Da li podaci govore istinitu priču o pandemiji COVID-19?

Piše: Tony Wesolowsky; priredila: Asja Hafner

Brojke su zastrašujuće.

Širom planete brojke o prijavljenim i potvrđenim slučajevima oboljelih od COVID-19 više su nego što su bile dan prije. Do 2. aprila, broj je prešao jedan milion ljudi, prema podacima Univerziteta John Hopkins.

Ali šta ako je stvarna brojka još viša?

Stručnjaci kažu da podaci ne oslikavaju stvarnu sliku problema. Razlog?

Test, test, 1,2,3

Testiranje, ili nedostatak testiranja jedan je od glavnih razloga zašto su stvarne razmjere pandemije nepoznate. A to ne mora biti greška vlada. Mnogi inficirani ne pokazuju simptome, te tako nisu ni kandidati za testiranje.

Ali, mogu postojati i drugi problem sa podacima, naime, moguće je da neke vlade remete podatke kako bi umanjile veličinu problem ana domaćem terenu, u svojim zemljama.

Američki mediji su 1. aprila izvijestili da zvaničnici SAD-a vjeruju da je Kina prikrivala razmjere zaraze korona virusom u zemlji – zvaničnici su brojeve u Kini nazvali “lažnim”.

Kao i Kina, Iran je teško pogođen pandemijom Covid-19. Kao i na Peking, sumnja se i na Teheran da je manipulisao sa brojkama kako ne bi prikazao stvarno stanje.

Postavlja se pitanje i oko relativno malog broja slučajeva u Rusiji.

Dok neke vlade minimalizuju probleme kod kuće, možda zaostaju u minimalizovanju razmjera pandemije drugdje.

Medicinski radnik uzima bris zbog testiranja, Kina, 30. mart, 2020.

Tijelo za praćenje lažnih vijesti Evropske unije (EU) reklo je 1. aprila da su izvori koje podržava Kremlj promovisali na društvenim medijima narativ da se EU neuspješno nosi sa pandemijom i da je na ivici propasti.

Što bude više testiranja to će države više moći da umanje širenje pandemije, kako tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Ali da li to znači da su infekcije u porastu? Ne nužno. Stručnjaci kažu da više testiranja može objasniti, makar djelimično, povećane brojeve inficiranih.

Podaci iz Sjedinjenjh Država pokazuju da je broj potvrđenih slučajeva COVID-19 u porastu od kada se poboljšalo testiranje.

Kao što je Atlantic objasnio u članku objavljenom 26. marta.:

“Da li SAD trenutno prolaze kroz povećan broj zaraženih korona virusom, ili uvećan broj testiranja na korona virus, ili je u pitanju i jedno i drugo? Odgovor bi trebao da zvuči poznato: Još ne znamo, i trebaće vremena prije nego što budemo znali.”

Dok su SAD povećale broj testiranja, Indija je krenula drugim putem.

Nju Delhi je odbio da proširi testiranje na korona virus uprkos kritikama koje ukazuju na to da limitirano testiranje može ostaviti nedetektovane slučajeve Covid-19 u drugoj državi svijeta po broju stanovnika.

Pročitajte i ovo: Indijske mere protiv pandemije – glad i egzodus iz gradova

Kako je Al Jazeera izvijestila 18. marta, zvaničnici Indije rekli su da se upute SZO za povećano testiranje ne odnose na Indiju zato što je širenje virusa bilo manje nego drugdje.

Balaram Bargava koji je na čelu indijskog Savjeta za medicinska istraživanja je rekao da bi više testiranja samo uzrokovalo “više straha, više paranoje i više pumpanja informacija.”

Od 2. aprila Indija – zemlja sa gotovo 1.4 milijarde stanovnika – ima svega 2.000 prijavljenih COVID-19 slučajeva i 58 umrlih od posljedica zaraze, prema navodima John Hopkins centra za praćenje korona virusa.

Tihi prenosioci zaraze

Ali, čak i ako su vlade imaju sredstva i spremne su da testiraju, još uvijek ostaje nejasno ko treba biti testiran.

To je zato što ne reaguju svi isto na korona virus.

Jarmila Razova, vodeća češka stručnjakinja za higijenu rekla je za češke medije 2. aprila da i do 40 posto ljudi koji imaju korona virus ne moraju pokazivati simptome.

Strahuje se da ovi, tzv. tihi prenositelji zaraze ojačavaju pandemiju Covid-19.

“Skrivena transmisija” nije samo da je realnost, već je “glavni pokretač” epidemije, istraživač za infektivne bolesti na Univerziteta Columbia, Jeffrey Shaman, koji je predvodio studiju objavljenu 16. marta u naučnom žurnalu Science. Koliko se na takav način šiti infekcija “u velikoj mjeri nije detektovano, i provlači se ispod radara”.

Ali čak i kada podaci mogu biti vrlo blizu pravom stanju stvari problema sa korona virusom, neke vlade biraju da mijenjaju podatke.

Ruske snage sigurnosti identifikuju prolaznike i vozače, Moskva, 31. mart, 2020.

Kina, gdje je izbila zaraza u decembru, prijavila je svega 82.000 slučajeva i 3.300 smrti, prema podacima koje sakuplja Univerzitet John Hopkins.

Poređenja radi, SAD su prijavile 216.000 slučajeva i više od 5.000 smrti.

Sumnje da kineski brojevi nisu stvarni pomognute su djelimično gomilanjem na hiljada urni sa posmrtnim pepelom izvan pogrebih društava u provinciji Hubei, gdje je korona virus prvi put detektovan.

Američki obavještajci su zaključili u povjerljivom izvještaju koji je predate Bijeloj kući da su Kinezi prikrili pravi obim posljedica korona virusa, rekli su zvaničnici SAD administracije 1. aprila.

Zvaničnici Sjedinjenih Država su odbili da otkriju detalje izvještaja pošto je povjerljiv, rekli su samo, prema izvještavanju Bloomberga, da “izvještavanje javnosti o slučajevima oboljelih i smrtnosti namjerno je nekompletna”.

Na Bliskom istoku ni jedna zemlja nije teže pogođena od Irana. Islamska Republika je prijavila oko 47.500 slučajeva i više od 3.000 smrti, prema podacima koje sakuplja Univerzitet John Hopkins. Međutim, mnogi sumnjaju da su brojke koje prijavljuje Iran, ozloglašen po cenzuri i nedovoljnoj transparentnosti, niže od realnih.

Pročitajte i ovo: Iran upozorava protiv islamske medicine u lečenju od COVID-19

Od početka krize, članovi parlamenta i lokalni zvaničnici, u nekom od glavnih centara pojave korona virusa u zemlji, su rekli tačan broj smrtnih slučajeva a broj inficiranih je uveliko podcijenjen od strane vjerskog režima koji vlada Iranom.

Satelitske slike iz sredine marta, kako se čini, pokazuju da se kopaju masovne grobnice u blizini grada Kom, gdje se vjeruje da je izbila epidemija u Iranu.

Defektni ruski test-komplet?

Sa populacijom od više od 144 miliona, Rusija je prijavila nekih 3.500 potvrđenih slučajeva i svega 30 smrti, prema podacima koje sakuplja Univerzitet John Hopkins.

Dok je Rusija hvaljena da izvodi testiranja u ranoj fazi i na relativno velikom broju ljudi, neki stručnjaci kažu da se male brojke mogu objasniti, jednim dijelom, kompletom za testiranje koji je razvila državna laboratorija u sibirskom gradu Novosibirsku, poznata po svom skraćenom imenu Vektor.

Ruski naučni blog pod nazivom PCR News, pisao je da je pregledao posebne protokole laboratorijskog testiranja, i da testovi detektuju virus samo u slučajevima kada prisustvo virusa prelazi određeni broj uzoraka. Ispostavilo se da test takođe daje veći broj “lažno pozitivnih” od očekivanog.

Moskovska radna grupa za borbu protiv korona virusa je 23. marta rekla da će protokoli za testiranje biti promijenjeni, ali nije jasno da li će ovaj potez uvjeriti skeptike.

Pročitajte i ovo: Zarazna solidarnost: Rusija tokom krize sa COVID-19

Unutar Rusije, Kremlj se postarao da ušutka domaće negatore za koje kažu da šire dezinformacije putem društvenih mreža.

Početkom marta, ruska Federalna služba bezbjednosti i nadgledač interneta ukinula je postove koji su tvrdili da je stvarni broj slučajeva zaraženih korona virusom 20.000 i da ruska vlada to prikriva.

Ubrzo nakon tog poteza, Facebook i Instagram korisnici u Rusiji su počeli da primaju upozorenja za podizanje svijesti o korona virusu koja su povezana sa Rospotrebenadzor zvaničnom web stranicom.

Dok je Kremlj brzo reagovao na ublažavanje krize kod kuće, čini se da je spreman da je promoviše u inostranstvu.

Prema analizama koje je 1. aprila objavila EU East StratCom Task Force, kaže se “tvrdnje da se EU dezintegriše suočena sa COVID-19 u trendu su na društvenim mrežama u svim regijama koje su uključene u analizu”, uključujući države EU i države istočne Evrope.

Takođe je rečeno da RT i Sputnik – mediji koje finansira Kremlj – potiču teorije zavjere o tome da je čovjek proizveo ovaj virus i proširio ga po svijetu, dok se Rusija i Kina predstavljaju kao “odgovorne sile”.