Autorka: Una Čilić
Novinari, medijske organizacije i zvanične institucije širom svijeta rade na potencijalnom rješenju pitanja slabog povjerenja u medije, problema sa dezinformacijama i onoga što danas nazivamo “fenomenom lažnih vijesti.” Evropska unija je izdala izvještaj sa preporukama koje bi trebale da utiču na smanjenje dezinformacija i rast transparentnosti. Tehnološke kompanije povezuju se sa medijskim, u zajedničkim naporima da smanje širenje ovakvog sadržaja po mrežama.
No da li su novi izvještaji i alati dovoljni u “borbi” protiv problematičnih informacija kojima svakodnevno svjedočimo?
Na nedavno održanom Međunarodnom festivalu novinarstva koji se, tradicionalno, dešava u Peruđi, Italiji, veliki fokus tokom pet dana trajanja festivala bio je, pored posljednje afere sa problemom privatnosti podataka Facebookovih korisnika i na neizostavnom fenomenu lažnih vijesti.
Dok su neki od učesnika poput Shane Greenupa, osnivača rbutr servisa i stručnjak za online dezinformacije, koji je prigrlio izraz lažne vijesti jer kako kaže “termin lažne vijesti ima viralni efekat,” drugi ga izbjegavaju naglašavajući da ga neće koristiti na panelu ili radionicama jer ne predstavlja sveobuhvatan opis problema informacija sa kojim se se suočavamo. Treći pak nisu željeli da spominju lažne vijesti navodeći kao razlog način na koji Donald Trump koristi termin kako bi diskreditovao bilo koji medij sa kojim se ne slaže.
Jedna od inicijativa koja je udružila brojne organizacije posvećene “borbi” protiv lažnih vijesti a koja je predstavljena tokom festivala smatra da je za transparentnije i tačnije informacije koje čitamo potrebno da postoji baza postojećih inicijativa, kao i aktivno dijeljenje informacija o finansiranju, inovativan pristup problemu kao i to da je neophodno da postoji jasan glas iz industrije ali i podrška institucija i zakonodavstva.
Dobro novinarstvo je skupo: Mira Milošević
Mira Milošević izvršna direktorica Global Forum for Media Development (Globalni forum za medijski razvoj) koja je zajedno sa organizacijama kao što je Ethical Journalism Network, Dig Deeper ali i mreže emitera Evropske unije dio ove inicijative, kaže da je danas prostor za proizvodnju sadržaja kojeg bi nazvali objektivnim i profesionalnim jako sužen u svim zemljama Zapadnog Balkana.
“Dobro novinarstvo je skupo. I novinari koji se bave posebno istraživačkim novinarstvom znaju koliko vremena i energije odlazi na jednu priču. I to je jedan problem,” pojašnjava Milošević.
Ko je plasirao ovu priču?
Trend razvoja novih inicijativa kojima se nastoji uticati na proizvodnju i širenje problematičnih sadržaja stigao je u zemlje regiona sa platformama kao što su Raskrinkavanje, njihovi partneri Raskrikavanje, Fake news tragač, projekat Novosadske novinarske škole i slični. No, Milošević navodi da je za uspješno rješenje problema potrebna saradnja između organizacija ali i podrška institucija i legislative.
“Sada se neki zakoni mijenjaju da odgovaraju određenim situacijama, ali da vi imate jednu sređenu situaciju na tržištu, sređenu situaciju sa regulativom ceo problem sa digitalnim medijima i platformama koji plasiraju lažne vijesti, ne bi bio toliko izražen,” pojašnjava Milošević. “Ali prosto je cela situacija takva da je sada vrlo lako izmanipulisati sadržaj na internetu da je vrlo lako objaviti i plasirati neku vijest. Vi imate sada slučaj kada obični ljudi čitaju recimo vijest u novinama da im prvo padne na pamet ‘aha ko je plasirao ovu priču’”.
Inicijativa "Obnavljanje povjerenja u medije" u koju pored gore nabrojanih organizacija spadaju i Globalna mreža urednika te Novinska asocijacija online medija navodi da cijela industrija treba da se ujedini i da radi zajedno kako bi pronašli rješenje za probleme medija današnjice. Milošević ističe da kada je riječ o tim problemima, naročito o dezinformacijama, ovo pitanje je globalno rašireno.
“Mislim da publika zna da razlikuje između dobrih izvora i novinara koji im plasiraju dobre sadržaje. Naš je problem što je para i tržišta za takve medije, za takve novinare, sve je manje. I to je globalni problem. Zapadni Balkan nije jedini, tako da nemamo lako riješenje.”
Sokratski web
S druge strane, stručnjaci poput Shanea Greenupa osnivača rbutr servisa koji klijentima pruža uvid u to da li negdje na webu postoji kritički osvrt na tekst koji trenutno čitate, smatraju da cijeli pristup načinu na koji pratimo medije treba da se promijeni. Ono za šta se on zalaže jeste ideja koju naziva sokratski web da internet treba da više bude fokusiran na razvoj kritičkog mišljenja, koje je prema njegovom mišljenju jedini pravi alat za “borbu” protiv dezinformacija.
“Moramo da radimo na većem razvoju skepticizma ukoliko želimo da pojačamo kritičko razmišljanje.”
Hiljade učesnika svake godine posjeti ovaj Festival
Bez obzira na ponuđena potencijalna riješenja, incijative i alate na koje nam skreću pažnju stručnjaci, Greenup navodi da je prije svega potrebno da utičemo na promjenu u ljudskom ponašanju.
“Vizija koju ja imam za sokratski web jeste da na svakoj stranici koju posjetite, na svakom linku kojeg vidite na svom pretraživaču, postoji i jednostavan pristup kritici tog sadržaja. Što bi u praksi značilo da bi sa članka kojeg trenutno čitate mogli da odete na na drugi sajt na kojem je neko napisao suprotno mišljenje. To je ustvari samo mapiranje sadržaja koji već postoji, no na ovaj način kritika bi bila dostupna tamo gdje treba da bude,” pojašnjava Shane.
Tehnički, ono što Greenup predlaže jeste dodatak na, recimo, društvenim mrežama gdje će korisnici moći vidjeti dodatni sadržaj. “Mi vidimo da se to dešava stalno, ali u drugim pravcima. No ono što će pobijediti je činjenica da recimo Facebook želi veću zaradu. Sva njihova optimizacija i modifikacija platforme usmjerena je ka tome da korisnici provode što više vremena na ovoj društvenoj mreži,” navodi Greenup.
Potencijalni problem sa kojima se inicijativa u kojoj učestvuje Milošević ali i Greenupova ideja o sokratskom webu mogu suočiti jeste da će njihovi korisnici biti oni koji već imaju razvijen određen stepen medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja. No ono što Greenup ističe jeste da njegova inicijativa može da služi kao podstrek za one koji, u protivnom ne bi učinili ništa.
“Ako se svi približe barem jedan posto bliže ka kritičkom razmišljanju, to je već pobjeda za svijet. Ako je cijela populacija jedan stepen bliža ka razvijenijem kritičkom mišljenju, to je velika pobjeda, to bi moglo da mijenja ishode izbora, ishode ponašanja,” navodi Greenup.