Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Predsjednik Crne Gore odbio Lekića za mandatara, traži nove izbore -- Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je u utorak da ne može da prihvati prijedlog da Miodrag Lekić bude mandatar za sastav nove Vlade jer se nisu stekli neophodni uslovi. Đukanović je istovremeno predložio skraćenje mandata sadašnjem sazivu Skupštine Crne Gore.
- Lideri u UN-u upozoravaju na rastuće podjele zbog Ukrajine i klimatske probleme -- Svjetski lideri upozorili su u utorak da rat u Ukrajini rizikuje stvaranje nove ere podjela u trenutku kada pogoršanje klimatskih promjena i porast cijena hrane rizikuju da izazovu novu nestabilnost.
- Ukrajina i zapadne zemlje osuđuju najave o referendumima separatista -- Ukrajina i njeni saveznici odbacili su najavu o referendumima kao trik Moskve da time pokušava povratiti inicijativu nakon gubitaka na bojnom polju. Čelnici koje je Rusija postavila u četiri ukrajinske regije Luhansku, Donjecku, Hersonu i Zaporožju rekli su da će ove sedmice započeti referendume o pridruživanju Rusiji.
- Iz EU kažu da pandemija COVID-19 nije gotova -- Zvaničnik regulatora za lijekove Evropske unije rekao je u utorak da pandemija COVID-19 nije gotova, te da je planirana kampanja vakcinisanja u regiji tokom sezone prehlade ključna za borbu protiv nje.
Balkan na RSE
Parlamentarna većina traži da Đukanović opozove odluku koja vodi ka izborima -- Odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne dodijeli mandat za sastavljanje nove Vlade Miodragu Lekiću na predlog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, za direktoricu Centra za građansko obrazovanje Daliborku Uljarević je očekivana i ima najmanje dva utemeljenja u Ustavu.
Od ruskog priznanja BiH do podrške Dodiku -- Odnosi Bosne i Hercegovine i Rusije su tokom posljednjih 30 godina imali više uspona i padova. Iako je Ruska Federacija priznala BiH u aprilu 1992.godine, kada je i primljena u Ujedinjene nacije, u godinama kasnije je mijenjala politiku prema ovoj zemlji. Otvoreno je podržavala politiku koju vodi lider vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Milorad Dodik, a u posljednje vrijeme žestoko se protivi evroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine.
Šta donosi nova strategija za Rome i Aškalije na Kosovu? -- Vlada Kosova je 19. septembra predstavila Strategiju za unapređenje prava zajednica Roma i Aškalija za period od 2022. do 2026. godine, kao i Akcioni plan do 2024. Strategija predviđa rješavanje problema nezaposlenosti i siromaštva među pripadnicima romske i aškalijske zajednice, povećanje broj obrazovanih, eliminisanje diskriminacije i etničke segregacije te pristup zdravstvenoj zaštiti.
Desnica u Srbiji pokušava da izbaci LGBT iz nastave -- Od biologije, preko sociologije, do istorije - desničarske stranke u Srbiji sve intenzivnije pokušavaju da iz školskog programa izbace lekcije o LGBT zajednici, seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. U inicijativu se uključila i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Desnica i crkva u Srbiji smatraju da se u udžbenicima, čije preispitivanje traže od ministarstva prosvete, "promoviše LGBT ideologija".
U Hrvatskoj više turista iz Crne Gore i Srbije nego rekordne 2019. -- Hrvatski turizam ostvario je do sada jako dobre rezultate, dobra posjećenost nastavljena je i u septembru, a očekuje se da će tako biti i do kraja godine. Iz Crne Gore, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije bilo je više turista nego 2019. godine, prije pandemije.
Ruševina na zapadu BiH oslikana porukama mira i ljubavi -- Nekoliko kilometara od Velike Kladuše, na sjeverozapadu BiH nalazi se porušeni objekat u kome boravi nekoliko migranata. Objekat je blizu granice sa Hrvatskom, u koju migranti pokušavaju da uđu kako bi dalje nastavili prema zemljama zapadne Evrope. Sa migrantima su prije nekoliko dana boravili njemački umjetnici koji su sprejevima na zidovima oslikali misli i ideje migranata koji se tu nalaze.
RSE Intervju
Poslanik Kamberi nakon zahtjeva da ga uhapse: Služe se metodama Miloševića -- Jedini poslanik albanske nacionalne manjine u Skupštini Srbije Šaip Kamberi (Shaip) kaže kako nije očekivao da će se neko usuditi da u državnoj instituciji i u prisustvu predsjednika Srbije traži njegovo hapšenje. Kamberijevo hapšenje je, zbog tvrdnje da je Kosovo nezavisna država, na posebnom skupštinskom zasjedanju, zatražila poslanica Socijalističke partije Srbije (SPS) i potpredsjednica Narodne Skupštine Snežana Paunović.
Rat u Ukrajini
Plaćenička grupa Vagner pokušava da zatvorenicima popuni redove u Ukrajini -- Suočena s manjkom vojnika za rat u Ukrajini, Rusija je preko plaćenićke grupe Vagner pribjegla regrutovanju osuđenika po zatvorima. Kampanju izgleda da predvodi sam Jevgenij Prigožin, blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina koji odbija da proglasi masovnu mobilizaciju, pišu svjetski mediji.
Pogledajte video Stanovnici Izjuma opisuju očajan život pod ruskom okupacijom. Jedan Ukrajinac je rekao da su se 62 osobe sakrile u podrumu koji je služio kao sklonište za bombe tokom Drugog svetskog rata. Izjum su zauzele ruske snage u martu, a ukrajinska vojska je ponovo zauzela početkom septembra.
U foto priči Ukrajinska mjesta s ožiljcima rata pogledajte kakve promjene je zabilježio dopisnik Radija Slobodna Evropa koji je obišao mjesta razaranja šest mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Svijet
Rizik od ponavljanja rata na granici Kirgistana i Tadžikistana -- Za nasilje koje je zahvatilo kirgiško-tadžikistansku granicu, u kojem je prema zvaničnim podacima poginulo najmanje 100 ljudi, vlasti u Biškeku tvrde da termin “granični sukob” nije adekvatan, dok Kremlj nije pokazao veliki interes da interveniše u rastućem sukobu dvije države koje su domaćini vojnim bazama pod kontrolom Moskve.
Smrtonosni sukobi koji su izbili 14. septembra na kirgiško-tadžikistanskoj granici ostavili su za sobom tragove razaranja, uključujući spaljene dućane i uništene domove o čemu govori video prilog novinara servisa RSE iz obje zemlje.
Tražimo odgovore
Za kraj nudimo odgovore na pitanje iz rubrike ZAŠTO Radija Slobodna Evropa koju možete pronaći i na Facebook stranici.
Kako tropske oluje dobijaju imena? -- Meteorolozi su davno naučili da imenovanje tropskih oluja pomaže ljudima da zapamte oluju i bolje o njoj komuniciraju međusobno, ali i da, zahvaljujući boljoj komunikaciji, budu sigirniji kada neka od jakih oluja pogodi obalu.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutru,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!