Nakon tronedjeljnih pregovora, na današnji dan prije 19 godina Dejtonskim mirovnim sporazumom zaustavljen je gotovo četvorogodšnji rat u BiH, koji je odnio najmanje 100.000 žrtava i raselio skoro dva miliona ljudi.
Na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH potpise su stavili tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BIH Alija Izetbegović, predsjednik tadašnje Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
Niko od potpisnika ovog sporazuma više nije živ, a Bosna i Hercegovina se već godinama suočava sa činjenicom da se i ovaj mirovni sporazum u različitim djelovima zemlje različito tumači, te da niko nije zadovoljan onim što je prije 19 godina potpisano u Dejtonu.
Devetnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jasno je da je želja tvorca opšteg sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini američkog diplomate Ričarda Holbruka ispunjena. On je naime govorio da je sporazum napravio upravo takvim da “svi njime budu podjednako nezadovoljni”.
Sporazumom parafiranim u vojnoj bazi Rajt Peterson u američkom gradiću Dejton, kojim je, nakon trosedmičnih pregovora, uz posredovanje SAD, okončan je troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Ovim je dokumentom danas u BiH svako nezadovoljan na svoj način.
Profesor sa mostarskog sveučilišta Mile Lasić kaže da je logična posljedica takvog mira, stanje zamrznutog konflikta koje u BiH traje već 19 godina.
“Koji se potom onda ogleda u svim našim situacijama. Pa potom dakle i ne živimo drugo nego nadvijačku kulturu, pregonjenje, negiranje identiteta, negiranje plurimorntne kulturološke i nacionalne strukture BIH”, kaže Lasić.
Dodaje da se nove razlike u BiH danas gleda kao da su “nesreća po sebi”.
“To je naše bogatstvo samo se treba osposobiti. Misliti razlike i upravljati njima”, objašnjava on.
Rat u BiH nastavljen je samo drugim sredstvima podsjeća, profesor Esad Bajtal.
“Kroz obrazovanje, kroz kulturu, kroz medije, na hiljadu drugih načina, kroz izborne cikluse”, kaže on i dodaje da je vidljiva stalna opstukcija onoga što je po Dejtonu trebalo da se razvije u normalnu državu sa svojim obavezama mogućnostima i pravima.
“Ovdje to ništa nema od onoga što je Dejton namislio, a ništa nije garantovao”, objašnjava Bajtal.
Dejtonski mirovni sporazum odgovara tek bosanskohercegovačkim političarima, kojima, baš kao i predstavnicima međunarodne zajednice omogućava komfornu poziciju, kaže profesor iz Banja Luke Miodrag Živanović.
“I evo vidjeli ste i u ovoj postizbornoj kampanji kod foprmiranja vlasti, niko ne govori o promjeni Dejtona, o potrebi da napravimo novu legislativu koja će ovoj državi otvoriti neke nove šire horizonte”, navodi Živanović.
Prema njegovom mišljenju, stvar ostaje “na nuli”, jer nema političke volje.
Dvije trećine za zarez
Na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH potpise su stavili tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BIH Alija Izetbegović, koji je tada rekao:
„U situaciji kakva jeste i u svijetu kakav jeste bolji mir nije mogao biti postignut. Bog je naš svjedok da smo učinili sve u našoj moći da smanjimo nepravdu za našu zemlju i naš narod. Hvala vam.“
Predsjednik tadašnje SR Jugoslavije Slobodan Milošević:
„Rešenja postignuta ovde uključuju i bolne koncesije na svim stranama. Međutim, bez takvih koncesija i ustupaka bilo bi nemoguće uspeti.“
I predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.
„Dramatični karakter ovih pregovora simbolizira teškoće sasvim sigurno najteže krize koja je pogodila Europu nakon Drugog svjetskog rata.“
Tvorac Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i niko od potpisnika, više nije živ. Niko nije ni slutio da će 19 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina ostati jednako nefunkcionalna država, sa velikom administracijom i bezbroj nivoa vlasti.
Na pitanje može li sa dijelom mirovnog sporazuma kao Ustavom i sa ovakvim ustrojstvom zemlja stići do Evropske unije, kojoj makar deklarativno svi političari teže - još uvijek niko nije dao odgovor, a svi pokušaji ustavnih reformi do sada su propadali.
“Dvadesetogodišnje iskustvo sa ovim Ustavom govori da je to eksperiment koji nije uspio, da su nam prodali proizvod koji ne radi i da građani svojim pobunama i svojim žalbama i visokom apstinencijom u izbornim igrama, kazuju da nešto nije u redu. Dakle taj proizvod treba vratiti”, kaže profesor Bajtal, govoreći u metaforama.
Prema njegovom mišljenju, Ustav nastao kroz Dejtonski mirovni sporazum treba mijenjati.
“Dejton odgovara ovima, ovakav kakav je. Odgovara im ili da se pozivaju na njega, a da ga ne provode ili da se stalno pozivaju na potrebu promjene Dejtona a da to čine samo formalno”, objašnjava on.
Profesor Miodrag Živanović vjeruje da je problem u nedostatku političke volje za bilo kakvom promjenom u BiH.
“Poznato je svima nama koji živimo ovdje da je potrebno dvije trećine glasova u državnom parlamentu da bi se promijenio jedan zarez u dejtonskom Ustavu. To niko ne želi i ja ne znam dokle ćemo mi biti taoci tog stanja, a mislim da je vrijeme davno isteklo”, kaže Živanović i dodaje da ne vidi dobru perspektivu u BIH u budućnosti.