Nakon postizanja nagodbe sa američkom Saveznom trgovinskom komisijom, Fejsbuk (Facebook) će morati da plati kaznu od pet milijardi američkih dolara zbog zloupotrebe privatnih podataka korisnika - ali zbog nagodbe neće morati da prizna krivicu. Istovremeno, ministarstvo pravde SAD najavilo je veliku antimonopolsku istragu protiv neimenovanih tehnoloških divova, dok je kongresni pravosudni pododbor ranije započeo dosad neviđenu antimonopolsku istragu protiv Fejsbuka, Gugla (Google), Amazona i Epla (Apple) zbog njihove agresivne poslovne prakse, pišu svjetski mediji.
Provjera moći tehnoloških divova
Ministarstvo pravde SAD-a najavilo je istragu o vodećim internetskim platformama, istražujući da li one nepravedno ograničavaju svoju konkurenciju. Iako nije imenovana nijedna firma, kompanije kao što su Fejsbuk, Gugl, Amazon i Epl će vjerovatno biti detaljno ispitane, napisao je BBC.
Ministarstvo je navelo da će njegova antimonopolska revizija razmotriti "da li su i kako vodeće onlajn platforme na tržištu postigle tržišnu moć i da li se bave praksama koje su smanjile konkurenciju, gušile inovacije ili su na drugi način naškodile potrošačima".
"Bez discipline značajne tržišne konkurencije, digitalne platforme mogu djelovati na način koji ne odgovara zahtjevima potrošača," izjavio je pomoćnik državnog odvjetnika Makan Delrahim, koji je na čelu Odjela za borbu protiv monopola.
Veliko pitanje je da li su nove kompanije zaista u stanju da se takmiče protiv razmjera i bogatstva divova Silicijske doline, ukazuje BBC. Ono što će ove firme učiniti nervoznim je to što Ministarstvo pravde ne razmatra nikakve konkretne tvrdnje, već se bavi time kako su kompanije postale moćne i šta su učinile da se tu i zadrže.
BBC ističe kako Ministarstvo pravde SAD ima sveobuhvatne ovlasti da istraži firme koje sumnjiči da krše zakone o konkurenciji, a može čak i razbiti kompanije za koje smatra da su previše dominantne. S druge strane, tehnološke kompanije insistiraju da imaju održivu konkurenciju i upozoravaju da bi razbijanje velikih američkih kompanija moglo otvoriti put stranim konkurentima, posebno iz Kine.
Ova najnovija istraga je dodatak tekućoj istrazi američke Savezne trgovinske komisije o sličnim problemima, kao i istragama koje se vode u Evropskoj uniji, naglašava BBC.
Mala kazna zbog slabosti nadzorne komisije
Slaba kazna za Fjesbuk odražava slabost američke organizacije koja ga nadzire – Savezne trgovinske komisije (FTC) koja nema dovoljno ovlaštenja ili osoblja da bi otežala udarac, piše agencija Rojters (Reuters) osvrćući se na potvrdu Komisije da će Fejsbuk morati da plati kaznu od pet milijardi dolara kao nagodbu nakon optužbi da je zloupotrijebio korisničke podatke.
Republikanski i demokratski kritičari, posljednjih sedmica, pozvali su komisiju da bude čvršća oko Fejsbuka nakon što je kompanija optužena da je nepropisno dijelila podatke 87 miliona korisnika s britanskom političkom konsultantskom firmom Kembridž Analitika (Cambridge Analytica).
Rukovodstvo savezne komisije se dugo smatralo agencijom bez zuba, ističe Rojters i dodaje kako Komisija primjenjuje antimonopolske zakone i štiti potrošače od praksi obmanjivanja. Istovremeno, ona ima i ograničena ovlaštenja u vezi s privatnošću podataka i njene odluke moraju biti izvedene pred sud, gdje nije dobro prolazila, navodi Rojters. Prethodno je najveća kazna za tehnološku kompaniju bila novčana kazna od 22,5 miliona dolara za Alfabet Gugl (Alphabet Google) zbog kršenja sporazuma o zaštiti podataka o potrošačima.
Demokrate žele dati više ovlasti Saveznoj trgovinskoj komisiji kao dio federalnog zakona o privatnosti, ali takav plan vjerovatno se neće ostvariti ove godine. Osim ako Kongres ne bude djelovao, velike tehnološke kompanije mogu očekivati "još pljuski po prstima", ocjenjuje Rojters.
Pravne poteškoće tek počinju
Vijest da američko ministarstvo pravde pokreće antimonopolsku istragu u Silicijskoj dolini propitujući da li najveće internet platforme u SAD reduciraju konkurenciju objavljena je dan prije nego je Savezna trgovinska komisija najavila da je postigla nagodbu s Fejsbukom. Ako je Fejsbuk dobio šansu da se izvuče nakon duže istrage o zloupotrebi podataka svojih korisnika, saopštenje ministarstva pravde od utorka pokazuje da su pravne poteškoće za društvene mreže tek počele, konstatuje portal Politiko (Politico).
Kritičari su ranije izražavali zabrinutost zbog monopola Gugla koji se preko rezultata pretraživanja takmiči s konkurentima, o Fejsbukovoj i Guglovoj moći na tržištima oglašavanja i po pitanju Amazona koji daje prednost vlastitim proizvodima u odnosu na proizvode drugih prodavača.
Zastupnici iz obje partije već su osudili predloženu nagodbu Savezne trgovinske komisije s Fejsbukom, čiji godišnji prihod, kako su primijetili u svojim kritikama, premašuje cifru od pet milijardi dolara.
Vrijednost Fejsbukovih dionica je porasla nakon što su vijesti o predloženoj kazni procurile ranije ovog mjeseca - ali su se oni blago povukli u trgovanju nakon radnog vremena u utorak poslije objavljivanja vijesti o istrazi ministarstva pravde, ukazuje Politiko.
"Zapanjujuća arogancija"
Istraga ministarstva pravde je najavljena u trenutku kada zastupnici - među kojima su i demokratski kandidati za predsjednika, kao što je Elizabet Voren (Elizabeth Warren) - pozivaju da se velike tehnološke kompanije trebaju više provjeriti, piše britanski Gardijan (The Guardian).
Prošle sedmice su Fejsbuk, Gugl i Amazon već ispitivani pred Pododborom za antimonopolsko, tržišno i upravno zakonodavstvo Predstavničkog doma oko njihovog tržišta, uključujući digitalno oglašavanje i trgovinu na internetu.
Zastupnici su propitivali Amazon oko naknada koje se naplaćuju prodavcima, kao trećoj strani, odnosno da li time prave monopol. Oni su također ispitivali rukovodioce Fejsbuka oko planova da pokrene globalnu kripto valutu, zvanu Libra. Na saslušanju, senator Šerod Braun (Sherrod Brown) iz Ohaja izjavio je da je Fejsbuk pokazao "zapanjujuću aroganciju" u pokušaju da pokrene digitalni finansijski servis nakon niza velikih skandala oko privatnosti.
"Fejsbuk je opasan", rekao je Braun, uporedivši tu kompaniju s mališanom koji se igra sa šibicama. "Da li stvarno mislite da bi vam ljudi trebali povjeriti svoje bankovne račune i novac?"
Više dim nego vatra
Koliko povjerenja trebamo imati u tehnološke kompanije da rade ono što je ispravno? Očigledno ne mnogo ako ste zastupnik Dejvid Sisilajn (David Cicilline), demokrata koji predsjedava kongresnim Pododborom za antimonopolsko zakonodavstvo, koji je nedavno održao saslušanje o tržišnoj moći internetskih platformi, navodi se u komentaru koji je objavio američki politički portal Hil (The Hill).
Na saslušanju su korporativni rukovodioci iz Gugla, Fejsbuka, Amazona i Epla odgovarali na pitanja o njihovim dominantnim pozicijama na tržištu, monopolskoj snazi i navodno štetnoj poslovnoj praksi koja utiče na potrošače, konkurente i mala preduzeća.
Njihovi odgovori na ključna pitanja komisije, prema pisanju kolumniste Adonisa Hofmana (Hoffman), bili su u suprotnosti s uglednim izvještajima o agresivnim i čak grabežljivim poslovnim praksama. Neki od dobro uvježbanih odgovora bili su očigledno dvosmisleni i teški, konstatuje kolumnista dodajući kako je na saslušanju u jednom trenutku otkrio "očigledan nedostatak kredibiliteta".
Na primjer, na pitanje zastupnika Džo Negjuza (Joe Neguse) o monopolu, predstavnik Fejsbuka Met Peroult (Matta Peraulta) je teško priznao da njegova kompanija posjeduje četiri od prvih šest društvenih medijskih platformi – Fejsbuk, Vatsap, Fejsbuk Mesnidžer (Facebook Messenger) i Instagram. Adam Koen iz Gugla jedva je mogao da odgovori na pitanje o svom vodećem konkurentu u pretraživanju. A Nejt Saton (Nate Sutton) iz Amazona se borio da identifikuje jednako konkurentnu onlajn platformu na kojoj bi trgovci mogli efektivno prodavati svoje proizvode.
Prema nekoliko vrhunskih analitičara sa Volstrita, antimonopolska zabrinutost koja okružuje Gugl, Amazon, Fejsbuk i Epl je privremena, pretjerana i više je dim nego vatra. Ironično je što se one sve više rastu i čije dionice su od velike vrijednosti. No, čak i dok vrijednost njihovih dionica raste, imidž im je u opadanju, a mnogo više od novca potrebno je za povrat kredibiliteta, napisao je Hofman.