Širom svijeta vladini akteri koriste društvene mreže kako bi postigle sporazume, automatizirali ustanke i potkopali povjerenje u međunarodni liberalni poredak. Ovo su zaključci izvještaja univerziteta Oxford u kojem se navode načini manipulacije na društvenim mrežama koji su zabilježeni u 70 zemalja svijeta, među njima i u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.

'Kompjuterska propaganda'

U protekle tri godine, Univerzitet Oxford pratio je globalnu organizaciju manipulacija na društvenim mrežama od strane vlada i političkih stranaka. Izvještaj za 2019. godinu analizira porast propagande uslovljene novim alatima, kapacitetima, strategijama i resursima.

U najmanje 70 zemalja svijeta registrovani su dokazi o kampanjama manipulacije na društvenim mrežama.

Izvještaj za tekuću godinu bilježi porast u odnosu na raniju godinu kada su slične kampanje zabilježene u 48 zemalja odnosno 2017. i 28 kampanja manipulacije.

Izvještaj, pod nazivom "Globalni poredak dezinformacija" analizira kako "sajber trupe" koriste kompjutersku propagandu u političke svrhe.

Pročitajte i ovo: Istraživanje: Balkanske zemlje najpodložnije lažnim vestima

"Kompjuterska propaganda" pojašnjavaju iz Oxforda, predstavlja korištenje algoritama, automatizacije i podataka u cilju oblikovanja javnog života. Ovakav oblik propagande, navode, postaje sve prisutniji dio svakodnevnice.

Društvene mreže kao 'alat' vlasti

U svakoj od sedamdeset zemalja, najmanje jedna politička stranka ili vladina agencija koristi društvene mreže kako bi oblikovala stavove javnosti.

Društvene mreže preuzeli su brojni autoritarni režimi. U 26 zemalja, "kompjuterska propaganda" se koristi kao alat za kontrolu informacija na tri načina: kako bi suzbili osnovna ljudska prava, diskreditirali političke protivnike i ugušili drugačije stavove.

Pročitajte i ovo: Da li Fejsbuk uopšte može da kontroliše Fejsbuk?

Nekoliko sofisticiranih državnih aktera koristi ovu vrstu propagande za strani uticaj. Platforme Facebook i Twitter doprinijele su stranom uticaju u sedam zemalja: Kini, Indiji, Pakistanu, Rusiji, Saudijskoj Arabiji i Venecueli koje su koristili ove platforme kako bi uticali na međunarodnu publiku.

Izvještaj pokazuje da je Kina postala značajan igrač u globalnom poretku dezinformacija. Sve do protesta u Hong Kongu, većina tragova o kineskoj propagandi novog doba, zabilježena je na domaćim platformama poput WeChata, Weiboa i QQ-a. No, novonastali interes Kine za agresivnim korištenjem Facebooka, Twittera i YouTube-a trebao bi izazvati zabrinutost za demokratiju.

Uprkos činjenici da je sada dostupan rekordan broj društvenih mreža, Facebook ostaje glavna platforma za manipulaciju.

U 56 zemalja, istraživači Oxford univerziteta su pronašli dokaze o organizovanim kampanjama "kompjuterske propadande" na Facebooku.

Među sedamdeset zemalja koje su se našle predmetom istraživanja nalaze se i BiH, Hrvatska, Srbija i Sjeverna Makedonija.

Balkanski kanali manipulacije

Kada su u pitanju pojedine zemlje Zapadnog Balkana obuhvaćene izvještajem, pokušaji manipulacije se šire putem Facebooka.

U slučaju BiH iz Oxforda su pronašli dokaze da u širenju manipulacije organizuju državne službe.

"Ova kategorija uključuje komunikacije ministarstva zaduženih za digitalne medije ali i vojne kampanje", pojašnjavaju u izvještaju.

Pročitajte i ovo: Cvjetićanin: BiH na udaru lažnih vijesti, često u službi vlasti

Za Hrvatsku radi se o političkim strankama, dok u Srbiji manipulaciju u svrhu uticaja na mišljenje javnosti sprovode državne agencije, političke stranke ali i organizacije civilnog društva. U makedonskom slučaju radi se o političkim strankama i pojedincima poput građana i influencera.

Iako nema ništa novo pod suncem kada je u pitanju propaganda, alati novog doba su drugačiji. Istraživanje je pokazalo da 87 posto zemalja koristi ljude koji šire lažni sadržaj, 80 posto koristi automatizovane botove a sedam posto zemalja koristi hakovane ili ukradene račune.

U slučaju zapadnobalkanskih zemalja, u BiH i Hrvatskoj su pronađeni lažni računi koji vode ljudi, u Srbiji postoje botovi ali i ljudski računi, što je i slučaj u Sjevernoj Makedoniji.

Pročitajte i ovo: Šaškor: Facebook, novi neprijatelj Hrvatske

Dalje, istraživanje je pokazalo da 71 posto analiziranih računa širi stranačku ili pro-vladinu propagandu, 88 posto koristi ovu vrstu propagande kako bi napali političke protivnike, dok 34 posto računa cilja na stvaranje podjele među javnosti.

Kada se radi o detaljnijoj analizi, izvještaj uključuje poruke poput podrške, napada na protivnike, ometanje, stvaranje podjela i zataškavanje.

Od svih 70 zemalja, jedino Sjedinjene Države, Brazil i BiH šire sve vrste poruka na društvenim mrežama.

Trolovi BiH i Srbije

Različite komunikacijske strategije je ono što razlikuje propagandu današnjice sa onom koja je već odavno prisutna.

Ovo istraživanje je pokazalo da trupe angažovane da manipulišu mišljenjem javnosti koriste različite komunikacijske strategije, među kojima se nalazi stvaranje dezinformacija ili manipulacija medijima, strategije bazirane na podacima, trolanje ili zlostavljanje, uvećavanje sadržaja i online medija.

Izvještaj je pronašao da je tokom ove godine 47 zemalja koristilo trolove

Stvaranje dezinformacija daleko je najčešće korišten oblik manipulacije, pronađen u 52 od 70 analiziranih zemalja, sa akterima koji kreiraju videa, memove, lažne stranice i sadržaj sve u cilju obmane javnosti.

No porast trolova predstavlja globalan izazov i prijetnju ljudskim pravima, smatraju iz Oxforda. Četrdeset sedam zemalja koristi trolove u svom digitalnom arsenalu, stoji u izvještaju.

"Trolanje i napadi na račune mogu se dešavati uporedo sa stvarnim nasiljem što može imati dubok i uznemirujući uticaj na osnovna ljudska prava", navode iz Oxforda.

Od zapadnobalkanskih zemalja, tragovi trolova pronađeni su u Srbiji i BiH, pored dezinformacija i uvećavanja sadržaja.

U Hrvatskoj i Sjevernnoj Makedoniji dezinformacije su također prisutne.

Pročitajte i ovo: Demokratija pred izazovom novih tehnologija

Iz Oxforda upozoravaju da je "kompjuterska propaganda" postala normalan dio digitalne javne sfere. Ove tehnike, navode, nastavit će rasti, zajedno sa umjetnom inteligencijom (AI), virtualnom stvarnošću i "internetom stvari", koje imaju mogućnost, smatraju u Oxfordu, da fundamentalno promijene društvo i politiku.