U organizaciji Federalnog ministarstva kulture i sporta u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu održana je trodnevna manifestacija Dani europskog naslijeđa. Manifestacija je započela izložbom učeničkih radova „Volim baštinu“ i svečanom dodjelom nagrada a završila okruglim stolom, bolje reći naučnim skupom posvećenim značaju, zaštiti i očuvanju izvornog tradicijskog napjeva, gange.
Vaš browser nepodržava HTML5
Gangašice izvorna skupina iz iz Bukovice (Tomislavgrad)
Malo je poznato da se ovaj grleni napjev proučava i na svjetskim sveučilištima, a u europskim razmjerima, ganga je jedan od kompleksnijih višeglasnih tradicionalnih glazbenih oblika. Tipična je za stočarske krajeve dinarskog pojasa. Zahvaljujući kretanjima stočara širila se po zapadnoj Hercegovini, zapadnoj Bosni i dalmatinskoj Zagori.
Ona je i usmena povijest, ističe povijesničar i etnograf dr. Anđelko Mijatović.
„Obični čovjek je pjevajući gangu, kao što i u drugim područjima pjevaju napjeve, upravo dolazio do izražaja, davao je oduška, radovao se, veselio. Sve s čime se čovjek s ovih prostora susretao, to je ovjekovječio u gangi. Od rođenja do smrti, svaki događaj, svaki proces, politički, društveni, sve je u gangi komentirano i zabilježeno", kaže Mijatović.
Ankica Petrović, profesorica etnomuzikologije i socijalne antropologije u SAD-u doktorirala je na gangi. Kaže kako je riječ o izrazito kontroverznom glazbenom obliku.
„S obzirom na to da se među svojim izvođačima tretira kao najidealniji glazbeni izričaj, međutim, ljudi izvan njenog kulturnog kruga ne vide uopće nikakvu muzikalnost u obliku gange. Naprotiv, smatraju to vikanjem, deranjem, nemuzički izraz“, kaže profesorica Petrović.
Izvođači gange
Sličnog razmišljanja je i dr. Joško Ćaleta, stručni suradnik na zagrebačkom Institutu za etnologiju i folkloristiku.
„Problem je u tome da ljudi povezuju gangu s jednim dijelom svijeta, sa prostorima odakle ganga dolazi, tako da puno puta ima pejorativno značenje, nažalost. Na nama je da radimo na tome da je predstavimo kao glazbenu formu, kao vrhunsku glazbenu formu i da na taj način razbijemo te stereotipe koji danas vladaju", kaže Ćaleta.
Stoga ju je i bilo veoma teško dovesti do predvorja UNESCO-ove liste, gdje joj je, po mišljenju struke i mjesto. Dr. nauka Anđelko Mijatović:
„Prije svega, ganga kao pjevno glazbeno izražavanje pripada ustroju pentatonike, stare više tisuća godina. Ganga u sebi sadrži i pjevno glazbene izraze drugih naroda na ovim područjima, prije svega Ilira", objašnjava profesor Mijatović.
Kompleksnost ovog oblika i njegova jedinstvenost razlog su da se ove godine ganga našla u fokusu manifestacije Dani europskog naslijeđa, te da je kandidatkinja za upis na listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a.