Entiteti nisu države, a jedino države imaju granice, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor ustavnog prava Kasim Trnka, komentarišući nalog Skupštine Republike Srpske (RS) Vladi za nastavak razgovora sa Federacijom BiH o "definisanju granične linije" između ta dva entiteta unutar države Bosne i Hercegovine.
Ovaj zaključak Skupština RS donijela je u ponedjeljak (17. februara) na posebnoj sjednici, a u zaključku se ističe kako je to pitanje definisano u skladu sa Aneksom II Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Kasim Trnka kaže kako je Anexom II definisan termin "međuentitetska linija razgraničenja", koja je i utvrđena istim tim aneksom, s tim što se, dodaje, dogovorom entiteta mogu napraviti neke manje korekcije, koje olakšavaju život građanima. Sve to uz posredovanje nekadašnjih NATO snaga u BiH - SFOR-a, a sada snaga EU - EUFOR-a, koje su naslijedile SFOR u BiH.
Linija na Dobrinji
Nakon sklapanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH, bila je formirana komisija koja je trebala odrediti međuentitetsku liniju, ali to nikada nije urađeno.
"Nekada je ta entitetska linija razgraničenja prolazila na Dobrinji (naselje u Sarajevu) ljudima kroz stanove, pa je kuhinja bila u jednom entitetu, a spavaća soba u drugom. To su bile minimalne korekcije, a i za to je međunarodna zajednica morala dati svoju saglasnost. Ovo je potpuno bespredmetan zaključak i nadam se da Federacija BiH neće reagirati na takvo nešto", navodi profesor Trnka, iznoseći svoje mišljenje o namjerama koje se, kako kaže, kriju iza tog zaključka.
"Očigledno je kako se ovim vrše pripreme za navodno državno osamostaljivanje Republike Srpske, pa, kao, treba ona sad unaprijed da definiše gdje su njene granice. Treba se podsjetiti da je prvobitni Ustav Republike Srpske, koji je definisao taj entitet kao državu srpskog naroda, govorio i o granicama, međutim Ustavni sud je 2000. godine ukinuo tu ustavnu odredbu i naglasio upravo to da entitet nema granicu, nego da se mora upotrebljavati termin međuentitetsko razgraničenje, što je dejtonski izraz", ističe Trnka.
Premijeri dva entiteta različito o razgraničenju
Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, komentarišući zaključak o graničnim linijama, izjavio je u utorak novinarima u Sarajevu kako Federacija BiH "nije nikada učestvovala u toj priči, niti će učestvovati".
Pročitajte i ovo: Sve nelogičnosti međuentitetskih razgraničenja po DejtonuIstovremeno, predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković u izjavi novinarima u pauzi skupštinskog zasjedanja u utorak koristio je termin "međuentitetska linija razgraničenja", ističući da je njeno utvrđivanje "nasušna potreba građana koji žive u Bosni i Hercegovini".
"Kako je Dejtonskim sporazumom i Ustavom rečeno da je Bosna i Hercegovina sačinjena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije, onda između entiteta postoji i međuentitetska linija razgraničenja i ona ni na koji način ne oslikava da sutra neko želi na toj granici da podiže neke berlinske i kineske zidove, nego da bi naši građani, koji žive u Bosni i Hercegovini, a pripadaju jednom ili drugom entitetu, mogli da što bolje ostvaruju svoja Ustavom zagarantovana prava", rekao je Višković.
Pročitajte i ovo: Šta je Dejton donio, a šta uskratio BiHOn je podsjetio na to da je bila formirana komisija koja je trebala tu međuentitetsku liniju da razgraniči, te da je počea sa radom i "nešto" uradila, ali da"nisu završili posao do kraja i u jednom momentu su prestali da rade".
"Mi želimo samo da Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine pokrene ponovo rad takvog jednog tijela. Da li će to biti komisija, da li će to biti radno tijelo od stručnih ljudi koji rade u geodetskim upravama i u Federaciji BiH i u RS, i da, samo zbog građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na nacionalnost, na vjersku i bilo koju pripadnost, kažu - ta linija je tu i tu, kako bi znali gdje prestaju ili gdje počinju nadležnosti i završavaju nadležnosti Republike Srpske i gdje počinju ili prestaju nadležnosti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine", rekao je Višković.
Manipulacije i narativi
Istovremeno sa zahtjevom za ponovno pokretanje pitanja međuentitetske linije razgraničenja, u Skupštini RS u ponedjeljak je buru izazvalo i pitanje nadležnosti Ustavnog suda BiH zbog odluke tog suda o poljoprivrednom zemljištu.
Pročitajte i ovo: Dodik sanja o otcjepljenju, međunarodna zajednica šutiSud je naime 7. februara odlučio u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS krajem 2019. godine.
Skupština RS je u ponedjeljak (17. februara) zbog ove odluke i "antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH" usvojila, uz ostalo, zaključke kojim je obustavljen rad predstavnika RS u organima BiH sve dok iz ustavnog suda BiH ne budu isključene strane sudije. U tom sudu trenutno je od devet sudija troje stranaca, iz Sjeverne Makedonije, Moldavije i Italije.
Hoće li biti posljedica?
Ovi zaključci, smatra komunikolog Mladen Bubonjić, neće, zapravo, imati bilo kakve ozbiljnije posljedice.
"Vidimo da, kada se sastanu međusobno, uslovno rečeno, suprotstavljene strane, dakle Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine, nema toliko insistiranja na tim pričama, nema toliko ‘guranja prsta u oko‘, nema toliko zagovaranja tih ideja o secesiji i nečemu sličnome. Samo kada nisu međusobno zajedno, recimo kada su političari iz Republike Srpske u Republici Srpskoj, onda vidimo da je predominantan taj narativ o nezavisnoj, uslovno rečeno, Republici Srpskoj, o secesiji, administrativnim granicama, o pravu za Srbe i ostalim tim pričama koje decenijama već postoje, tako da možemo da vidimo da je to za unutrašnju upotrebu, za održavanje svojih pozicija unutar Republike Srpske i za održavanje privilegija prije svega", navodi Bubonjić za RSE.
Pročitajte i ovo: Dodikovo dijeljenje nedjeljivogProfesor na Univerzitetu u Banjaluci Miodrag Živanović mišljenja je kako je posebna sjednica Skupštine RS, na kojoj su ovi zaključci usvojeni, rezultat manipulacije, te da je i Narodna skupština ponižena, jer su se poslanici izjašnjavali i usvajali zaključke o dokumentu koji zapravo niko nije vidio.
"Republika Srpska ne postoji izvan Dejtonskog mirovnog sporazuma i izvan tog Ustava. Dakle, ono što je Milorad Dodik na svom perfektnom engleskom rekao u više navrata na toj sjednici, to je doista jedna karikatura koja nam samo govori kakvi su ljudi koji nas vode. I ne samo on, isto je to i na bošnjačkoj strani i na hrvatskoj", kazao je Živanović, komentarišući zaključke Skupštine i poruku Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine: "Goodbye BiH, welcome RS exit".
Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske još nije objavljena.