Međunarodni dan žena 2017. godine žene u Bosni i Hercegovini nemaju razloga da slave, upozoravaju nevladine organizacije. Više su nezaposlene od muškaraca, slabije su plaćene, sa manjim učešćem u javnom i političkom životu, a prema nekim istraživanjima svaka druga žena u BiH je doživjela neku vrstu nasilja.
U Bosni i Hercegovini žene se često nalaze pred izborom, hoće li imati obitelj ili karijeru.
"Bojala sam se da otvorim trudničko", rekla je prije nekoliko godina za Radio Slobodna Evropa Zeničanka Belma Kokić.
"Mislila sam da će možda ginekolog reći da ću moći ići na posao, međutim, rekao mi je da moram strogo mirovati, pa sam otvorila trudničko bolovanje. I nekoliko dana pred istek ugovora dobila sam obavijest putem SMS poruke da direktor nije dao saglasnost na produženje ugovora, dok je drugim kolegicama koje nisu bile trudne produžavao", pojasnila je Belma Kokić.
Stvari u BiH ni danas nisu bitno drugačije kada je riječ o ovom pitanju.
Jedan od najznačajnijih pokazatelja emancipacije žena je njihovo učešće na tržištu rada. Prema podacima Agencije za statistiku iz 2016. godine, žene čine 51 posto radno sposobnog stanovništva, a od ukupnog broja zaposlenih čine tek 35 posto.
Žene imaju i manje šanse da dođu do rukovodećih pozicija, kaže direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić.
"Imamo više žena koje završavaju i fakultete, međutim, one se negdje gube, vjerovatno kad osnuju porodicu. Takođe, postoje i podaci koji pokazuju da je manje žena tamo gdje su pozicije više. Tako imamo manje žena dekanesa ili rektorica univerziteta. Mislim da na Univerzitetu Sarajevo nismo imali ženu rektoricu, a mislim ni u ostalim univerzitetima u BiH", navodi Filipović-Hadžiabdić.
Filipović-Hadžiabdić: Manje je žena tamo gdje su pozicije više
Bosanke i Hercegovke se suočavaju i sa diskriminacijom na osnovu mjesta u kojem žive. Visina porodiljnih naknada u Federaciji BiH ovisi od kantona do kantona. Jednako je i sa pitanjem subvencioniranja biomedicinski potpomognute oplodnje.
Nepostojanje zakonske regulative u ovoj oblasti otežava ženama da postanu majke, kaže iz Ženske mreže BiH Indiana Husić-Šabanović.
"One su suočene sa nizom diskriminacija, suočene su sa finansijskim teškoćama i često su prinuđene odustati na tom putu jer više nisu u mogućnosti isfinansirati sve te postupke biomedicinske oplodnje", upozorava Husić-Šabanović.
Žene ne podržavaju žene
Iako se konstantno bilježi rast nasilja nad ženama i u obitelji, u BiH su ugašene pojedine sigurne kuće, jer su se finacirale donacijama, a vlasti izbjegavaju donošenje zakona kojim će oni postati osnivači.
U zakonodavnim tijelima, koja, među ostalim, odlučuju i o pravima žena i obitelji, 20 posto je žena, što je daleko od standarda propisanog Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH.
I to malo žena često se vodi stranačkim interesima, a ne borbom za ljudska prava, upozorava članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica.
"Ja se, u ove dvije godine mandata, čak više pribojavam reći da treba biti više žena jer sam svjedok da su, kada smo u parlamentarnu proceduru uputili prijedlog Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, žene u Parlamentarnoj skuštini BiH glasale protiv. Ne mogu reći da bi trebalo biti više žena jer ne znam da li bi te žene bile samo instrument koje trebaju da klimaju glavom i da dignu ruke onako kako im partijski vođa to naredi ili će razmišljati svojom glavom i biti glas građana i građanki BiH", kaže Maja Gasal-Vražalica.
Usprkos brojnim problemima, žene u Bosni i Hercegovini ovaj dan slave, čime i same pristaju na to da njima pripada tek jedan dan u godini, kaže feministica Edita Miftari.
"Imamo pojavu romantiziranja ovog, po meni, najvećeg političkog pokreta ikad, pa onda današnji dan kroz neke romantične geste više podsjeća na Dan zaljubljenih ili Dan majki. I ono što meni kao feministici smeta je da imamo taj neki rok od 24 sata kada se žene poštuju i cijene", ocjenjuje Miftari.
Prodaja cvijeća na sarajevskim ulicama povodom Dana žena
Žene u BiH ne trebaju cvijeće nego punu ravnopravnost, dodaje Maja Gasal-Vražalica.
"Ne prihvatam ni cvijet, ni bombonjeru. Tražim da me se 365 dana poštuje, da imamo jednaka prava, jednake plate za isti posao, da nas ne diskvalificiraju zato što ćemo biti majke ili ako smo i trenutno majke, da nas se na intervjuu ne pita 'planiramo li i drugo dijete', dok muškarce to nikad nitko ne pita", napominje Maja Gasal-Vražalica.
Iako će veliki broj žena danas ipak slaviti svoj dan, aktivistice nevladinih organizacija planirale su točno u podne aktivističkom šetnjom upozoriti na težak položaj žene u Bosni i Hercegovini.