Očekujem da nova vlast u Nikšiću bude formirana prije nove Vlada Crna Gore, kaže u intervjuu za RSE poslanik opozicione Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandar Saša Damjanović koji komentariše događaje iz protekle sedmice.
Damjanović: Mislim da se sporazum ne može očekivati od lidera iz Podgorice, već taj sporazum mora da bude iniciran od ljudi iz Nikšića jer se radi o Nikšiću. Ako dopustimo da predstavnici političkih partija, Demokratskog fronta, kao koalicionog partnera Pozitivne Crne Gore i SNP-a, u Nikšiću pristupe izradi dogovora, zaista mogu da budem optimista da će oni naći pravo rješenje i da će oni imati formiranu novu vlast u Nikšiću. Već sam rekao da očekujem da nova vlast u Nikšiću bude formirana prije nego nova Vlada Crna Gore.
Nije dobro što se pokazalo nepovjerenje koje vlada između mogućih koalicionih partnera. Mogu samo da iskažem žaljenje jer su pokušavane manipulacije, ne samo u razgovorima između partnera, već i od dijela medija, koji sve čine kako bi se taj jaz produbili i kako opozicija ne bi pomjerala vlast u Nikšiću. Neću prozivati o kome se radi. Jasno je i običnom građaninu, koji to može da konstatuje prateći način na koji se o tome izvještava. Smatram da te razgovore prati neobično velika medijska pažnja, a i pažnja nekih koji ne bi trebali da budu smetnja našem dogovoru. Apel je SNP-a da se dogovor prepusti Nikšićanima.
Damjanović: Finalni tekst platforme ipak je korigovan i neke teške, nepotrebne, kvalifikacije, koje su u tekstu bile predstavljene od kolege iz Pozitivne Crne Gore, uklonjene. U tom dijelu nema teških kvalifikacija. Nećemo se na lokalnom nivou baviti genocidima, niti priznavanjima država. Mi smatramo da je taj tekst platforme potpuno prihvatljiv za svaku dobronamjernu partiju i državu. Radi se o želji SNP-a da nikakvim gestom ne doprinese produženju daljih pregovora i o našoj želji da ovaj posao ubrzamo i privedemo kraju.
Niko ne treba da bude izuzet od pravde
Damjanović: Upravo to. Znate da se nikada nisam bavio stvarima koje se tiču drugih partija. Pošto se ovdje radi o Vladi, koja će, makar u nekom bližem periodu opredjeljivati strateške pravce razvoja države Crne Gore, i o Vladi koja je dobila legitimitet na izborima, mislim da je upravo ugrađena konstrukciona greška veliki problem za sve nas. Radi se o partnerima koji imaju dijametralno suprotan stav o svim strateškim pitanjima razvoja Crne Gore, pri čemu mislim na energetski sektor, na sudbinu Kombinata aluminijuma i tako dalje. To će predstavljati veliki problem. Naravno da pretpostavljam da će se do marta, do predsjedničkih izbora, stvari držati pod tepihom, a onda će da izađu na površinu. Vidjećemo kako će se dalje odvijati situacija u Crnoj Gori.
Ključne stvari čak nisu ni kadrovska politika. Jedan od koalicionih partnera svakako ima pravo da traži kadrovsko osvježavanje. Pretpostavljam da će on sam da da prvi primjer za to kako treba kadrovski osvježiti izvršnu vlast. Ključno je pitanje, makar za našu SNP, sa kakvom će platformom izaći nova Vlada i kako će rješavati probleme, koje je nagomilala ova i one prethodne Vlade, da li će biti diskontinuiteta, pogotovo u ekonomskoj politici, i na koji način nova Vlada misli da rješava neke strateške stvari u Crnoj Gori, te koji su njeni strateški putevi u budućnosti. To će biti ono od čega će zavisiti stav SNP-a kada Vlada bude formirana u Skupštini Crne Gore.
Damjanović: To pitanje bih definisao u kontekstu nekih presuda koje smo ovih dana imali prilike da čujemo i koje su dolazile od nekih Tribunala, kao i domaćih sudova u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Prije svega, sve stvari koje se tiču pitanja organizovanog kriminala, ali i ratnih zločina, treba da sude domaći sudovi one koji su za to optuženi i da se te presude moraju poštovati. U tom kontekstu mi nikada u SNP-u nismo komentarisali presude domaćih sudova oko bilo koje teme, pa tako nećemo komentarisati ni presudu koja se tiče optužbi za zločin deportacije. Haški tribunal je politički sud i nije doprinjeo, ni pravdi, ni pomirenju među narodima bivše Jugoslavije. Sva ta suđenja je trebalo održati pred domaćih sudovima i odgovornost nametnuti domaćoj javnosti i domaćim organima, u zavisnosti iz koje države su dolazili optuženi.
Proces, koji je okončan ne još pravosnažnom presudom u Hrvatskoj, postoji mogućnost žalbenog postupka, može da bude poruka, i domaćim sudovima i svima u Crnoj Gori, da dolazi vrijeme gdje nema nedodirljivih. Ne bih licitirao personalno ko može biti meta tužilaštva i suda. Po meni, meta tužilaštva i suda može biti samo neko ko je zaista imao veze sa kriminalom i za koga se utemeljeno dokaže da je šurovao sa kriminalnim miljeom. Niko ne treba da bude izuzet od pravde.
I ta presuda u Hrvatskoj, kao i neke presude u Srbiji i u državama regiona, mogu samo da budu podsticaj pravosudnim organima u Crnoj Gori, da bez bojazni i bez straha od policijskog pritiska rade svoj posao. U tom smislu smatram da su neophodne promjene Ustava Crne Gore i dijela pravosuđa, kako bi sudski organi u Crnoj Gori bili zaista nezavisni, i kadrovski i finansijski i na svaki drugi način, oslobodili se političkog uticaja. U ime SNP-a mogu da kažem da smo za to da tužioci i sudije u Crnoj Gori svoj posao rade ne mareći za ono što rade političari, a pogotovo ne pitajući političare kako da rade svoj posao.
RSE: Već 40 dana je od izbora, na kojima je opozicija u Nikšiću odnijela pobjedu, no dogovora o lokalnoj vlasti još nema. Čini se da je nakon žestokih međusobnih optužbi Pozitivne i Demokratskog fronta taj dogovor dalji nego što je bio i da je Nikšić bliže novim izborima. Kako iz vizure SNP sve to izgleda? Očekujete li ipak da će do sjednice gradske Skupštine, u utorak, lideri Pozitivne i Fronta, Darko Pajović i Miodrag Lekić, postići neki održivi i primjenljivi sporazum?
Damjanović: Mislim da se sporazum ne može očekivati od lidera iz Podgorice, već taj sporazum mora da bude iniciran od ljudi iz Nikšića jer se radi o Nikšiću. Ako dopustimo da predstavnici političkih partija, Demokratskog fronta, kao koalicionog partnera Pozitivne Crne Gore i SNP-a, u Nikšiću pristupe izradi dogovora, zaista mogu da budem optimista da će oni naći pravo rješenje i da će oni imati formiranu novu vlast u Nikšiću. Već sam rekao da očekujem da nova vlast u Nikšiću bude formirana prije nego nova Vlada Crna Gore.
Nije dobro što se pokazalo nepovjerenje koje vlada između mogućih koalicionih partnera. Mogu samo da iskažem žaljenje jer su pokušavane manipulacije, ne samo u razgovorima između partnera, već i od dijela medija, koji sve čine kako bi se taj jaz produbili i kako opozicija ne bi pomjerala vlast u Nikšiću. Neću prozivati o kome se radi. Jasno je i običnom građaninu, koji to može da konstatuje prateći način na koji se o tome izvještava. Smatram da te razgovore prati neobično velika medijska pažnja, a i pažnja nekih koji ne bi trebali da budu smetnja našem dogovoru. Apel je SNP-a da se dogovor prepusti Nikšićanima.
RSE: Upadljivo je da je Socijalistička narodna partija, brzo i lako, odgovorila Pozitivnoj na postavljene političke principe za saradnju u Nikšiću, koji uključuju poštovanje državnih simbola, kao i uvažavanja srebreničkog genocida i kosovske nezavisnosti. Je li to bio svojevrstan politički salto, odnosno Rubikon, koji je SNP uspjela da pređe, udaljavajući se od nacionalne ideologije ka građanskoj profilaciji ili je riječ o lokalnim kalkulacijama sa ograničenim dometima?
Damjanović: Finalni tekst platforme ipak je korigovan i neke teške, nepotrebne, kvalifikacije, koje su u tekstu bile predstavljene od kolege iz Pozitivne Crne Gore, uklonjene. U tom dijelu nema teških kvalifikacija. Nećemo se na lokalnom nivou baviti genocidima, niti priznavanjima država. Mi smatramo da je taj tekst platforme potpuno prihvatljiv za svaku dobronamjernu partiju i državu. Radi se o želji SNP-a da nikakvim gestom ne doprinese produženju daljih pregovora i o našoj želji da ovaj posao ubrzamo i privedemo kraju.
Niko ne treba da bude izuzet od pravde
RSE: Nova Vlada još nije formirana. Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, je najavio da bi mandatar Đukanović, program i sastav svog kabineta, mogao da objavi krajem sljedeće sedmice i poručio kako je neophodna kadrovska revizija u Crnoj Gori. Odugovlačenje u konstituisanju Vlade Vi ste protumačili kao rezultat strateških razlika između DPS i SDP po pitanju daljeg razvoja Crne Gore. Hoćete li da kažete da nova Vlada u startu može da ima „konstrukcionu grešku” i ugrađen fitilj koji može biti kraći nego što to na prvi pogled izgleda?
Damjanović: Upravo to. Znate da se nikada nisam bavio stvarima koje se tiču drugih partija. Pošto se ovdje radi o Vladi, koja će, makar u nekom bližem periodu opredjeljivati strateške pravce razvoja države Crne Gore, i o Vladi koja je dobila legitimitet na izborima, mislim da je upravo ugrađena konstrukciona greška veliki problem za sve nas. Radi se o partnerima koji imaju dijametralno suprotan stav o svim strateškim pitanjima razvoja Crne Gore, pri čemu mislim na energetski sektor, na sudbinu Kombinata aluminijuma i tako dalje. To će predstavljati veliki problem. Naravno da pretpostavljam da će se do marta, do predsjedničkih izbora, stvari držati pod tepihom, a onda će da izađu na površinu. Vidjećemo kako će se dalje odvijati situacija u Crnoj Gori.
Ključne stvari čak nisu ni kadrovska politika. Jedan od koalicionih partnera svakako ima pravo da traži kadrovsko osvježavanje. Pretpostavljam da će on sam da da prvi primjer za to kako treba kadrovski osvježiti izvršnu vlast. Ključno je pitanje, makar za našu SNP, sa kakvom će platformom izaći nova Vlada i kako će rješavati probleme, koje je nagomilala ova i one prethodne Vlade, da li će biti diskontinuiteta, pogotovo u ekonomskoj politici, i na koji način nova Vlada misli da rješava neke strateške stvari u Crnoj Gori, te koji su njeni strateški putevi u budućnosti. To će biti ono od čega će zavisiti stav SNP-a kada Vlada bude formirana u Skupštini Crne Gore.
RSE: Osuđujuća presuda bivšem hrvatskom premijeru Sanaderu, zbog teških slučajeva korupcije, odjeknula je u regionu. Kakve pouke bi iz tog slučaja Crna Gora mogla izvući, tim prije što se o sindromu Sanaderizacije govorilo kao o nečemu što bi moglo da zahvati i naše prostore, odnosno da se u nastavku procesa evropskih integracija pitanje odgovornosti za kriminalizaciju društva i raširenu korupciju protegne i do samog Đukanovića, koji sada šesti put sjeda u premijersku fotelju?
Damjanović: To pitanje bih definisao u kontekstu nekih presuda koje smo ovih dana imali prilike da čujemo i koje su dolazile od nekih Tribunala, kao i domaćih sudova u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Prije svega, sve stvari koje se tiču pitanja organizovanog kriminala, ali i ratnih zločina, treba da sude domaći sudovi one koji su za to optuženi i da se te presude moraju poštovati. U tom kontekstu mi nikada u SNP-u nismo komentarisali presude domaćih sudova oko bilo koje teme, pa tako nećemo komentarisati ni presudu koja se tiče optužbi za zločin deportacije. Haški tribunal je politički sud i nije doprinjeo, ni pravdi, ni pomirenju među narodima bivše Jugoslavije. Sva ta suđenja je trebalo održati pred domaćih sudovima i odgovornost nametnuti domaćoj javnosti i domaćim organima, u zavisnosti iz koje države su dolazili optuženi.
Proces, koji je okončan ne još pravosnažnom presudom u Hrvatskoj, postoji mogućnost žalbenog postupka, može da bude poruka, i domaćim sudovima i svima u Crnoj Gori, da dolazi vrijeme gdje nema nedodirljivih. Ne bih licitirao personalno ko može biti meta tužilaštva i suda. Po meni, meta tužilaštva i suda može biti samo neko ko je zaista imao veze sa kriminalom i za koga se utemeljeno dokaže da je šurovao sa kriminalnim miljeom. Niko ne treba da bude izuzet od pravde.
I ta presuda u Hrvatskoj, kao i neke presude u Srbiji i u državama regiona, mogu samo da budu podsticaj pravosudnim organima u Crnoj Gori, da bez bojazni i bez straha od policijskog pritiska rade svoj posao. U tom smislu smatram da su neophodne promjene Ustava Crne Gore i dijela pravosuđa, kako bi sudski organi u Crnoj Gori bili zaista nezavisni, i kadrovski i finansijski i na svaki drugi način, oslobodili se političkog uticaja. U ime SNP-a mogu da kažem da smo za to da tužioci i sudije u Crnoj Gori svoj posao rade ne mareći za ono što rade političari, a pogotovo ne pitajući političare kako da rade svoj posao.