Deset nevladinih organizacija potpisalo je u četvrtak u Sarajevu Deklaraciju u kojoj izražavaju opredjeljenje za trajan mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i državama regije.
Opredijeljenost da Bosnu i Hercegovinu treba graditi na konceptu evropskih demokratskih dostignuća i vrijednosti, te da nijedno nacionalno ili etničko pitanje ili pravo građana, bez obzira o kom se narodu radilo, ne može i ne treba biti korišteno kao izvor sukoba, podjela i nesporazuma, samo su neka od osnovnih načela potpisane Deklaracije.
U Deklaraciji se naglašava i kako su opredijeljeni za trajan mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i državama regije, te kako su uvjereni da su različitosti koje baštine narodi i građani unikatno bogatstvo iz kojeg je u proteklih nekoliko vijekova izgrađen dio zajedničkog bosanskohercegovačkog identiteta.
Neki od potpisnika, poput predsjednika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Nedžada Mulabegovića, ističu da je ovakva vrsta dokumenta, možda, utopistička, s obzirom na brojne podijeljenosti, ali da se radi o jedinom putu demokratske države.
"Koliko je bitno uspostavljati odnose i dobrosusjedske relacije sa našim susjedima, koje uvažavamo i cijenimo, još je značajnije naše unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini dovesti na nivo međusobnog razumijevanja, sporazumijevanja, dijaloga, iz koga će proisteći i odgovarajući pozitivni efekti u u razvoju bosanskohercegovačkog društva. Mi u bosanskohercegovačkom kontinuitetu stotinama godinama smo upućeni jedni na druge, u svakom smislu, i sigurni smo da možemo renovirati ono što je upropašteno i uništeno, razviti međusobno povjerenje i, što je vrlo bitno, imati svijest o zajedničkom građanskom interesu i za suživot i stvaranje mogućnosti jednog kvalitetnije života", kaže Mulabegović.
BItno da Deklaracija dođe do svakog građanina: Marinko Pejić
Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH Marinko Pejić navodi kako je Deklaracija proistekla iz nezadovoljstva građana stanjem u Bosni i Hercegovini. Pejić posebno u prvi plan ističe status Hrvata i Bošnjaka u Republici Srpskoj, ali i Srba u Federaciji BiH.
"Ja bih, čak, bio slobodan reći da imamo jednu vrstu genocida u Bosni i Hercegovini. U Republici Srpskoj nije dozvoljen povratak ljudi koji su tijekom rata istjerani sa svojih ognjišta. Čak, predsjednik te Republike kaže javno da nema povratka. Iz tih razloga je proistekla ova Deklaracija i mislim da ona ima svoju težinu i bitno je da ona dođe do svakog građanina", ističe Pejić.
Jedno od opredjeljenja potpisnika Deklaracije je i da se promoviše nacionalni identitet, ne ugrožavajući vrijednost drugog i drugačijeg, istovremeno, kako se navodi, konzumirajući građanska prava i stavljanje građanina u fokus, s ciljem razvoja društva i države Bosne i Hercegovine.
Kako navodi predsjednik Srpskog građanskog vijeć (SGV) Sretko Radišić, najvažnije je da se ideja i duh zajedništva demonstrira.
"Da to pokušamo prenijeti kao vid ohrabrenja na sve naše narode i sve građane u Bosni i Hercegovini i bilo kakav postupak nekog od političara nacionalnog lidera, bio nama manje ili više drag, kod nas mora dovesti do pozitivnog odnosa prema narodu, jer nema negativnog naroda u Bosni i Hercegovini. Mogu postojati neodgovorni političari, političke organizacije, paravojne organizacije, ali mi gradimo duh zajedništva i državu koja ima oko tri i po miliona stanovnika", poručuje Radišić.
Dio iz Deklaracije
Kako navodi predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Adil Kulenović gesta da se sačini Deklaracija je otvaranje pitanja odgovornosti građanina, odgovornost nevladinog sektora, institucija, otvaranje pitanja za stanje u državi.
"Bude li se dopustilo da ova stihija, kao što je sada slučaj, ide ka sve većim sukobljavanjima između naroda i stvaranju sve većeg nepovjerenja i sve slabije komunikacije među građanima, bude li se to prepustilo da ovisi isključivo o količini našeg pristanka da vlast vlada tako, onda će ona vladati za vijeke vjekova. U tom smislu mislim da je izuzetno važno da, potpisujući ovu, prvi put Deklaraciju poslije rata, nagovijestimo da će doći do građanskog otpora u tome da prestanemo biti podanici, da postanemo građani, osobe sa svojim personalitetom, ali i osobe koje preuzimaju na sebe odgovornost i odvažnost da budu građani čija se prava uvažavaju", kaže Kulenović.
Jedan od zaključaka Deklaracije je i da se nevladine organizacije opredjeljuju za djelovanje na otklanjanju političkih posljedica sudski konstatovanog međudržavnog oružanog sukoba i udruženog zločinačkog poduhvata protiv Bosne i Hercegovine, kako navode, i moralnoj obnovi društva na vrijednostima i vrlinama uzajamnog poštovanja i razumijevanja građana, naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.