Kako je diplomatija Dana D oblikovala geopolitiku

Francuske trupe iskrcavaju se iz američkog desantnog broda prikazujući amfibijsko iskrcavanje na plaži Omaha 4. juna uoči ceremonije 80. godišnjice Dana D u Saint-Laurent-sur-Mer. Vježba je održana u vrijeme kada francuski predsjednik Emmanuel Macron razmatra slanje vojnih instruktora iz svoje zemlje u Ukrajinu.

Jelisejska palata objavila je da će Macron 7. juna u Parizu primiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog.

Macron nije isključio slanje vojnika u Ukrajinu, unatoč protivljenju drugih zemalja NATO-a i oštrim kritikama Moskve, koja je upozorila protiv takvog poteza, tvrdeći da bi to dramatično eskaliralo sukob.

Američkog predsjednika Joea Bidena dočekuju pripadnici francuske počasne straže dok stiže u zračnu luku Paris-Orly 5. juna uoči komemoracije Dana D. Biden će se tokom ceremonija sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i očekuje se da će održati govor o odbrani demokracije u Evropi.
 

Tokom 70. godišnjice 2014. godine, novoizabrani ukrajinski predsjednik Petro Porošenko (desno) prolazi pored ruskog predsjednika Vladimira Putina ne priznajući njegovo prisustvo usred tenzija oko ruske ilegalne aneksije Krima, koja se dogodila tri mjeseca ranije.

U pokušaju rješavanja krize izazvane separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini i moskovskom aneksijom Krima, tadašnji francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je svoje ruske i ukrajinske kolege u nastojanju da smanji napetosti oko sukoba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Normandiji 6. juna 2014. godine, tokom događaja povodom 70. godišnjice Dana D.

Tokom komemoracije, lideri Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske su se neformalno sastali u pokušaju da riješe rat u ukrajinskom regionu Donbas. Posebno su iz grupe izostale Sjedinjene Države. Razgovori su doveli do uspostavljanja Protokola iz Minska kasnije iste godine.

Nakon što je Rusija isključena iz obilježavanja 75. godišnjice Dana D, lideri Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke sastali su se na sastanku Normandijskog formata u Parizu 9. decembra 2019., u značajnom diplomatskom naporu usmjerenom na rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.

Učesnici- ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel- sastali su se u nadi da će postići trajni prekid vatre u istočnoj Ukrajini, čiji su dijelovi bili pod kontrolom Rusije - podržava separatiste od 2014.

Macron grli Zelenskog nakon samita u Parizu.

Sastanak je označio probno ponovno pokretanje političke komunikacije na visokoj razini između Kijeva i Moskve i obnovljenu predanost sporazumima iz Minska, nizu mjera usmjerenih na postizanje trajnog prekida vatre. Unatoč obećavajućim koracima, samit nije rezultirao većim pomakom.

Veliki video ekran prikazuje tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Baracka Obamu i ruskog predsjednika Vladimira Putina pri dolasku na obilježavanje Dana D 2014.

Govor predsjednika Obame naglasio je važnost NATO-a i kolektivne sigurnosti u svjetlu rastućih napetosti s Rusijom oko Ukrajine.
 

Komemoraciji 2014. prisustvovali su ruski predsjednik Vladimir Putin (lijevo), češki predsjednik Miloš Zeman (drugi slijeva), njemačka kancelarka Angela Merkel (u sredini), australski premijer Tony Abbott (drugi zdesna) i novoizabrani predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.

Američki predsjednik George W. Bush drži govor na američkom groblju u Normandiji tokom 60. godišnjice Dana D 6. juna 2004.

Ovo je ujedno bio i prvi put da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvan na komemoracije, gdje je istakao žrtve Sovjetskog Saveza.

Tokom obilježavanja Dana D 2004., njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski predsjednik Jacques Chirac su se zagrlili, što je označilo prekretnicu u francusko-njemačkim odnosima.

Svečanosti Dana D povodom 50. godišnjice 6. juna 1994. prisustvovali su tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterrand (drugi slijeva) i njegova supruga Danielle (druga s desna), kojima se pridružila i britanska kraljica Elizabeta II (lijevo) i američki predsjednik Bill Clinton (desno).

U izjavi koju je dao sljedećeg dana, Clinton je rekao: "Sovjetsko carstvo je nestalo", dok je hvalio Ruse, Poljake i druge za učešće u oslobađanju Evrope. U ovom periodu došlo je i do širenja NATO-a na istočnu Evropu, naglašavajući posvećenost Sjedinjenih Država evropskoj sigurnosti.

S lijeva: norveški kralj Olav (djelimično zaklonjen), belgijski kralj Baudouin, francuski predsjednik Francois Mitterrand, britanska kraljica Elizabeta II, veliki vojvoda Jean od Luksemburga i američki predsjednik Ronald Reagan stoje mirno dok se sviraju himne tokom obilježavanja 40. godišnjice iskrcavanje na dan D, 6. juna 1984. u Normandiji.

Reaganov govor na Pointe du Hoc nije bio zamišljen samo kao počast herojstvu ljudi koji su upali na plaže, već je također viđen i kao simbolična izjava koja jača privrženost SAD principima slobode i demokratije u kontekstu Hladnog rata.

Predsjednik Reagan i njegova supruga Nancy polažu cvijeće na grob brigadnog generala Theodorea Roosevelta Jr. iz Drugog svjetskog rata na Normandijskom američkom groblju 6. juna 1984. godine.

Američki istoričar Michael Dolsy primijetio je da su Reganovi govori na komemoracijama Dana D značajno doprinijeli "mitskom" statusu tog događaja u američkoj kulturi kasnog 20. vijeka.

Francuska djeca se igraju na plaži u Vierville-dur-Mer-u-poznatoj kao Omaha Beach- gdje još uvijek stoje njemački bunkeri 6. juna 1964., 20 godina nakon iskrcavanja na dan D.

Tokom 11 godina na funkciji predsjednika Francuske, Charles de Gaulle je odbijao da učestvuje u događajima za Dan D. "Odbio je da obilježava 6. jun, s obzirom  na način na koji su ga tretirali u vrijeme iskrcavanja na Dan D. Nije bio uključen u rasprave niti u provedbu plana”, kaže istoričar Denis Peschanski.

De Gaulle također nije pozvao svjetske lidere na 25. godišnjicu 1969. godine.

Dvadeseta godišnjica savezničkog iskrcavanja na dan D 6. juna 1964. bila je skroman događaj u poređenju sa modernim komemoracijama.

Mnogi svjetski čelnici sada događaje kojima se obilježava Dan D smatraju ključnim političkim i diplomatskim događajima, ali 6.juni nije uvijek bio tako dobro obilježavan i trebalo je nekoliko desetljeća da taj datum postane dan obilježavanja označen sa crvenim slovima.

Za desetu godišnjicu Dana D 1954. godine, ceremonije su poprimile službeniji ton. Francuski predsjednik René Coty, rodom iz Le Havrea, svečano je otvorio Muzej Dana D, prvi muzej izgrađen u Normandiji u znak sjećanja na iskrcavanje.

Osamdeseta godišnjica vjerovatno će biti posljednja desetogodišnjica na kojoj će veterani koji su se borili i preživjeli biti prisutni na plažama na kojima su poginule hiljade njihovih kolega.