Suđenje bivšem zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavilo se iskazom demografske stručnjakinje Eve Tabo. Ona je za potrebe tužiteljstva napravila analizu demografskih promjena u ratom zahvaćenim bosanskohercegovačkim općinama – kako bi se provjerili podaci o tisućama žrtava za koje se general Mladić tereti po zapovjednoj odgovornosti.
Prema nalazima na temelju različitih izvora podataka - kao što su izvodi iz predratnih i poslijeratnih biračkih lista, podataka Međunarodnog crvenog križa, OSCE-a (Organizacija za sigurnost i suradnju Europe), Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), kao i vojne dokumentacije Armije BiH, VRS-a i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) – zaključeno je kako je u Srebrenici broj žrtava iznosio 8.047.
„Na tabeli je prikazano 5 općina - Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, Zvornik i Han Pijesak - koje su najviše bile pogođene padom Srebrenice, koja je među njima najviše pogođena. Što se Srebrenice tiče, kada pogledamo smeđi stupac vidimo da je nekih 50 posto muškaraca starosti od 45-54 godina, koji su prvobitno nastanjivali tu općinu 1991.godine – nestalo prilikom pada te općine. A to je znatan broj koji dobro ilustrira stupanj patnji koji su prošli muškarci na tom području“, pojašnjavala je svjedokinja niz statističkih podataka na temelju kojih je napravila izvještaj.
Od ukupnog integriranog broja prihvaćenih žrtava, njih 6.745 je do sada identificirano.
Tabo je također prikazala i nalaze o tisućama žrtvama u više bosanskohercegovačkih općina, u kojima su prema optužnici razmjeri ubijanja i progona dosegnuli razmjere genocida (u skraćenoj optužnici govori se o njih 7).
Demografska stručnjakinja tužiteljstva je već svjedočila na više haških suđenja, između ostalog i protiv Mladićevog političkog šefa - bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, a za potrebe Mladićevog suđenja ažurirala je prikupljene podatke budući da iskapanja i identificiranja žrtava u BiH – i dalje traju.
Potkraj sudskog dana Mladićeva obrana je na početku unakrsnog ispitivanja pokušala dovesti u pitanje povjerljivost podataka koje je Tabo koristila u svojem izvještaju, među ostalim i govoreći o mogućnosti „haktivizma“ – odnosno informatičkog djelovanja u svrhu namještanja podataka.
Tabo će nastaviti svoj iskaz.
Prema nalazima na temelju različitih izvora podataka - kao što su izvodi iz predratnih i poslijeratnih biračkih lista, podataka Međunarodnog crvenog križa, OSCE-a (Organizacija za sigurnost i suradnju Europe), Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), kao i vojne dokumentacije Armije BiH, VRS-a i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) – zaključeno je kako je u Srebrenici broj žrtava iznosio 8.047.
„Na tabeli je prikazano 5 općina - Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, Zvornik i Han Pijesak - koje su najviše bile pogođene padom Srebrenice, koja je među njima najviše pogođena. Što se Srebrenice tiče, kada pogledamo smeđi stupac vidimo da je nekih 50 posto muškaraca starosti od 45-54 godina, koji su prvobitno nastanjivali tu općinu 1991.godine – nestalo prilikom pada te općine. A to je znatan broj koji dobro ilustrira stupanj patnji koji su prošli muškarci na tom području“, pojašnjavala je svjedokinja niz statističkih podataka na temelju kojih je napravila izvještaj.
Od ukupnog integriranog broja prihvaćenih žrtava, njih 6.745 je do sada identificirano.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tabo je također prikazala i nalaze o tisućama žrtvama u više bosanskohercegovačkih općina, u kojima su prema optužnici razmjeri ubijanja i progona dosegnuli razmjere genocida (u skraćenoj optužnici govori se o njih 7).
Demografska stručnjakinja tužiteljstva je već svjedočila na više haških suđenja, između ostalog i protiv Mladićevog političkog šefa - bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, a za potrebe Mladićevog suđenja ažurirala je prikupljene podatke budući da iskapanja i identificiranja žrtava u BiH – i dalje traju.
Potkraj sudskog dana Mladićeva obrana je na početku unakrsnog ispitivanja pokušala dovesti u pitanje povjerljivost podataka koje je Tabo koristila u svojem izvještaju, među ostalim i govoreći o mogućnosti „haktivizma“ – odnosno informatičkog djelovanja u svrhu namještanja podataka.
Tabo će nastaviti svoj iskaz.