Proruski Demokratski front (DF) poručio je potpredsjedniku Vlade Crne Gore Niku Đeljošaju da bi mogao biti izbačen iz Vlade, nakon protivljenja njihovim inicijativama o uvođenju dvojnog državljanstva i srpskog kao službenog jezika.
"Najdobronamjernije savjetujemo Đeljošaja da prihvati društvenu realnost u Crnoj Gori i da ne pokušava da nam uskraćuje prava koja svi drugi imaju... jer ako previše zagrize, može mu se desiti da polomi zube", navodi se u saopštenju vladajućeg DF-a od 24. oktobra.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja boravio je u Vašingtonu, gdje je potpisao Memorandum o strateškoj ekonomskoj saradnji Crne Gore i Sjedinjenih Država.
On je na sastanku sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorio na "potencijalno destabilizujućim aktivnostima kleronacionalističkih struktura koje imaju za cilj narušavanje evropske perspektive Crne Gore".
Pojašanjavajući tu izjavu u intervjuu Glasu Amerike, ocijenio je da inicijative DF-a za promjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu i donošenje Zakona o stranim agentima po ugledu na ruski imaju za cilj usporavanje evropskog puta Crne Gore.
Crna Gora je lider u procesu pristupanja Evropskoj uniji među zemljama regiona.
Govoreći o crvenim linijama za dalje učešće njegove stranke u Vladi, Đeljošaj je rekao da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom Evropske unije i Sjedinjenih Država.
Nije isključio ni mogućnost nove rekonstrukcije Vlade ili "novog dogovora".
DF u Vladi od prije tri mjeseca
Vlada je rekonstruisana u julu, kada su u nju ušli DF i Bošnjačka stranka.
Proruskim strankama pripala su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, dok su Bošnjaci dobili jedno potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
Ovo je prva rekonstrukcija Vlade Milojka Spajća, formirane krajem oktobra prošle godine.
Vladajuće partije potpisale su u oktobru 2023. sporazum da će poštovati "evroatlantski kurs države i razvijati prijateljsku saradnju sa svim državama koje je Crna Gora priznala".
Sporazum su potpisale partije DF-a, čiji je jedan od lidera Andrija Mandić izabran za predsjednika parlamenta.
Partije DF-a se zalažu za ukidanje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, ne priznaju nezavisnost Kosova, protivnici su NATO članstva Crne Gore, negiraju genocid u Srebrenici...
Iako su iz DF-a najavili da će zamrznuti spoljnopolitičke ciljeve i poštovati dobrosusjedske odnose, u praksi je bilo drugačije.
Naime, Crna Gora je dobila četiri protestne note od susjednih država, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tokom mandata nove parlamentarne većine Povod su bile izjave i inicijative čelnika DF, od kojih su neke, poput rezolucije o genocidu u Jasenovcu, prihvatile ostale vladajuće partije.
Takođe, dva dana nakon ulaska DF-a u Vladu, Hrvatska je njene lidere proglasila za nepoželjne.
čitajte Narušavanje odnosa sa susjedima prijetnja za EU integracije Crne GoreŠta je rekao potpredsjednik Vlade?
Proruske i prosrpske partije u Vladi zalažu se za potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Srbijom i drugim zemljama i promjenu Zakona o državljanstvu.
Obrazlažući tu inicijativu, lider DF-a Andrija Mandić je kazao da to traži i dijaspora iz redova manjinskih naroda.
Na to je reagovao Đeljošaj, koji je pozvao Mandića da ne pominje Albance u kontekstu priče o dvojnom državljanstvu. On je ocijenio da je u pitanju "šovinistički projekat" i da albansko stanovništvo neće učestvovati u kreiranju "'Srpskog sveta' ali ni imaginarnih drugih i sličnih svjetova na nacionalnoj osnovi".
Pročitajte i ovo: ‘Srpski svet’ koncept koji region čini nervoznimU intervjuu Glasu Amerike, on je kazao da su Albanci građani Crne Gore koju doživljavaju kao svoju državu a da bi mijenjanje Zakon o državljanstvu "dovelo do velikog razdvajanja u Crnoj Gori":
"I naravno ne samo kod mene, nego u partiji, narodu kojem pripadam, imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore."
Najava omogućavanja dvojnog državljanstva izazvala je oštre kritike i opozicije, koje smatraju da bi on omogućio izborni inženjering iz susjednih država, što bi značio gubitak suverenog odlučivanja u Crnoj Gori.
Nakon objavljivanja rezultata popisa, koji je pokazao da je srpski maternji za 43 odsto stanovništva, a crnogorski za 34, prosrpske partije krenule su u kampanju za promjenu Ustava.
Traže da srpski, koji sada ima status jezika u službenoj upotrebi kao i albanski, hrvatski i bosanski, dobije status službenog jezika kao crnogorski.
Đeljošaj je rekao da se neće mijenjati Ustav kako bi se srpski jezik uveo kao službeni.
Kritikovao je i kampanju uoči popisa kojom je građanima sugerisano kako da se popišu.
"Za mene je ponižavajuće govoriti nekome kako da se izjasni. Onda još više nakon toga komentarisati kako se neko izjašnjava.... Crna Gora je demokratska država, ima pravo na svoje razmišljanje, na svoj osjećaj... ", rekao je Đeljošaj za Glas Amerike.
Uoči popisa su prosrpske i proruske snage i mediji mjesecima vodile kampanju, kojom su građani pozivani da se izjasne kao Srbi, koji govore srpski i vjernici su Srpske pravoslavne crkve.
čitajte Počela kampanja za povećanje broja Srba na popisu u Crnoj GoriŠta su poručili iz DF-a
Reagujući na Đeljošaja, iz DF-a su kazali da on mora da smanji nalete prijetnji i "naglašenog šovinizima prema srpskom narodu u Crnoj Gori".
"On niti nas je uveo u vladu, niti nas može izbacivati, posebno iz razloga što u Skupštini nema nijednog poslanika iz svoje strančice, ali zato ima dva ministarstva, između ostalog zahvaljujući srpskim poslanicima".
Poručili su da s druge strane on može biti izbačen.
DF u Skupštini od 81 ima 13 poslanika, dok Đeljošajeva Albanska alternativa, kao dio koalicije Albanski forum, ima dva.
Osim poslanika DF-a, parlamentarnu većinu čine Pokret Evropa sad, Demokrate, Socijalistička narodna partija, Bošnjačka i albanske partije.
Član predsjedništva koalicije Albanski forum Lindon Đeljaj kazao je da ga zabrinjava retorika koja dolazi iz DF-a: "A koja pokušava da opravdane političke stavove albanskih predstavnika predstavi kao napade na srpski narod. Ovakav narativ samo produbljuje podjele".
On je poručio i da Albanci kao i druge zajednice imaju pravo da budu ravnopravno zastupljeni i uvaženi u političkom životu Crne Gore.