Tokom devet mjeseci pandemije bolesti COVID-19 koju izaziva novi korona virus SARS-CoV-2 prvi put registrovan u kineskom gradu Vuhanu u decembru 2019. mnogo se govorilo o 'imunitetu krada'.
Termin, donedavno poznad uglavnom epidemiolozima, 'imunitet krda' stekao je "Kardashiansku slavu", kako je to nazvao Francois Balloux sistemski biolog na University College u Londonu, što je dovelo do političke polarizacije u raspravama i argumentima koji zagovaraju ekonomsku potrebu za otvaranjem društava ukidanjem restriktivnih mjera uvedenih zbog pandemije.
Na društvenim medijima neki komentatori insistiraju na tome da je imunitet krda već postignut, što znači da nisu potrebna zatvaranja i da se može nastaviti ići u školu. Drugi nalaze razlog za sumnju da će se imunitet ikada posići bez vakcine i kažu da računanje na to može dovesti samo do miliona smrti, navodi se u magazinu američkog Massachusetts Instituta za tehnologiju, MIT Technology Review.
Šta je imunitet krda?
Imunitet krda ili kolektivni imunitet se javlja kada većina pojedinaca u zajednici razvije imunitet na bolest što onemogućava prenos infekcije - tako je, teoretski govoreći, cijela zajednica zaštićena, ne samo oni koji su imuni. Virus više nema na koga da pređe.
Međutim, da bi se razvio imunitet u većem procentu populacije zaraza se prvo mora širiti. Različit je procenat populacije kod različitih bolesti koji je potreban da se razvije imunitet krda. Kod bolesti koje imaju veću zaraznost potreban je veći broj ljudi sa razvijenim imunitetom kako bi se zaustavilo dalje širenje. Procjenjuje se da kod visokozaraznih bolesti 94 posto populacije mora biti imuno kako bi se prekinuo lanac prenošenja.
Kako se postiže imunitet krda?
Imunitet zajednice ili imunitet krda može se postići na dva načina – vakcinacijom i prirodnim širenjem.
Vakcinacija protiv COVID-19 bila bi idealan put do postizanja kolektivnog imuniteta, navodi se na web stranici klinike Mayo, jer vakcinacija stvara imunitet bez oboljevanja ili komplikacija izazvanih oboljevanjem. Imunitet krda tako omogućava da se zaštiti zajednica uključujući i one koji ne mogu biti vakcinisani, novorođenčad ili ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom. Koristeći koncept imuniteta krda vakcinacije su uspješno kontrolisale smrtonosne bolesti kao što je polio, difterija, male boginje ili rubeole, velike boginje i mnoge druge.
Postizanje imuniteta zajednice vakcinacijom ponekad može imati i svojih negativnih strana – npr. revakcinacija – što dovodi to toga da ljudi ako ne prime sve potrebne vakcine ne razviju imunitet na određenu bolest.
Takođe, neki ljudi mogu imati primjedbe ili odbijati vakcinaciju zbog vjerskih razloga ili sumnji u prednosti vakcinisanja. Primjer je ponovno pojavljivanje infekcija malih boginja ili rubeole u nekim dijelovima svijeta gdje je bilo relativno malo vakcinisanja. Protivljenje vakcinaciji predstavlja izazov za postizanje imuniteta krda.
Pročitajte i ovo: Zašto su protivnici vakcinacije prijetnja suzbijanju pandemije?Drugi način za postizanje imuniteta krda je prirodno širenje infekcje – kada se dovoljan broj ljudi prethodno zaražen oporavi i razvije antitijela koja sprječavaju dalja inficiranja. Primjer iz pandemije španske groznice 1918. je da su oni koji su se oporavili kasnije imali imunitet na infekcije H1N1 gripu, jedan od podtipova ove bolesti. Tokom 2009-10. sezone gripe H1N1 je uzrokovao respiratorne infekcije na koje se referisalo kao na svinjsku gripu.
Neki od glavnih problema kod oslanjanja na kolektivni imunitet kod COVID-19 jeste taj što još nije pouzdano potvrđeno da li neko ko je preležao ovu bolest nije podložan budućim infekcijama.
Dosadašnja istraživanja sugerišu da je, nakon infekcije nekih korona virusa, ponovno inficiranje istim virusom obično blaže i dešava se samo jednom dijelu populacije – moguće je nakon nekoliko mjeseci ili godina.
Čak i da inficiranje COVID-om 19 stvori dugotrajni imunitet, veliki broj ljudi bi se morao inficirati kako bi se postigla kritična masa za stvaranje kolektivnog imuniteta. Stručnjaci procjenjuju da bi u Sjedinjenim Državama 70 procenata populacije, što je oko 200 miliona ljudi, moralo da se oporavi od COVID-19 da bi se zaustavila epidemija. U slučaju da se mnogo ljudi istovremeno razboli to bi moglo da utiče na pretrpavanje zdravstvenog sistema. Ovoliki broj infekcija takođe bi mogao dovesti do ozbiljnih komplikacija i miliona smrtnih slučajeva, što bi naročito pogodilo stare ljude i pacijente sa hroničnim stanjima.
Pročitajte i ovo: Uprkos ekonomskog zastoju, mjere restrikcije 'spasile milione'Modeli postizanja 'imuniteta krda' u svijetu
Švedska je od početka primjenjivala drugačiji pristup od većine država koje su propisivale rekstritivne mjere zatvaranja kako bi postigla kolektivni imunitet. Ministarka zdravlja Švedske Lena Hallengren u aprilu je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla da je švedski model baziran na "povjerenju" da će pojedinci "preuzeti ličnu odgovornost" i poštovati preporuke koje su na dobrovoljnoj bazi.
Profesor infektologije na Štokholmskom Karolinska Institutu Hans Gustaf Ljungren u intervjuu za Radio Slobodna Evropa pojasnio je da je kolektivni imunitet vjerovatno viši nego što sugerišu testovi za antitijela što je pokazalo istraživanje Instituta Karolinska i Univerzitetske bolnice Karolinska koje ukazuje na to da mnogi asimptomatski pacijenti ili oni sa blagim simptomima oboljeli od COVID-19 posjeduju takozvani imunitet posredovan T-ćelijama na novi korona virus, čak i ako nisu pozitivno testirani na antitijela.
Pročitajte i ovo: Imunitet na COVID-19 verovatno veći od onoga što pokazuju testovi"Ono što smo posmatrali u studiji jeste da mnogi pacijenti inficirani korona virusom razviju snažan odgovor T-ćelija i to nezavisno od razvijanja odgovora antitijela, tako da je još veći broj pacijenata razvio odgovor T-ćelija od onih pozitivnh na antitijela u ovom trenutku. (…) T-ćelije su bijele krvne ćelije i one su specijalizovane da prepoznaju ćelije inficirane virusom. Sa druge strane, antitijela su specijalizovana da prepoznaju slobodne dijelove virusa u tijelu. Virusi moraju da inficiraju ćeliju kako bi se replikovali, a ono što T-ćelije rade jeste da ubijaju one ćelije koje su inficirane virusom i time suštinski eliminišu fabriku u tijelu u kojoj se proizvode dijelovi virusa", rekao je Ljungren za RSE.
Pročitajte i ovo: Zašto je indijska aplikacija za praćenje kontakata kontroverzna?Drugi je primjer iz Bombaja u Indiji gdje su se pojavile teorije da je u slamovima već postignut imunitet krda nakon što je prema testiranju 7.000 uzoraka 57 posto bilo pozitivno na korona virus. U Indiji je ukupno registrovano više od dva miliona slučajeva zaraze korona virusom do prve polovine avgusta.
Ovi podaci neke su alarmirali, a drugi su zbog toga bili optimistični, piše CNN.
U slamovima Bombaja, gdje je gotovo nemoguće održavati fizičku distancu, moguće je da sada postoji najveći broj ljudi sa imunitetom. Poređenja radi, svega 23 posto uzoraka koje je uzeo indijski nacionalni Centar za kontrolu zaraznih bolesti pokazalo se pozitivno na antitijela u Nju Delhiju, a 14 posto u New Yorku u studiji koju je podržao New York State Department of Health.
Više od polovine ljudi u siromašnim slamovima Bombaja zarazilo se korona virusom što je dovelo do pitanja – mogu li oni biti blizu postizanja imuniteta krda i bez vakcine?
"Bombajski slamovi su možda postigli imunitet krda", rekao je Džajaprkaš Mulijil, predsjedavajući naučnog savjetodavnog Komiteta indijskog Instituta za epidemiologiju, prenosi CNN. "Ako ljudi u Bombaju žele da nađu sigurno mjesto i izbjegnu infekciju, treba tamo da idu".
S druge strane, Om Šrivastav, stručnjak za zarazne bolesti u Bombaju, upozorio je da je za manje od osam mjeseci od pojave virusa u društvu prerano davati bilo kakve "odlučne, uvjerljive izjave".
Ako su bombajski slamovi na ivici postizanja imuniteta krda, to je imalo visoku cijenu.
Od više od dva miliona slučajeva korona virusa u Indiji, oko pet posto infekcija prijavljeno je u Bombaju, trgovačkom središtu zemlje. U ponedjeljak, 10. avgusta u gradu je umrlo više od 6.940 ljudi, prema gradskim zdravstvenim vlastima.
Pročitajte i ovo: Fauči: Vakcina možda neće stvoriti kolektivni imunitetRizik od velikog broja smrtnih slučajeva upravo je razlog zašto indijske zdravstvene vlasti kažu da zemlja nema za cilj postizanje imuniteta krda. "Imunitet krda može se postići imunizacijom - ali to je u budućnosti", rekao je zdravstveni zvaničnik Radžeš Bhušan novinarima tokom jula.
Slično je rekao i Anthony Fauci, savjetnik Bijele kuće za korona virus, kako prenosi CNBC, referišući se na postizanje imuniteta krda u Sjedinjenim Državama.
"Ako bi se svi zarazili, čak i u slučaju da relativno veliki broj ljudi nema simptome... Mnogo ljudi bi umrlo. (...) Zato smo protiv pristupa 'Neka ide! Neka se svi zaraze i biće dobro'. To je loša ideja", rekao je Fauci.
Svjetska zdravstvena organizacija je takođe savjetovala protiv insistiranja na postizanju imuniteta krda tako što se dozvoljava rapidno širenje COVID-19 jer bi to dovelo do pretrpavanja bolnica i mnogo smrtnih slučajeva.