgovoru sa RSE opisao neke od problema na koje je naišao.
Svijet
Pokušaj investicija Kine u dvije njemačke kompanije za proizvodnju poluprovodnika blokirala je njemačka vlada uslijed zabrinutosti za nacionalnu sigurnost i prenos naprednih tehnologija u Kinu, dok su zapadne vlade sve opreznije u pogledu tehnoloških ambicija Pekinga. Odluka Berlina uslijedila je i dok Vlada radi na novoj strategiji prema Pekingu u želji da izbjegne ponavljanje greške zavisnosti od Rusije, pišu svjetski mediji.
Da li je Ron DeSantis novi Trump? -- Za razliku od većine utrka na izborima na sredini mandata u SAD koje su bile neizvjesne, guverner Floride Ron DeSantis (44) ostvario je najubjedljiviju pobjedu sa 19 odsto glasova razlike. Dok se iščekuje ko će kontrolisati oba doma Kongresa, jer još nisu prebrojani svi glasovi, očito je da je DeSantis ne samo najveća zvijezda ovih izbora, već da bi mogao da bude jedan od ključnih igrača predsjedničke utrke 2024.
U Post Scriptumu govorimo o Giorgiji Meloni koja je postala prva italijanska premijerka uoči stote godišnjice "Marša na Rim" crnokošuljaša na čelu sa Benitom Mussolinijem, koju su njegovi sljedbenici prije neki dan obilježeli bez ikakvih restrikcija. Iako Meloni sada nastoji da se distancira od fašizma, kritičari podsjećaju na njene izjave iz prošlosti u kojima je veličala "Dučea", pa je zbog toga nazivaju "Mussolini u suknji".
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do ponedjeljka ujutru,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!