Ruski predsjednik Vladimir Putin je bez obzira na do sada izrečene i vrlo vjerojatno još oštrije sankcije medjunarodne zajednice objavio da ispravlja istorijsku nepravdu i da se Krim ponovno vraća u sastav Rusije.
Sa urednikom u ruskom servisu RSE Andrejom Šarijem govorimo o tome kako je ta odluka primljena u Rusiji, i ima li oponenata agresivnoj politici Vladimira Putina.
Šari: Većina stanovništva vrlo toplo. Kako kažu nezavisni analitičari barem 80 posto Rusa podržava ovu odluku Vladimira Putina. No, to nije tako samo unazad nekoliko sedmica od kada je i nastupila ova kriza već je ovaj procenat gotovo bio identičan tokom cijelog vremena nakon raspada Sovjetskog saveza do danas. Uvijek je bila prisutna patriotska teza da Krim u suštini mora ponovo biti dio Rusije kao i da je nekom glupom odlukom Nikite Hruščova iz 1954. godine bio poklonjen Ukrajini i da sada mora da se vrati. Sada je na sceni totalna propaganda u ruskim medijima jer samo jednu stranu priče sada građani mogu da čuju dok onaj ko se odvaži da kaže nešto protiv takvog pogleda na krizu on je odmah proglašen ukrajinskim ili zapadnim plaćenikom i ne patriotom. To je vrlo slično propagandi koju ste vi imali u vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Šari: Nijesu oni bili tako veliki kako se moglo očekivati jer je u Moskvi na ulice izašlo nekih 50 hiljada ljudi .Ako gledate sa jedne strane to bi moglo biti puno ali ako znamo da je Moskva grad od 10 miliona stanovnika onda to i nije baš puno. No, ja mislim da je to cijeli kapacitet, da je to sve što ova ideja može trenutno da okupi.
Šari: Upravo sam prije ovog našeg razgovora razgovarao sa jednim od direktora jednog od najjačih istraživačkih centara u Rusiji koji mi je rekao da postoje u tom smislu dvije tendencije. Jedna pokazuje da je autoritet Putina porastao 10 posto zbog Olimpijade u Sočiju, a sada zbog ovoga što se događa u Krimu. No, sa druge strane to ljudi u Rusiji očigledno posmatraju odvojeno u odnosu na ono što misle o vlasti pod Putinom i velikoj korupciji koja tamo vlada. Građani prema analizama odvojeno gledaju na problem korupcije u vlasti koja je po njima ista kao i ona koja je vladala pod Janukovičem u bivšoj ukrajinskoj vlasti. Tu građani prave razliku između korumpirane vlasti sa jedne i Putinovog autoriteta zbog posljednjih poteza sa druge strane.
Šari: Prije par dana nijesam očekivao niti mislio da će se on odvažiti da ovako brzo uzme Krim već sam mislio da će on to u razgovorima sa Ukrajinom odraditi za pregovaračkim stolom jer Rusija želi da tamo ostvari neke svoje interese. Ja ipak ne vjerujem u vojnu opciju i sukobe i mislim da su ove vježbe koje se sada tamo događaju na ukrajinskoj granici samo neka vrsta diplomatskog pritiska. Jasno je da ako bude rata, ako bude krvi, da će ova ista javnost koja je sada naklonjena Putinu brzo promijeniti mišljenje jer jednostavno gotovo svako u Rusiji ima nekog bliskog rođaka u Ukrajini, te veze su jako prisutne i jake. Zbog toga je Putin i danas govorio da to nije okupacija nego da je to aneksija Krima, da nije bilo niti jedne kapi krvi, da su Rusi tamo ušli da pomognu braći i da Krim bude dio Rusije. Poručio je da neće biti rata sa Ukrajinom. Ako je govorio istinu onda mislim da neće dalje vojno ići na Ukrajinu.
Šari: Znate sada Rusija kada nema praktično saveznika vrlo rado bi pristala na neku vrstu saradnje sa bilo kim u svijetu pa čak i sa Srbijom. Koliko ja znam takvih susreta je bilo i prije ali sada je dobar trenutak zbog propagande da se pokaže da eto mi nijesmo sami jer osim što pomažemo ukrajincima tu su i naša srpska braća sa kojima vježbamo.No, ono što je interesantno jeste to kako će na Zapadu odjeknuti ovaj korak Srbije koja je jedna od država koje bar na riječima imaju namjeru da postanu članice EU a sa druge strane sarađuje sa agresorima.
Šari: Ja sam čitao da je jedna četa od pet ljudi došla u neki manastir na Krim. Za mene je to čisti folklor. Čitao sam i da su neki Kozaci stigli u Srbiju kao i da su neki Srbi postali Kozaci. To je čista budalaština kojoj niko ozbiljan ne pridaje posebnu važnost.
Sa urednikom u ruskom servisu RSE Andrejom Šarijem govorimo o tome kako je ta odluka primljena u Rusiji, i ima li oponenata agresivnoj politici Vladimira Putina.
RSE: Kako je odluka Vladimira Putina da Krim proglasi dijelom Ruske federacije primljena u Rusiji ?
Šari: Većina stanovništva vrlo toplo. Kako kažu nezavisni analitičari barem 80 posto Rusa podržava ovu odluku Vladimira Putina. No, to nije tako samo unazad nekoliko sedmica od kada je i nastupila ova kriza već je ovaj procenat gotovo bio identičan tokom cijelog vremena nakon raspada Sovjetskog saveza do danas. Uvijek je bila prisutna patriotska teza da Krim u suštini mora ponovo biti dio Rusije kao i da je nekom glupom odlukom Nikite Hruščova iz 1954. godine bio poklonjen Ukrajini i da sada mora da se vrati. Sada je na sceni totalna propaganda u ruskim medijima jer samo jednu stranu priče sada građani mogu da čuju dok onaj ko se odvaži da kaže nešto protiv takvog pogleda na krizu on je odmah proglašen ukrajinskim ili zapadnim plaćenikom i ne patriotom. To je vrlo slično propagandi koju ste vi imali u vrijeme ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
RSE: Postoje li bar neka ostrva podrške Ukrajini unutar Ruske federacije?Ima li smo nedavno u Moskvi proteste protivnika ruske intervencije na Krimu.
Šari: Nijesu oni bili tako veliki kako se moglo očekivati jer je u Moskvi na ulice izašlo nekih 50 hiljada ljudi .Ako gledate sa jedne strane to bi moglo biti puno ali ako znamo da je Moskva grad od 10 miliona stanovnika onda to i nije baš puno. No, ja mislim da je to cijeli kapacitet, da je to sve što ova ideja može trenutno da okupi.
RSE: Da li je Putinova popularnost u Rusiji opala ili porasla nakon intervencije u Ukrajini?
Šari: Upravo sam prije ovog našeg razgovora razgovarao sa jednim od direktora jednog od najjačih istraživačkih centara u Rusiji koji mi je rekao da postoje u tom smislu dvije tendencije. Jedna pokazuje da je autoritet Putina porastao 10 posto zbog Olimpijade u Sočiju, a sada zbog ovoga što se događa u Krimu. No, sa druge strane to ljudi u Rusiji očigledno posmatraju odvojeno u odnosu na ono što misle o vlasti pod Putinom i velikoj korupciji koja tamo vlada. Građani prema analizama odvojeno gledaju na problem korupcije u vlasti koja je po njima ista kao i ona koja je vladala pod Janukovičem u bivšoj ukrajinskoj vlasti. Tu građani prave razliku između korumpirane vlasti sa jedne i Putinovog autoriteta zbog posljednjih poteza sa druge strane.
RSE: Po informacijama koje vi imate, da li se može očekivati da se Putin zaustavi na Krimu?
Šari: Prije par dana nijesam očekivao niti mislio da će se on odvažiti da ovako brzo uzme Krim već sam mislio da će on to u razgovorima sa Ukrajinom odraditi za pregovaračkim stolom jer Rusija želi da tamo ostvari neke svoje interese. Ja ipak ne vjerujem u vojnu opciju i sukobe i mislim da su ove vježbe koje se sada tamo događaju na ukrajinskoj granici samo neka vrsta diplomatskog pritiska. Jasno je da ako bude rata, ako bude krvi, da će ova ista javnost koja je sada naklonjena Putinu brzo promijeniti mišljenje jer jednostavno gotovo svako u Rusiji ima nekog bliskog rođaka u Ukrajini, te veze su jako prisutne i jake. Zbog toga je Putin i danas govorio da to nije okupacija nego da je to aneksija Krima, da nije bilo niti jedne kapi krvi, da su Rusi tamo ušli da pomognu braći i da Krim bude dio Rusije. Poručio je da neće biti rata sa Ukrajinom. Ako je govorio istinu onda mislim da neće dalje vojno ići na Ukrajinu.
RSE: Nedavno je jedna ruska vojna delegacija boravila u Srbiji i najavljene su zajedničke vojne vježbe specijalnih jedinica. Da li je po vašem mišljenju to samo pokazivanje mišića ili bi zaista moglo da dođe do neke srpsko – ruske vojne saradnje?
Šari: Znate sada Rusija kada nema praktično saveznika vrlo rado bi pristala na neku vrstu saradnje sa bilo kim u svijetu pa čak i sa Srbijom. Koliko ja znam takvih susreta je bilo i prije ali sada je dobar trenutak zbog propagande da se pokaže da eto mi nijesmo sami jer osim što pomažemo ukrajincima tu su i naša srpska braća sa kojima vježbamo.No, ono što je interesantno jeste to kako će na Zapadu odjeknuti ovaj korak Srbije koja je jedna od država koje bar na riječima imaju namjeru da postanu članice EU a sa druge strane sarađuje sa agresorima.
RSE: U dosta upadljivim četničkim uniformama neke paravojne jedinice iz Srbije su navodno na poziv Kozaka došle u Krim i tamo imaju neku ulogu u rusifikaciji krimskog poluostrva . Da li mislite da je moguće angažovati paravojne formacije bez saglasnosti ruskih vojnih formacija?
Šari: Ja sam čitao da je jedna četa od pet ljudi došla u neki manastir na Krim. Za mene je to čisti folklor. Čitao sam i da su neki Kozaci stigli u Srbiju kao i da su neki Srbi postali Kozaci. To je čista budalaština kojoj niko ozbiljan ne pridaje posebnu važnost.